Austrija
Austrija: Općine će same moći odlučivati o ograničenju brzine, mnoge planiraju uvesti ‘tempo 30’
Općine i gradovi bi ubuduće trebali lakše, a samim time i brže provoditi redukcije brzine. Federalna vlada usuglasila je odgovarajuće izmjene i dopune Zakona o cestovnom prometu (StVO), koji je razmatran u srijedu.
“Manje brzine znače veću sigurnost i kvalitetu života za lokalno stanovništvo”, rekla je ministrica za zaštitu klime Leonore Gewessler (Zeleni) u srijedu. Prema Gewessler, smanjenje brzine dovelo bi do manje smrtnih slučajeva u prometu, manje emisija štetnih za klimu i manje zagađenja bukom, a također bi uštedjelo novac ljudima kroz nižu potrošnju goriva.
Općine su već mogle smanjiti ograničenje brzine na 30 umjesto 50 u lokalnom području, ali da bi to učinile morale su svladati neke birokratske prepreke i sastaviti opsežna izvješća. To bi se trebalo promijeniti dopunom StVO-a.
„Ovaj amandman olakšat će gradonačelnicima u budućnosti razvoj i implementaciju prilagođenih rješenja na licu mjesta“, rekao je ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner (ÖVP), koji se pojavio pred novinarima zajedno s Gewessler nakon Vijeća ministara.
Nadležno tijelo za ceste može smanjiti najveću dopuštenu brzinu u lokalnim područjima u područjima s posebnom potrebom za zaštitom, kao što su ispred škola, vrtića, rekreacijskih objekata i igrališta, bolnica i domova za umirovljenike – pod uvjetom da je mjera prikladna za povećanje sigurnosti za pješake i bicikliste.
Tamo gdje situacija to zahtijeva, ali ne za zabavu i igru, rekao je Karner. Lani se na lokalnim cestama dogodilo oko 15.000 prometnih nesreća s 80 poginulih, rekao je ministar unutarnjih poslova.
Reforma također ima za cilj olakšati zajednicama praćenje ograničenja brzine. Ubuduće bi trebali moći sami provoditi radarske provjere. Preduvjet je odgovarajući propis o prijenosu sa države. Prije su zajednice mogle kontrolirati brzinu samo ako su imale vlastite društvene redare. Karner također očekuje da će se time smanjiti opterećenje policije.
Novi amandman također znači da će se vozilima hitnih službi dopustiti zaustavljanje i parkiranje čak i ako nemaju upaljena plava svjetla.
Više od 280 općina i gradova, kao i organizacija kao što su VCÖ i Udruga gradova prethodno su se zalagali za reformu koja bi olakšala provedbu ograničenja brzine od 30 km/h. Javnost može podnijeti komentare na nacrt tijekom šestotjednog razdoblja pregleda. Stupanje na snagu planirano je za ljeto.
Udruga općine pozdravila je predloženu izmjenu cestovnog prometa. “Sada bi se konačno trebali realizirati dugogodišnji zahtjevi zajednice. Amandmanom se omogućuje veća sigurnost prometa ispred škola, vrtića, trgova i drugih kritičnih točaka u općinama. Sada su gradonačelnici dobili zakonski okvir za daljnje povećanje sigurnosti prometa u općinama i gradovima”, rekli su potpredsjednici općinske udruge Andrea Kaufmann i Erwin Dirnberger.
Suglasnost oko nacrta pozdravio je i Odbor povjerenika za sigurnost cestovnog prometa (KFV). KFV mjerenja pokazala su da se 72 posto vozača automobila u zonama od 30 km/h u lokalnom području ne pridržava ograničenja brzine. Više od 15.000 sudionika u prometu godišnje doživi nesreće na lokalnim cestama. “Poštivanje ograničenja brzine je pitanje života ili smrti. Zaustavni put pri 50 km/h više je nego duplo duži nego pri 30 km/h”, kaže KFV.
Još nije postignut dogovor oko smirivanja prometa u središtu Beča. Ovdje gradska uprava SPÖ-NEOS-a razmatra dopuštanje samo stanovnicima, tvrtkama i nekim osobama izuzetim od zabrane vožnje u prvom kotaru.
Međutim, za to je potrebna pravna osnova u okviru StVO-a. Prema Gewessler, sredinom veljače održat će se još jedan okrugli stol sa stručnjacima na tu temu kako bi se razjasnila pitanja o zaštiti podataka. Karner je dodao da se ovdje policiji ne smije obraćati “birokratsko čudovište” i da se ne smije utopiti u poslu.
Na upit novinara Gewessler je zanijekala da bi sljedeći korak moglo biti ograničenje brzine na 100 km/h na autocestama. Prema ministričinim riječima, za to trenutno nema parlamentarne većine.
Austrija
Trump prijeti Austriji carinama
Američki predsjednik Donald Trump razmatra uvođenje carina na uvoz iz zemalja koje nameću poreze na digitalne usluge američkim tehnološkim tvrtkama. Ovi porezi, usmjereni na vodeće američke tehnološke gigante poput Googlea, Facebooka, Applea i Amazona, već dugo su trn u oku američkim vlastima. Austrija od 2020. godine primjenjuje digitalni porez, a mogućnost njegovog povećanja bila je tema koalicijskih pregovora u kontekstu sanacije državnog proračuna.
Trump je sada potpisao memorandum kojim, prema riječima glasnogovornika, nalaže svojoj administraciji da razmotri protumjere poput carina kako bi se suprotstavila “porezima na digitalne usluge, novčanim kaznama, praksama i politikama koje strane vlade nameću američkim tvrtkama”. “Ono što nam rade u drugim zemljama s digitalnim porezima je strašno”, izjavio je Trump u petak (po lokalnom vremenu) pred novinarima.
Velika Britanija, Francuska, Italija, Španjolska, Turska, Indija i Kanada – poput Austrije – uvele su ove poreze na prihode velikih pružatelja digitalnih usluga unutar svojih granica. Tijekom Trumpova prvog mandata, američki trgovinski predstavnik pokrenuo je istrage o nepravednim trgovinskim praksama protiv više ovih zemalja, utvrdivši da diskriminiraju američke tvrtke, što je otvorilo put za carine odmazde na određene uvozne proizvode.
Prethodna američka administracija već je prijetila uvođenjem carina. No, do prošle godine postojala je privremena dogovorena suspenzija tih mjera između SAD-a, Austrije, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Italije i Španjolske, kako bi se omogućilo više vremena za pregovore o međunarodnim poreznim pravilima za velike, visoko profitabilne kompanije.
Austrijski digitalni porez
Austrija je 2023. godine od digitalnog poreza uprihodila oko 100 milijuna eura. Porez je usmjeren na internetsko oglašavanje koje nije obuhvaćeno postojećim porezom na oglašavanje. Obuhvaća tvrtke koje u Austriji ostvare najmanje 25 milijuna eura prihoda od online oglašavanja te imaju globalni prihod od najmanje 750 milijuna eura. Porezna stopa iznosi 5 posto. Tijekom aktualnih koalicijskih pregovora razmatrala se mogućnost proširenja digitalnog poreza u svrhu stabilizacije državnog proračuna.
Trump je prošlog tjedna već najavio odmazdu i rekao da će uvesti carine na robu iz Kanade i Francuske zbog njihovih poreza na digitalne usluge. Prema podacima Bijele kuće, ove dvije zemlje ostvarile su više od 500 milijuna dolara godišnje prihoda od ovih poreza, dok su globalni prihodi premašili dvije milijarde dolara.
Trumpov memorandum također nalaže istragu o tome kako su američke tvrtke tretirane u okviru Akta o digitalnim tržištima (Digital Markets Act) i Akta o digitalnim uslugama (Digital Services Act) Europske unije.
Austrija
Upozorenje: U Austriji sve više lažnih novčanica
Sve više lažnih novčanica pojavljuje se u novčanicima građana Austrije. Najčešće su krivotvorene novčanice od 50 i 100 eura.
Značajan porast krivotvorenog novca
Prema statistici Austrijske narodne banke (OeNB), 2024. godine zabilježen je znatan porast lažnih novčanica u opticaju. Tijekom godine zaplijenjeno je i povučeno iz prometa ukupno 10.213 krivotvorenih novčanica, što je povećanje od približno 2.500 u odnosu na prethodnu godinu (2023. ih je bilo 7.842). Time se broj lažnih novčanica ponovno približio razinama zabilježenima prije pandemije koronavirusa.
Najčešće krivotvorena novčanica 2024. bila je 50 eura s 4.258 primjeraka (41,7%). Slijedi 100 eura s 2.520 komada (24,7%) te 20 eura s 2.154 primjeraka (21,1%). Ukupna vrijednost zaplijenjenog krivotvorenog novca iznosi nekoliko stotina tisuća eura.
Kap u moru pravog novca
U usporedbi s 2,5 milijarde novčanica koje su tijekom 2024. provjerene na autentičnost od strane OeNB-a, Geldservice Austria (GSA) i poslovnih banaka, krivotvoreni novac i dalje je iznimno rijedak. Statistički, samo jedna od 255.000 novčanica nije autentična.
Gotovina ostaje najsigurnije sredstvo plaćanja
Unatoč postojanju krivotvorina, gotovina se i dalje smatra najsigurnijim sredstvom plaćanja. “Novac u gotovini štiti od phishinga, cyber kriminala i internetskih prijevara. Kada se usporede iznosi prevara kod gotovinskih i bezgotovinskih plaćanja, zlouporaba kartica i bankovnih podataka za prijenos sredstava doseže srednji dvoznamenkasti milijunski iznos, dok šteta od krivotvorenog novca iznosi tek nekoliko stotina tisuća eura”, naglašava Austrijska narodna banka u svom priopćenju.
Austrija
BMW-om u Austriji vozio 230 km/h pa mu oduzeta i vozačka i automobil
Filmska potjera odigrala se u petak navečer u bečkom okrugu Donaustadt. Vozač BMW-a (21) dao se u bijeg pred policijom, izazvavši dramatičnu potjeru.
Divlja vožnja kroz grad
Petak navečer pretvorio se u kaotičnu akciju za bečku policiju kada je oko 23:00 sata civilna patrola primijetila jarko crveni BMW M3 koji je s glasnim pucanjem iz auspuha jurio kroz tunel Stadlau (A23). Policajci su uključili rotacijska svjetla kako bi ga zaustavili, no vozač nije imao namjeru stati – umjesto toga, stisnuo je gas do kraja.
230 km/h kroz naseljeno područje
Mladić je pobjegao u bijesnoj vožnji, na cesti Raffineriestraße postigavši nevjerojatnih 230 km/h. Unatoč gustome prometu, više je puta prelazio u suprotni trak, riskirajući frontalne sudare. Policija je angažirala dodatne ophodnje kako bi ga konačno zaustavila.
Kada je vozač pokušao ponovno izaći na autocestu A23 kod ulice Donaustadtstraße, policajac ga je taktičkim manevrom udario službenim vozilom u stražnju osovinu, prisilivši ga na zaustavljanje. Ispostavilo se da je za volanom bio 21-godišnji Austrijanac.
Uhićenje i oduzimanje vozila
Mladić je odmah uhićen i prijavljen zbog sumnje na namjerno ugrožavanje sigurnosti, pružanje otpora policiji i pokušaj teške tjelesne ozljede. Njegov BMW M3 mu je oduzet prema takozvanom „Raserparagrafu“ (zakonu protiv divlje vožnje).
Putnici u šoku
U vozilu su se nalazila još dvojica mladića koji su policiji ispričali da su tijekom sulude vožnje bili potpuno prestravljeni. Kako tvrde, pri brzinama većim od 200 km/h pomirili su se s najgorim ishodom i pokušavali nagovoriti vozača da stane. No njega je najviše zabrinjavala mogućnost da mu policija trajno oduzme automobil – što se na kraju i dogodilo.
