Njemačka savezna vlada popustila je u sporu s Europskom unijom. Naknada za skladištenje, porez na tranzit plina, više se neće primjenjivati ​​od 2025.

Njemačka savezna vlada je u petak ujutro popustila u sporu s Europskom unijom oko nameta na skladišta plina. Namet, de facto cestarina na isporuke plina kroz Njemačku, bit će ukinut na graničnim prijelazima od 1. siječnja 2025. godine.

Odgovarajuću zakonsku rezoluciju usvojio je danas njemački Bundestag. Time je isporuka plina iz Njemačke u Austriju također jeftinija. Time će Austrija iduće godine uštedjeti stotine milijuna troškova, što bi znatno poskupilo i cijene plina za kućanstva i industriju.

Michael Mock, generalni direktor Gas Heat Association (FGW), pozdravio je odluku njemačke savezne vlade u prvoj reakciji: “Ovo je stvarno dobra vijest za austrijska kućanstva i poslovni položaj. Pritisak plinske industrije i prijetnje od tužba austrijske plinske industrije za ukidanje. Namet za ilegalno skladištenje plina se isplatio.”

I dalje: “S obzirom na neobnavljanje ugovora o tranzitu plina od strane Ukrajine i s tim povezanim mogućim prekidom isporuka ruskog plina na prijelazu godine, ovo rješenje doista donosi olakšanje.” Preostale uvozne rute iz Njemačke i Italije sada postaju sve važnije i podupiru zajedničke napore za diverzifikaciju izvora opskrbe plinom u Austriji.

Njemačka je 2022. uvela pristojbu za skladištenje plina za izvoz plina od 0,59 eura po megavat satu. Zbog toga je prometna trasa plina kroz Njemačku, koja je od vitalnog značaja za Austriju, bila porezno opterećena. Nedavno je naknada čak povećana na 2,99 eura po megavat satu. Srećom, to više nije problem ukidanjem nameta.

“Iz pravnog izvješća koje je naručilo strukovno udruženje odvjetničkog društva bpv Hügel Rechtsanwälte GmbH jasno je da je došlo do kršenja temeljnih ugovora Europske unije”, kaže Mock osvrćući se unatrag.

Objavljena je najnovija ljestvica najmoćnijih svjetskih putovnica, koju svaka tri mjeseca objavljuje Henley Passport Index. Index je izradila tvrtka Henley&Partners za globalno državljanstvo i prebivalište sa sjedištem u Londonu koristeći podatke Međunarodnog udruženja zračnog prometa (IATA).

Na prvom mjestu su Ujedinjeni Arapski Emirati, čiji građani mogu uživati u bezviznom pristupu ili pristupu vizom po dolasku u čak 180 odredišta diljem svijeta. Na drugom mjestu je Španjolska, s lakim pristupom do 179 odredišta. Treće mjesto dijeli čak 14 zemalja čiji građani imaju bezvizni pristup ili pristup vizom po dolasku u 178 destinacija. To su: Finska, Francuska, Njemačka, Belgija, Italija, Danska, Nizozemska, Luksemburg, Austrija, Portugal, Norveška, Švicarska, Grčka i Irska.

Hrvatska putovnica stoji nikad bolje – dijeli 5. mjesto.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Najmoćnije putovnice svijeta:

1. Ujedinjeni Arapski Emirati (180 odredišta)
2. Španjolska (179 odredišta)
3. Finska, Francuska, Njemačka, Belgija, Italija, Danska, Nizozemska, Luksemburg, Austrija, Portugal, Norveška, Švicarska, Grčka, Irska (178 odredišta)
4. Švedska, Poljska, Mađarska (177 odredišta)
5. Češka, Južna Koreja, Estonija, Hrvatska, Slovačka (176 odredišta)
6. Japan, Slovenija, Latvija, Novi Zeland, Lihtenštajn (175 odredišta)
7. Singapur, Malta, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada, Litva, Rumunjska, Bugarska, Australija (174 odredišta)
8. SAD, Island (173 odredišta)
9. Cipar (172 odredišta)
10.  Malezija, Monako (170 odredišta)

Hrvatska na visokom 5. mjestu

Hrvatska putovnica našla se na visokom 5. mjestu, koje dijeli s Estonijom, Južnom Korejom, Slovačkom i Češkom. Bezvizni pristup ili pristup vizom po dolasku građani Hrvatske imaju u 176 odredišta. Prema podacima Henley Passport Indexa, Hrvatska je prošle godine bila na 15. mjestu, 2022. godine na 17., a 2021. godine na 18.

Hrvatska ima puno jaču putovnicu od Srbije, koja je na 30. mjestu (bezvizni pristup u 138 zemalja). Bosna i Hercegovina je na 40. mjestu (bezvizni pristup u 125 zemalja), dok je od zemalja u regiji (izuzev Hrvatske) Slovenija na najvišem mjestu, šestom, s bezviznim pristupom u 175 zemalja.

Crnogorska putovnica je na 35. mjestu s bezviznim pristupom u 132 zemlje, dok je putovnica Sjeverne Makedonije na 34. mjestu s bezviznim pristupom u 133 zemlje.

Markus Figl (ÖVP), šef središnjeg gradskog okruga to jest 1. bezirka, nada se kvalitetnijem turizmu u budućnosti. Trenutačna navala u grad nije nova i slična je situaciji prije pandemije: “U središtu grada ulice su ponekad blokirane.” Bezirk od ljeta raspravlja s općinskim vlastima i Bečkim turizmom o novim pravilima.

Pravila o kojima se razmišlja je ograničenje vođenih grupa na 25 ljudi. Također ima mnogo pritužbi na vozila koja dolaze u sami centar. Želimo ponuditi autentični Beč, a ne habsburški Disneyland.”

Također demonstracije bi mogle biti zabranjene u samom centru, a problem predstavljaju i redovi ispred restorana i tome slično. Što budućnost nosi, ostaje nam da vidimo.