Austrija
Austrija: Ova pokrajina povećava stambene potpore za čak 10 posto
Štajerska pokrajinska vlada povećava stambene potpore za oko deset posto, nakon povećanja od oko 20 posto u kolovozu 2023. godine. S trenutnim povećanjem oko 30.000 štajerskih kućanstava svake će godine dobiti još bolju potporu kada je riječ o stambenom zbrinjavanju, najavile su u četvrtak državna savjetnica za socijalna pitanja Doris Kampus (SPÖ) i predsjednica kluba ÖVP-a Barbara Riener.
Prijedlog je na sjednici državne vlade iznio državni vijećnik za društvene djelatnosti Kampus. Uzimajući u obzir dohodak i broj osoba u kućanstvu, stambene potpore povećavaju se – kako primjeri pokazuju – i do 48 posto. “Ponovo povećavamo stambenu potporu kako bi stan bio pristupačan ljudima”, rekli su Kampus i Riener. Prema odluci državnog parlamenta, uredba bi trebala stupiti na snagu 1. svibnja.
Automatsko povećanje
Kao rezultat ove odluke, i granica dohotka i maksimalne stope individualne stambene potpore ubuduće će se automatski povećavati iz godine u godinu – za 9,7 posto u 2024. godini. To odgovara faktoru usklađivanja za 2024. (1,097), koji se također odnosi na mirovine itd. Zaključak je da više ljudi prima stambenu potporu – a iznos stambene potpore također raste. Godine 2024. maksimalna stopa stambene potpore sada će iznositi 188,25 eura umjesto 171,60 eura.
Ono što je novo je automatsko povećanje, kako je zahtijevala KPÖ. “Godinama smo se borili za ovo i često su nam se smijali. U konačnici, više od 10.000 potpisa za pristupačne stanove koje smo prikupili diljem Štajerske u posljednjih nekoliko mjeseci nije se moglo zanemariti,” rekla je voditeljica kluba KPÖ Claudia Klimt-Weithaler.
Oko tri milijuna eura dodatnih troškova
Za mjere je u socijalnom proračunu države predviđeno oko tri milijuna eura dodatnih troškova. Tijekom godine oko 30.000 štajerskih kućanstava dobiva stambenu pomoć na najmanje mjesec dana. U siječnju 2024. stambenu potporu dobilo je 16.713 kućanstava. Maksimalan iznos za jednočlano kućanstvo (171,60 eura) dobilo je 4.938 kućanstava. Maksimalnu pomoć dobilo je 7.528 domaćinstava. To je više od 45 posto. 71,21 posto svih primatelja živi z samačkom kućanstvu. Žene drže 63,36 posto. S 48,98 posto, oni stariji od 60 godina relativno su najveća dobna skupina.
Austrija
Ranije od planiranog: U travnju se održavaju novi izbori u Beču
Sljedeći državni izbori održat će se u Beču i to ranije nego što je prvotno planirano. SPÖ i NEOS, koji su u koaliciji od 2020., u petak su najavili da će se izbori održati 27. travnja.
Prema planu, sljedeći izbori u Beču bili su zakazani za jesen. Međutim, s obzirom na domaću političku situaciju i mogući kancelarski položaj čelnika FPÖ-a Herberta Kickla, odlučeno je da se datum pomakne ranije.
Koalicija je tvrdila da želi poštedjeti građane Beča višemjesečne izborne kampanje. U najmanjoj, ali najmnogoljudnijoj saveznoj državi karte će se relativno brzo promiješati, i to na više razina. Donijet će se odluka o sastavu novog pokrajinskog parlamenta ili općinskog vijeća. No glasat će se i o okružnim vijećima.
SPÖ pod vođom stranke i gradonačelnikom Michaelom Ludwigom sada vlada s NEOS-om više od četiri godine. Njegov šef, Christoph Wiederkehr, dogradonačelnik je i gradski vijećnik. Odgovoran je za obrazovanje, integraciju i mlade. Odnos se smatra dobrim – unatoč nedavnim događajima.
Austrija
Posljednja prilika za klima bonus: Tko ima pravo na isplatu novca
Unatoč planiranom ukidanju klimatskog bonusa, mnogi stanovnici Austrije još uvijek mogu imati koristi od konačne isplate do 290 eura. Saznajte tko ispunjava uvjete i kako još uvijek možete dobiti bonus.
Prema aktualnim planovima štednje FPÖ-a i ÖVP-a, klimatski bi bonus od ove godine trebao biti prošlost. Mjera, koja je još u koalicijskim pregovorima i još nije odlučena, do kraja 2025. trebala bi donijeti oko dvije milijarde eura uštede u proračunu.
Međutim, još uvijek slijedi važan val isplata za tekuću godinu. Osobe koje nisu ispunile uvjete do 2. srpnja 2024. dobit će isplatu od veljače 2025. To se uglavnom odnosi na osobe koje su se odselile, pridošlice i novorođenčad.
Iznos isplate za odrasle je između 145 i 290 eura, djeca dobivaju polovicu. Točan iznos ovisi o mjestu stanovanja.
Deseci tisuća ljudi još nisu preuzeli pisma o klimatskim bonusima. Ukupno do 20 milijuna eura čeka svoje prave primatelje. Naknadno plaćanje moguće je do tri godine retroaktivno. Pogođeni mogu kontaktirati institucije na klimabonus.gv.at kako bi im se novac prebacio na račun.
Austrija
Novo istraživanje: Prosječna plaća u Austriji 49.121 bruto godišnje
U usporedbi saveznih pokrajina najviše zarađuju Bečani i stanovnici Vorarlberga. Razlika u primanjima muškaraca i žena vidljiva je i u sadašnjoj provjeri plaća.
Zaposleni stanovnici Austrije u prosjeku godišnje zarade 49.121 euro bruto, no plaće se razlikuju po saveznim državama. Rezultat je to procjene platforme za ocjenjivanje poslodavaca kununu koja je analizirala 181.000 podataka o plaćama iz 2023. i 2024. godine.
Prema studiji, najveće prosječne plaće imaju Bečani od 51.127 eura i stanovnici Vorarlberga 51.094 eura, dok Gradišćani primaju samo 45.019 eura.
Što se tiče 10 najvećih gradova u Austriji, Linz je sa 51.278 ispred Beča, Dornbirna, Graza i Welsa. St. Pölten, Salzburg i Villach su u sredini terena, dok su plaće u Innsbrucku i Klagenfurtu najniže u ovoj usporedbi.
U analizi postaje jasan i jaz između primanja muškaraca i žena. Prema studiji, žene u prosjeku godišnje zarade 43.599 eura, što je 8.839 eura manje od muških kolega koji zarade 52.438 eura. Razlika se potvrđuje i kad se pogledaju platne liste kadrovski odgovornih djelatnika: tu je razlika među spolovima čak i viših 24 posto. Sve u svemu, menadžeri zarađuju u prosjeku 58.818 eura godišnje.
“Naše brojke pokazuju da još uvijek nema jednakosti plaća na austrijskom tržištu rada. To se odnosi na usporedbu među spolovima, ali i na regionalnu usporedbu. Ključni razlog za to je stalni nedostatak transparentnosti plaća, što značajno košta zaposlenik”, izjavila je šefica kununua Nina Zimmermann u priopćenju za javnost u ponedjeljak.
Također postoje jasne razlike između profesija i industrija. Najviše zarađuju ljudi s titulom “profesor” – 90.027 eura bruto godišnje, a slijede ih voditelji poslovnih jedinica (84.439 eura) i liječnici (84.352 eura). Ostali koji najviše zarađuju uključuju softverske arhitekte, privatne bankare i porezne savjetnike. Sektorski gledano, prednjače IT sektor i bankarski sektor.
Studija je uzela u obzir podatke o plaćama stalno zaposlenih. U ocjenjivanje nisu uključeni zaposlenici na određeno vrijeme ili pripravnici.
