Austrija
Austrija: Općine će same moći odlučivati o ograničenju brzine, mnoge planiraju uvesti ‘tempo 30’
Općine i gradovi bi ubuduće trebali lakše, a samim time i brže provoditi redukcije brzine. Federalna vlada usuglasila je odgovarajuće izmjene i dopune Zakona o cestovnom prometu (StVO), koji je razmatran u srijedu.
“Manje brzine znače veću sigurnost i kvalitetu života za lokalno stanovništvo”, rekla je ministrica za zaštitu klime Leonore Gewessler (Zeleni) u srijedu. Prema Gewessler, smanjenje brzine dovelo bi do manje smrtnih slučajeva u prometu, manje emisija štetnih za klimu i manje zagađenja bukom, a također bi uštedjelo novac ljudima kroz nižu potrošnju goriva.
Općine su već mogle smanjiti ograničenje brzine na 30 umjesto 50 u lokalnom području, ali da bi to učinile morale su svladati neke birokratske prepreke i sastaviti opsežna izvješća. To bi se trebalo promijeniti dopunom StVO-a.
„Ovaj amandman olakšat će gradonačelnicima u budućnosti razvoj i implementaciju prilagođenih rješenja na licu mjesta“, rekao je ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner (ÖVP), koji se pojavio pred novinarima zajedno s Gewessler nakon Vijeća ministara.
Nadležno tijelo za ceste može smanjiti najveću dopuštenu brzinu u lokalnim područjima u područjima s posebnom potrebom za zaštitom, kao što su ispred škola, vrtića, rekreacijskih objekata i igrališta, bolnica i domova za umirovljenike – pod uvjetom da je mjera prikladna za povećanje sigurnosti za pješake i bicikliste.
Tamo gdje situacija to zahtijeva, ali ne za zabavu i igru, rekao je Karner. Lani se na lokalnim cestama dogodilo oko 15.000 prometnih nesreća s 80 poginulih, rekao je ministar unutarnjih poslova.
Reforma također ima za cilj olakšati zajednicama praćenje ograničenja brzine. Ubuduće bi trebali moći sami provoditi radarske provjere. Preduvjet je odgovarajući propis o prijenosu sa države. Prije su zajednice mogle kontrolirati brzinu samo ako su imale vlastite društvene redare. Karner također očekuje da će se time smanjiti opterećenje policije.
Novi amandman također znači da će se vozilima hitnih službi dopustiti zaustavljanje i parkiranje čak i ako nemaju upaljena plava svjetla.
Više od 280 općina i gradova, kao i organizacija kao što su VCÖ i Udruga gradova prethodno su se zalagali za reformu koja bi olakšala provedbu ograničenja brzine od 30 km/h. Javnost može podnijeti komentare na nacrt tijekom šestotjednog razdoblja pregleda. Stupanje na snagu planirano je za ljeto.
Udruga općine pozdravila je predloženu izmjenu cestovnog prometa. “Sada bi se konačno trebali realizirati dugogodišnji zahtjevi zajednice. Amandmanom se omogućuje veća sigurnost prometa ispred škola, vrtića, trgova i drugih kritičnih točaka u općinama. Sada su gradonačelnici dobili zakonski okvir za daljnje povećanje sigurnosti prometa u općinama i gradovima”, rekli su potpredsjednici općinske udruge Andrea Kaufmann i Erwin Dirnberger.
Suglasnost oko nacrta pozdravio je i Odbor povjerenika za sigurnost cestovnog prometa (KFV). KFV mjerenja pokazala su da se 72 posto vozača automobila u zonama od 30 km/h u lokalnom području ne pridržava ograničenja brzine. Više od 15.000 sudionika u prometu godišnje doživi nesreće na lokalnim cestama. “Poštivanje ograničenja brzine je pitanje života ili smrti. Zaustavni put pri 50 km/h više je nego duplo duži nego pri 30 km/h”, kaže KFV.
Još nije postignut dogovor oko smirivanja prometa u središtu Beča. Ovdje gradska uprava SPÖ-NEOS-a razmatra dopuštanje samo stanovnicima, tvrtkama i nekim osobama izuzetim od zabrane vožnje u prvom kotaru.
Međutim, za to je potrebna pravna osnova u okviru StVO-a. Prema Gewessler, sredinom veljače održat će se još jedan okrugli stol sa stručnjacima na tu temu kako bi se razjasnila pitanja o zaštiti podataka. Karner je dodao da se ovdje policiji ne smije obraćati “birokratsko čudovište” i da se ne smije utopiti u poslu.
Na upit novinara Gewessler je zanijekala da bi sljedeći korak moglo biti ograničenje brzine na 100 km/h na autocestama. Prema ministričinim riječima, za to trenutno nema parlamentarne većine.
Austrija
Najtraženija zanimanja u Austriji: Gdje su prilike za posao?
Austrija, sa stabilnim gospodarstvom i razvijenim tržištem rada, nudi mnoge prilike za zaposlenje, posebno u određenim sektorima gdje potražnja za radnicima kontinuirano raste. Stručnjaci ističu kako su demografske promjene, digitalizacija i rastući sektor usluga glavni pokretači potrebe za radnom snagom. Ovo su neka od najtraženijih zanimanja u Austriji 2024. godine.
- Medicinsko osoblje i zdravstvena skrb
Jedan od sektora s najvećim nedostatkom radne snage je zdravstvo. Austrija se suočava s rastućim potrebama zbog starenja populacije, što uključuje potražnju za:
Medicinskim sestrama i tehničarima,
Liječnicima, posebno u ruralnim područjima,
Njegovateljima za starije osobe.
Prema procjenama, do 2030. godine broj potrebnih zdravstvenih radnika će se znatno povećati, a strani radnici već sada čine značajan dio zaposlenih u ovom sektoru.
- IT i tehnologija
Digitalizacija je transformirala austrijsko gospodarstvo, a stručnjaci iz IT sektora trenutno su među najtraženijima. Neka od ključnih zanimanja uključuju:
Programere i softverske inženjere,
Stručnjake za kibernetičku sigurnost,
Analitičare podataka (data scientists),
IT konzultante.
Austrijske tvrtke, od startupova do velikih korporacija, aktivno traže stručnjake iz ovog sektora, a mnoge su spremne ponuditi dodatne beneficije za privlačenje kvalificiranih kandidata.
- Građevinski sektor
Građevinska industrija tradicionalno je snažan sektor u Austriji, a potražnja za radnicima ostaje visoka. Posebno su traženi:
Zidari i tesari,
Električari,
Vodoinstalateri,
Majstori za instalaciju grijanja i klimatizacije.
Iako je ovo sektor u kojem često rade stranci, mnoge firme su suočene s izazovima pronalaska kvalificirane radne snage.
- Turizam i ugostiteljstvo
S obzirom na to da Austrija privlači milijune turista svake godine, sektor turizma i ugostiteljstva kontinuirano traži radnike, posebice tijekom zimske i ljetne sezone. Najveća potražnja je za:
Kuharima i pomoćnim kuharima,
Konobarima,
Recepcionarima i radnicima u hotelijerstvu.
Mnogi poslodavci nude sezonske ugovore, ali i mogućnost trajnog zaposlenja za one koji žele raditi u ovom dinamičnom sektoru.
- Obrazovanje i socijalni rad
S povećanjem broja djece u austrijskim školama i vrtićima, raste potreba za kvalificiranim radnicima u obrazovanju i socijalnom sektoru. Posebno su traženi:
Odgojitelji u vrtićima,
Učitelji i profesori,
Socijalni radnici.
Osim formalnog obrazovanja, važan dio sektora čine i radnici koji pružaju podršku integraciji stranaca i izbjeglica.
- Proizvodnja i logistika
Austrija je dom mnogim proizvodnim pogonima i tvrtkama koje su usmjerene na izvoz. Zbog toga su traženi:
Strojobravari i CNC operateri,
Vozači kamiona i dostavljači,
Radnici u skladištima.
Logistički sektor bilježi stalan rast zahvaljujući povećanoj potražnji za e-trgovinom i globalnim distribucijskim mrežama.
Kako pronaći posao?
Austrija nudi mnoge resurse za traženje posla, uključujući:
Online platforme: Web stranice poput AMS Jobroom, Indeed.at i Karriere.at popularne su među posloprimcima.
Networking: Umrežavanje putem događanja i profesionalnih platformi poput LinkedIna može biti ključ za uspješno pronalaženje posla.
Agencije za zapošljavanje: Specijalizirane agencije često nude usluge posredovanja za određene sektore.
Prijave za strane radnike: Austrija ima programe poput Rote-Weiße-Rote Karte za kvalificirane radnike izvan EU-a.
Zaključak
Austrija je atraktivna destinacija za radnike iz Hrvatske i regije zahvaljujući visokim plaćama, dobrim radnim uvjetima i mogućnostima za napredovanje. Međutim, uspješno zapošljavanje zahtijeva dobru pripremu, uključujući poznavanje jezika i prilagodbu austrijskom tržištu rada. Za one koji su spremni na izazove, prilike su neograničene
Austrija
Fušerske firme u građevini u Austriji, Hrvatu otpao dio fasade
Posljednjih godina u Austriji se sve češće susreće problem s fušerskim firmama u građevinskoj branši. Mnogi građani, uključujući i Hrvate koji žive i rade u Austriji, postali su žrtve nekvalitetnog rada i neodgovornosti izvođača. Posebno su pogođeni oni koji su se odlučili za renovaciju ili izgradnju kuća, fasada i interijera, nadajući se kvalitetnim uslugama koje opravdavaju visoke cijene. Nažalost, za neke je rezultat bio razočaranje, pa čak i materijalna šteta.
Slučaj Hrvata čija je fasada otpala
Jedan od takvih slučajeva prijavio je čitatelj našoj redakciji, Hrvat iz Beča, koji je želio ostati anoniman. Prošle godine angažirao je građevinsku firmu za renovaciju fasade svoje kuće, vjerujući preporukama poznanika. Radovi su završeni u roku, ali već nakon nekoliko mjeseci primijetio je prve probleme.
“Prvo su se pojavile pukotine, a nakon prve jače kiše dio fasade doslovno je otpao. Kad sam kontaktirao firmu, pravili su se da nisu odgovorni, tvrdeći kako je problem u staroj konstrukciji kuće, a ne u njihovom radu. Pokušao sam ih natjerati da saniraju štetu, ali su mi počeli ignorirati pozive,” ispričao nam je.
Na kraju je bio prisiljen angažirati drugu firmu kako bi popravila fasadu, što ga je koštalo dodatnih 10.000 eura.
Problem nekvalificiranih radnika
Prema stručnjacima iz građevinskog sektora, jedan od glavnih problema fušerskih firmi je zapošljavanje nekvalificiranih radnika. Često se događa da takve firme rade s minimalnim troškovima, koristeći jeftine materijale i ne pridržavajući se građevinskih standarda.
“U Austriji postoji mnogo manjih firmi koje nemaju adekvatne licence i kvalifikacije. Privlače klijente niskim cijenama, ali rezultat je često nekvalitetan rad,” objašnjava građevinski inspektor za Kroativ.
Građevinska industrija u Austriji sve se više suočava s pritiscima za strože kontrole i inspekcije. Udruge potrošača pozivaju vlasti da uvedu strože kazne za nekvalitetne izvođače te da bolje reguliraju proces licenciranja firmi.
Za sada, građanima se savjetuje da budu oprezni i da se dobro informiraju prije nego povjere svoj novac i imovinu nepoznatim firmama. Fušerski radovi ne samo da narušavaju kvalitetu gradnje, već mogu predstavljati i ozbiljan sigurnosni rizik.
Austrija
Žena u Austriji prebacila 150.000 eura lažnom Bradu Pittu
U Donjoj Austriji žena je postala žrtva internetske prijevare. Prevaranti su se predstavljali kao glumac Brad Pitt koji je zbog razvoda imao novčanih problema. Žena je tri godine prebacivala novac u inozemstvo. Policija sada upozorava na ljubavne prijevare.
Brad Pitt i Angelina Jolie godinama su smatrani najpoznatijim holivudskim parom iz snova u SAD-u. Godine 2016. sreća glumačkog para se raspala i već osam godina traje skupa brakorazvodna parnica. Godinama su internetski prevaranti iz inozemstva koristili to kao priliku da prevare ženu iz Donje Austrije – piše i “Kurier”.
Prije tri godine ženu su kontaktirali putem glasnika na društvenim mrežama. Između 2021. i prosinca 2024. prevaranti su ženi poslali tisuće poruka na engleskom jeziku. Pretvarali su se da su Pitt i napisali ženi da je brakorazvodna parnica s Jolie skupa i da ima problema s novcem.
“Žena je povjerovala u to i prebacila cijelu svoju ušteđevinu plus kredit koji je podigla, u obliku kriptovaluta. Ukupna šteta iznosi 150.000 eura”, rekao je glasnogovornik policije Johann Baumschlager za noe.ORF.at.
Prema podacima policije, 70 posto slučajeva prijevara u Austriji događa se putem interneta. Priča se da prijevare i trikovi postaju sve perfidniji. Ako vas putem interneta kontaktiraju nepoznati ljudi, važno je biti sumnjičav, poručuju iz policije.
“Savjetujemo da ne budete lakovjerni te da ne vjerujete da se u takvim slučajevima. Također savjetujemo da nikada ne prenosite novac strancima ili kontaktima – pogotovo ne u kriptovalutama,” kaže Baumschlager. Ako postanete žrtva internetske prijevare, trebali biste to odmah prijaviti, poručuju iz policije.