Austrija
Austrija planira intezivnije korištenje umjetne inteligencije
Uz pomoć umjetne inteligencije (AI), treba identificirati poslovne ili industrijske nekretnine diljem Austrije koje se više ne koriste. AI je uvježban s podacima iz istraživanja braonfild lokacija iz Donje Austrije.
Ministarstvo zaštite klime želi identificirati brownfield lokacije u Austriji do kraja godine pomoću geopodataka, zračnih i satelitskih snimaka. Do sada su takva istraživanja bila složena i dugotrajna. Umjetna inteligencija sada bi to trebala podržati, navodi se u priopćenju poslovne agencije Donje Austrije, ecoplus. Cilj je za cijelu Austriju stvoriti „kartu potencijalnih potencijala brownfielda“ koja se može koristiti za brže pronalaženje lokacija za nove tvrtke.
U Donjoj Austriji je 2023. godine provedeno istraživanje među sve 573 općine kako bi se dobio pregled brownfield lokacija u državi. Identificirano je više od 700 lokacija ukupne površine oko 920 hektara. U Gornjoj Austriji, slično istraživanje 2021. godine pokazalo je da je 277 površina s ukupno 110 hektara ostalo neobrađeno.
Podaci iz anketa u dvije savezne pokrajine sada bi trebali biti dostupni za analizu cijele Austrije koju podržava AI, “anonimno i besplatno”, kako se naglašava u emisiji. Konkretno, podaci iz Donje Austrije i Gornje Austrije koristit će se za obuku umjetne inteligencije.
Guvernerka Donje Austrije Johanna Mikl-Leitner (ÖVP) i savjetnik za regionalno planiranje Gornje Austrije Markus Achleitner (ÖVP) pozdravili su nacionalno istraživanje brownfielda, koje bi trebalo biti dostupno do kraja 2024. godine. To bi „konačno pružilo objektivne podatke o stvarnom potencijalu brownfielda diljem Austrije. Ovo je još važnije jer se trenutno vrti oko fantastičnih brojeva na temelju projekcija,” rekli su Mikl-Leitner i Achleitner.
S obzirom na veliku potrošnju zemljišta u Austriji – oko 11,5 hektara svaki dan – projekt Ministarstva zaštite klime “Brownland survey using AI” ima za cilj pružiti potpuni pregled neiskorištenih zatvorenih područja u Austriji po prvi put do kraja 2024. godine. Ponovna uporaba ovih područja igra važnu ulogu u zaštiti okoliša, klime i voda, kao i bioraznolikosti i sigurnosti hrane.
“Zdravo tlo štiti nas od ekstremnih vremenskih događaja kao što su poplave ili klizišta”, rekla je ministrica za zaštitu klime Leonore Gewessler (Zeleni), objašnjavajući motivaciju iza projekta za veću zaštitu tla. Austrija ima znatan, ali uglavnom nepoznat potencijal u ovim smeđim područjima. AI alat je “mjenjač igre” jer pomaže identificirati i zabilježiti ova područja koja su već u upotrebi.
Austrija
U Austriji ponovno rastu ideju o ograničavanju brzine na 100 km/h
I dok se šuška o ukidanju klimatskih mjera zbog manjka proračuna, predsjednik Fiskalnog vijeća u raspravu iznosi alternativni prijedlog.
Zahtjev je to o kojemu se nedavno mnogo raspravljalo u ekološkom pokretu: usporiti brzinu vozača na autocesti. Predsjednik Fiskalnog vijeća Christoph Badelt sada preuzima ideju – i sada poziva vladine pregovarače da je stvarno provedu.
“Koalicijski pregovarači stvarno bi trebali preskočiti svoju sjenu”, napisao je Badelt u četvrtak na usluzi kratkih poruka X (bivši Twitter). Ovdje se ne misli na raspravu o porezu na bogatstvo ili kako bi se drugačije mogao državni dug staviti pod kontrolu, već na smanjenje brzine za vozače.
Ovo je razumna mjera s obzirom na klimatske promjene: “Ograničenje brzine od 100 km/h na autocestama donijelo bi onoliko uštede CO2 koliko bi se postiglo promicanjem obnove zgrada i grijanja”, nastavlja ekonomski istraživač.
A brojke zapravo pokazuju puno potencijala. Stručnjaci su izračunali da bi jednostavno smanjenje ograničenja brzine sa 130 km/h na 100 km/h na autocestama u zemlji uštedjelo do 850.000 tona CO2 godišnje.
Veza je jednostavna: što se vozilo brže kreće, veći je otpor zraka, a time i potrošnja goriva. Pri brzini od 130 km/h prosječni automobil troši oko 30 posto više goriva nego pri 100 km/h. To se izravno odražava na emisiju CO2. “Dakle, postoji ogroman potencijal uštede”, rekao je Badelt.
Vrijeme izgubljeno vožnjom brzinom od 100 km/h bilo bi podnošljivo. Na ruti od 100 kilometara razlika između 130 i 100 km/h u slobodnoj vožnji je oko 13 minuta. U praksi je razlika obično još manja zbog prometnih, gradilišnih i drugih ograničenja.
„Smanjenje brzine bila bi jedna od najisplativijih mjera zaštite klime od svih“, naglašava Austrijski transportni klub (VCÖ). U usporedbi sa složenim tehničkim rješenjima ili programima financiranja, mogao bi biti učinkovit gotovo odmah – i bez značajnih troškova provedbe.
Austrija
Austrijska skijališta spremno dočekuju vrhunac zimske sezone
Skijališta Donje Austrije pozitivno gledaju na trenutnu situaciju sa snijegom malo prije početka božićnih praznika. 13 skijališta već je u funkciji, a u mnogima od njih rade sve žičare.
Skijališta Semmering Hirschenkogel, St. Corona am Wechsel (oba okruga Neunkirchen), Hochkar (okrug Scheibbs) i Annaberg (okrug Lilienfeld) već su u punom pogonu. Osim toga, stalno se otvara sve više staza, kaže Markus Redl, direktor tvrtke ecoplus Alpin GmbH. Zone za djecu, posebno u St. Corona am Wechsel i Mönichkirchen (okrug Neunkirchen), već su lako dostupne. U međuvremenu, manja područja vučnice još nisu otvorena.
“Prognoza za božićne praznike izgleda dobro jer se sada predviđaju niske temperature. To znači da kada dođu oborine, a to se svakako očekuje, doći će kao snijeg”, kaže Redl.
Do sada ima različitih količina snijega u velikim skijaškim područjima Donje Austrije. Na Hochkaru je 20 centimetara u dolini i 50 centimetara na planini, skijalište Semmering Hirschenkogel ima 25 centimetara u dolini i 45 centimetara na planini. Ima malo više s 40 centimetara u dolini i 60 centimetara na planini u Lackenhof am Ötscher (okrug Scheibbs). Na Gemeindealpe u Mitterbachu (okrug Lilienfeld) ima 10 centimetara snijega u dolini i 50 centimetara na planini.
- prosinca djeca do 16 godina mogu besplatno skijati na nekim skijalištima. U Hochkaru, Ötscheru i Mönichkirchenu možete skijati do 15 sati na Badnjak, a u Annabergu su tog dana otvorene do 14 sati.
Austrija
Nevjerojatna gužva u Austriji: 17 kilometarska kolona nakon nesreće na A1
U subotu malo prije Božića doći će do značajnih zastoja u turističkom prometu na West Autobahnu (A1). Nakon tri nesreće u smjeru Beča između Oeda (okrug Amstetten) i St. Pöltena, prema podacima policije, gužva je ukupno 17 kilometara.
Posljednjeg vikenda adventa mnogi su očito već na putu svojim obiteljima ili na godišnjem odmoru. Kad se dogode nesreće, vozači trebaju imati dobre živce – primjerice na A1 u smjeru Beča između Oeda i St. Pöltena.
Prema glasnogovorniku policije Johannu Baumschlageru, u subotu poslijepodne dogodile su se ukupno tri nesreće na ovoj dionici. Ima nekoliko lakše ozlijeđenih osoba. Zbog gužvi dugih 17 kilometara dolazi do značajnog gubitka vremena. Prometna redakcija ORF-a govori o kašnjenjima do sat i pol.
Policija savjetuje svim vozačima koji idu prema Beču da siđu s autoceste u Oedu i krenu federalnom cestom (B1).
