Ekonomija
Austrija: Ovo su zamke kod kamata na štednju
Novi štedni računi gotovo više ne nude nikakve kamate, a štednja putem interneta sada je privlačnija, navodi Radnička komora (AK) u nedavnom priopćenju za javnost. Srednja kamatna stopa je dva posto; za novac s fiksnom kamatom tijekom dvanaest mjeseci postoji 2,50 posto. Međutim, mnoge dnevne kamatne stope često padaju na “mini kamate” nakon kratkog vremenskog razdoblja, prema AK.
Za nove dnevne štedne račune kamata je između 0,001 i 1,75 posto godišnje; svatko tko otvori novi online štedni račun (dnevno dospijeva) prima kamatu između 0,01 i 3,60 posto. To pokazuje trenutačno praćenje kamata na štednju AK-a u 28 internetskih banaka i banaka u poslovnicama u Beču, navodi AK u trenutačnom priopćenju za javnost.
Svatko tko uloži svoj novac ili svoj “hitni fond” na kapitalnu štednju na dvanaest mjeseci može očekivati kamate između 1,60 i 3,20 posto (austrijska Anadi banka – minimalni iznos štednje 1000 eura, Addiko banka – minimalni iznos štednje 5000 eura ). Za 36 mjeseci fiksnog novca kamata iznosi od 0,125 do tri posto (Kommunlakredit Austrija, minimalni iznos štednje 10.000 eura).
“Banke mame klijente atraktivnim kamatnim stopama za dnevne štedne račune i online proizvode,” kaže Christian Prantner, zastupnik potrošača AK-a: “Ali kamatne stope često padnu na oko 0,01 posto nakon kratkog vremena ili ih banka jednostrano promijeni. Zahtijevamo veću transparentnost kada su u pitanju dnevne kamate.”
Ponude često vrijede samo kratko vrijeme, nakon čega su kamate promjenjive i znatno padaju, kaže Prantner. Stoga biste trebali pažljivo pročitati odredbe i uvjete. Također biste trebali pažljivo provjeriti uvjete svojih postojećih štednih računa; ulaganja s promjenjivom kamatnom stopom moraju sadržavati klauzule o prilagodbi kamatne stope. Ako je potrebno, trebali biste dodati sve dospjele kamate, preporučuje AK. Ako postojeći štedni proizvod ima nisku kamatnu stopu, često ima smisla promijeniti davatelja usluga, kalkulator AK banke pruža pregled trenutnih ponuda i uvjeta.
Oročeni depoziti su oblik ulaganja u koji se određeni iznos ulaže na određeno vrijeme uz fiksnu kamatnu stopu. Tijekom tog razdoblja ulagač ne može pristupiti novcu, tako da obično ne postoji mogućnost prijevremenog prekida ili povlačenja djelomičnih iznosa. Banke imaju različite raskidne uvjete kada su u pitanju ulaganja u oročene depozite, navode iz AK. Ugovor često nije moguće prijevremeno raskinuti, stoga se o uvjetima ugovora trebate informirati prije njegovog potpisivanja.
Ovisno o ušteđenom iznosu, trajanju ulaganja i spremnosti na preuzimanje rizika, možda bi se isplatilo podijeliti novac u različite oblike ulaganja, smatra AK.
Ekonomija
Velika kriza! Austrijsko gospodarstvo na rekordno niskoj razini
Prodaja namještaja, časopisa i nakita sve je manja, a trgovina bilježi treću uzastopnu godinu pada prodaje.
Već treću godinu pad prihoda u trgovini
Nakon nekoliko teških godina, prihodi su i 2024. godine, uzimajući u obzir inflaciju, pali za dodatnih 1,6 %. Time je ovo već treća godina uzastopnog pada, ali se maloprodaja i trgovina automobilima drže bolje od veleprodaje, kaže Rainer Trefelik, predsjednik Trgovačke komore Austrije (WKO).
Iako se čini da je ostvareni neto promet od 307,4 milijarde eura u 2024. godini visok, realnost je da se Austrija i dalje bori s krizom. „Ne možemo zanemariti činjenicu da je trgovina još uvijek u velikim problemima“, naglasio je Trefelik.
Rastu stečajevi, pada zaposlenost
Broj zaposlenih u sektoru trgovine nastavlja padati, dok broj stečajeva raste. Tijekom 2024. godine stečajevi su porasli za 18 %, pogodivši 1.085 tvrtki. Ipak, pozitivne naznake pojavile su se u četvrtom kvartalu 2024., a trgovci se nadaju da će taj trend nastaviti i u 2025. godini. „Trgovina je jako povezana s potrošačkim raspoloženjem“, dodaje Trefelik.
Analiza prihoda pokazuje velike razlike unutar sektora. Dok je veleprodaja pala za 3,4 %, maloprodaja i trgovina vozilima zabilježile su skromne, ali pozitivne pomake od 0,5 % i 0,6 % (inflacijski prilagođeno), tvrdi trgovinski istraživač Peter Voithofer iz Instituta za austrijsko gospodarstvo (IFÖW).
U usporedbi s ostalim članicama EU-a, Austrija zaostaje u maloprodajnom rastu, zauzimajući tek 20. mjesto od 27 zemalja EU-a.
Što se najviše prodavalo, a što je u padu?
U okviru maloprodaje zabilježeni su realni rast prihoda u sektorima:
✔ Elektrotrgovina (+2,4 %)
✔ Internetska trgovina (+2,4 %)
✔ Odjevni sektor (+2,1 %)
✔ Građevinski i hobi materijal (+1,9 %)
✔ Trgovina hranom (+1,7 %)
✔ Cvjećarstvo (+0,9 %)
S druge strane, najveći pad prodaje zabilježili su:
❌ Časopisi i knjige (-11,5 %)
❌ Namještaj (-9,5 %)
❌ Nakit (-5,3 %)
❌ Obuća, sportska oprema, igračke te ljekarne i drogerije također su u minusu.
Austrijska trgovina još uvijek traži izlaz iz krize, a ključ će biti u prilagodbi novim potrošačkim navikama i digitalizaciji prodaje.
Ekonomija
Poznata tvrtka otpušta 300 radnika zbog teške situacije na tržištu
Radna mjesta trebala bi biti ukinuta na što socijalno prihvatljiviji način, bez otkaza, do kraja 2026. godine, izjavila je glasnogovornica tvrtke.
15.000 zaposlenika
Kuka trenutno zapošljava oko 3.200 ljudi u Augsburgu, a ukupno 15.000 diljem svijeta. Planirano je ukidanje 300 radnih mjesta u ključnom području proizvodnje robota, dok bi dodatnih 100 radnih mjesta moglo biti pogođeno unutar holdinga.
Glasnogovornica je ovaj potez opravdala teškom situacijom na tržištu. Kupci su oprezni s investicijama, a posebno u automobilskoj industriji vlada suzdržanost, izjavila je, a prenosi oe24.
Fokus na ponudi Kuka
Proizvodnja robota za proizvođače automobila tradicionalno je jedno od glavnih područja ponude Kuke. Tvrtka je posljednjih godina, s oko 15.000 zaposlenih diljem svijeta, ostvarivala godišnji prihod od otprilike četiri milijarde eura.
Ekonomija
Trgovina u Austriji ponovno zabilježila pad prihoda u prošloj godini
Već treću godinu zaredom trgovina se suočava s izazovnim uvjetima poslovanja. Uzimajući u obzir inflaciju, prodaja je pala za 1,6 posto, nakon pada od 1 posto u 2023. i 3,6 posto u 2022. Ukupni neto prihod u prošloj godini iznosio je 307,4 milijarde eura, pri čemu su maloprodaja i trgovina automobilima prošli znatno bolje od veleprodaje.
Posebno su trgovine namještajem, tiskovinama i nakitom pretrpjele gubitke. Ipak, trgovci u 2025. ulaze s nešto više optimizma.
„Još smo uvijek u krizi“
„Još uvijek smo u krizi, to se ne može ignorirati“, izjavio je predsjednik Udruženja trgovaca Rainer Trefelik. Ključni problem je pad profitabilnosti, a dodatni izazov predstavlja smanjenje broja zaposlenih uz porast broja stečajeva.
Broj bankrota povećao se u 2024. za 18 posto, pri čemu je insolventnost pogodila 1.085 tvrtki. Ipak, pozitivna vijest dolazi iz posljednjeg kvartala 2024., čiji bi se zamah mogao prenijeti u novu godinu. „Trgovina uvelike ovisi o raspoloženju potrošača“, naglasio je Trefelik.
Najveći rast prihoda u prehrambenom sektoru
Najveći rast prihoda, uzimajući u obzir inflaciju, zabilježen je u sektoru prehrambenih proizvoda, a odmah iza njega slijedi drogerijski sektor. U segmentu odjeće i sportske opreme zabilježen je pad cijena, dok su cijene knjiga, časopisa i nakita značajno porasle. Kod zlatarnica je poskupljenje prvenstveno povezano s rastom cijene zlata.
Pad prihoda odražava se i na tržištu rada – jedino su drogerije povećale broj zaposlenih, dok su trgovine obućom i namještajem značajno smanjile radnu snagu.
„2025. mora biti godina akcije“
Trefelik smatra da je sada ključan trenutak za odlučne poteze politike: „Poruka mora biti – radimo, djelujemo!“. Trgovci su predstavili paket zahtjeva koji uključuje prilagodbu poreznog sustava za poticanje rada na puno radno vrijeme, fleksibilniji odlazak u mirovinu, poticaje za rad u mirovini te uključivanje trgovine u sezonsku regulaciju zapošljavanja.
„Trebamo 2025. kao godinu akcije“, zaključio je Trefelik.
