Austrija
Austrija planira intezivnije korištenje umjetne inteligencije
Uz pomoć umjetne inteligencije (AI), treba identificirati poslovne ili industrijske nekretnine diljem Austrije koje se više ne koriste. AI je uvježban s podacima iz istraživanja braonfild lokacija iz Donje Austrije.
Ministarstvo zaštite klime želi identificirati brownfield lokacije u Austriji do kraja godine pomoću geopodataka, zračnih i satelitskih snimaka. Do sada su takva istraživanja bila složena i dugotrajna. Umjetna inteligencija sada bi to trebala podržati, navodi se u priopćenju poslovne agencije Donje Austrije, ecoplus. Cilj je za cijelu Austriju stvoriti „kartu potencijalnih potencijala brownfielda“ koja se može koristiti za brže pronalaženje lokacija za nove tvrtke.
U Donjoj Austriji je 2023. godine provedeno istraživanje među sve 573 općine kako bi se dobio pregled brownfield lokacija u državi. Identificirano je više od 700 lokacija ukupne površine oko 920 hektara. U Gornjoj Austriji, slično istraživanje 2021. godine pokazalo je da je 277 površina s ukupno 110 hektara ostalo neobrađeno.
Podaci iz anketa u dvije savezne pokrajine sada bi trebali biti dostupni za analizu cijele Austrije koju podržava AI, “anonimno i besplatno”, kako se naglašava u emisiji. Konkretno, podaci iz Donje Austrije i Gornje Austrije koristit će se za obuku umjetne inteligencije.
Guvernerka Donje Austrije Johanna Mikl-Leitner (ÖVP) i savjetnik za regionalno planiranje Gornje Austrije Markus Achleitner (ÖVP) pozdravili su nacionalno istraživanje brownfielda, koje bi trebalo biti dostupno do kraja 2024. godine. To bi „konačno pružilo objektivne podatke o stvarnom potencijalu brownfielda diljem Austrije. Ovo je još važnije jer se trenutno vrti oko fantastičnih brojeva na temelju projekcija,” rekli su Mikl-Leitner i Achleitner.
S obzirom na veliku potrošnju zemljišta u Austriji – oko 11,5 hektara svaki dan – projekt Ministarstva zaštite klime “Brownland survey using AI” ima za cilj pružiti potpuni pregled neiskorištenih zatvorenih područja u Austriji po prvi put do kraja 2024. godine. Ponovna uporaba ovih područja igra važnu ulogu u zaštiti okoliša, klime i voda, kao i bioraznolikosti i sigurnosti hrane.
“Zdravo tlo štiti nas od ekstremnih vremenskih događaja kao što su poplave ili klizišta”, rekla je ministrica za zaštitu klime Leonore Gewessler (Zeleni), objašnjavajući motivaciju iza projekta za veću zaštitu tla. Austrija ima znatan, ali uglavnom nepoznat potencijal u ovim smeđim područjima. AI alat je “mjenjač igre” jer pomaže identificirati i zabilježiti ova područja koja su već u upotrebi.
Austrija
Pojačane policijske kontrole prometa za uskrsni vikend
Tijekom uskrsnog vikenda austrijska policija provodi pojačane prometne kontrole u sklopu akcije “Sigurno u uskrsnom prometu”. Nadzor traje od Velikog tjedna pa sve do utorka nakon Uskrsa, s posebnim naglaskom na prekoračenje brzine te vožnju pod utjecajem alkohola ili droga.
Cilj ovih mjera je povećanje sigurnosti na cestama i smanjenje broja teških prometnih nesreća – posebno na glavnim prometnicama, u lokalnom prometu i na popularnim izletničkim rutama.
Statistika iz 2024. pokazuje ozbiljnost situacije:
Prošle godine u uskrsnom razdoblju zabilježeno je 53.180 prekršaja zbog prebrze vožnje. U 258 slučajeva oduzeta je vozačka dozvola, a četiri su vozila zaplijenjena zbog ekstremnog prekoračenja brzine. Također je zabilježeno 303 slučaja vožnje pod utjecajem alkohola i 76 zbog vožnje pod utjecajem droga – svi prekršitelji odmah su isključeni iz prometa.
Za ovogodišnje kontrole policija koristi više od 2.500 vozila, 400 motocikala, 100 civilnih patrola s videoopremom, 1.250 uređaja za lasersko mjerenje brzine i više od 1.400 alkometara. Također se primjenjuju radari na semaforima, sustavi za mjerenje razmaka i uređaji za kontrolu mopeda.
Ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner poručio je: „Policija želi maksimalno zaštititi one koji poštuju pravila. Protiv onih koji ugrožavaju druge postupat ćemo odlučno.“
Unatoč pojačanom nadzoru, prošle godine za Uskrs poginulo je pet osoba u prometnim nesrećama, a 329 ih je ozlijeđeno u 278 nesreća s ozlijeđenima. To je porast u odnosu na 2023., kada je zabilježena samo jedna smrt. Ipak, u usporedbi s prošlim desetljećima, broj smrtnih slučajeva se značajno smanjio – primjerice, 1976. godine Uskrs je odnio čak 39 života, dok je 2004. bilo 17 poginulih. Najniži broj – samo jedan smrtni slučaj – zabilježen je 2013. i 2023. godine.
Austrija
Ministrica otkrila: Gotovo tri četvrtine Sirijaca u Beču prima socijalnu pomoć
Uoči izbora u Beču 27. travnja, tema socijalne pomoći ponovno je izazvala političke rasprave. Prema podacima austrijskog Ministarstva za integraciju, koje vodi Claudia Plakolm (ÖVP), prosječna godišnja socijalna pomoć koju prima azilantska obitelj s troje djece u Beču iznosi 48.348 eura. Uz to, ostvaruju i dodatne pogodnosti, poput oslobađanja od plaćanja RTV pristojbi i participacija za lijekove.
Ministrica Plakolm upozorava da je udio Sirijaca koji žive od socijalne pomoći posebno visok: čak 73,7 % sirijskih državljana u Beču 2023. godine trajno je primilo socijalnu pomoć. U ostalim austrijskim saveznim državama taj postotak je bio znatno niži, oko 30 %.
Analiza pokazuje da bi država uštedjela gotovo 78.000 eura godišnje kada bi oba roditelja iz takve obitelji radila. U tom bi slučaju, osim izostanka troška za socijalnu pomoć, obitelj kroz poreze i doprinose u proračun uplatila dodatnih 28.000 eura. Čak i kad bi radio samo jedan roditelj, prihod države iznosio bi gotovo 14.000 eura godišnje.
Plakolm ističe: „Naši podaci pokazuju da velik broj Sirijaca ostaje dugoročno u sustavu socijalne pomoći. Zato je važno ograničiti spajanje obitelji i zaustaviti doseljavanje u socijalni sustav.“
Ministrica je dodala kako mora postojati jasna razlika između prihoda od rada i onih iz socijalnih davanja: „Nitko ne može razumjeti situaciju u kojoj osoba bez posla dobiva jednako kao netko tko radi puno radno vrijeme.“ U tom kontekstu najavljuje postupno smanjivanje socijalne pomoći onima koji ne ispunjavaju integracijske obveze, poput učenja njemačkog jezika, rada i poštivanja austrijskih pravila.
Austrija
Zbog fotografije s odmora dobio otkaz – sud mu dosudio 70.000 eura odštete
Nakon 18 godina besprijekornog rada u jednom izdavačkom poduzeću, Bečanin Armin W. dobio je izvanredni otkaz – i to zbog nesporazuma tijekom bolovanja.
Dok je bio kod kuće zbog pozitivnog testa na koronavirus, njegova supruga je na društvenim mrežama objavila staru fotografiju s jednog zajedničkog izleta, povodom njihove godišnjice braka. Poslodavac je vidio objavu i – pogrešno – zaključio da je Armin zapravo na odmoru dok je prijavljen na bolovanju. Bez ikakvog razgovora ili provjere činjenica, uslijedio je trenutačni otkaz.
„Nitko nije razgovarao sa mnom. Sve se moglo vrlo lako razjasniti, ali jednostavno su me otpustili“, izjavio je Armin za časopis Austrijske radničke komore (AK).
U šoku i bez posla, obratio se Radničkoj komori u Beču, koja je pokrenula pravne korake protiv poslodavca. Na kraju mu je dosuđena odšteta u iznosu većem od 70.000 eura, uključujući i naknadu za neiskorišteni godišnji odmor.
Ovaj slučaj ističe važnost poštivanja prava radnika i nužnost provjere činjenica prije donošenja drastičnih odluka poput otkaza.
