Austrija
Austrija nastavlja padati kada je u pitanju sloboda medija: Trenutačno je na 32. mjestu
Austrija je pala na 32. mjesto u trenutnom indeksu slobode medija Reportera bez granica (ROG). To je dosad najgori rezultat za zemlju, objavila je u petak organizacija. Razlozi su se kretali od dodjele oglasa do političkog utjecaja na imenovanja odbora ORF-a. Pozitivno je spomenut Zakon o pristupu informacijama koji još nije stupio na snagu.
Prije deset godina zemlja je bila na dvanaestom mjestu. Prošle godine Austrija je zauzela 29. mjesto u međunarodnom indeksu slobode medija ove nevladine organizacije. Austrija će 2024. biti u sredini zemalja koje su klasificirane kao “zadovoljavajuće”, iza Moldavije i ispred Mauritanije. Samo se osam zemalja smatra s “dobrom” situacijom. 22. izdanje Indeksa slobode medija pokriva ukupno 180 zemalja svijeta.
Razlozi zaostajanja Austrije su različiti, smatra Fritz Hausjell, predsjednik ROG Austria. Pravosuđe rasvjetljava “vrlo problematične bliske odnose i vjerojatno koruptivne procese između vladajuće stranke ÖVP i nekoliko velikih medija”. Osim toga, pravosuđe trenutačno istražuje ulogu FPÖ-a u mogućoj korupciji u oglašavanju.
Izmjenom Zakona o transparentnosti medija nije zaustavljeno “beskriterijsko dodjeljivanje raskošnih državnih reklama” za kontrolu nekih novinarskih medija. Istodobno bi ÖVP i FPÖ napadali pojedine novinare kao navodne aktiviste, rekao je Hausjell. Osvrnuo se i na fizičke napade na medijske djelatnike.
Hausjell je kritički primijetio da na zaključak Ustavnog suda (VfGH) da je vlada imala prevelik utjecaj na imenovanje odbora ORF-a još nije odgovoreno amandmanom na zakon. Umjesto toga, ÖVP se zalagao za zabranu citiranja istražnih spisa. Raznolikost ponude dnevnih novina smanjila se prošle godine sa 14 na dvanaest naslova jer su republički “Wiener Zeitung” i stranačke novine ÖVP-a “Oberösterreichisches Volksblatt” prestali izlaziti u tiskanom obliku.
Kao pozitivan pomak naveden je Zakon o slobodi pristupa informacijama koji još nije stupio na snagu. Načelno je pozdravljena i raspodjela sredstava za digitalizaciju na postojeće medije, iako dodjela nije bila transparentna.
Kako bi se poboljšala sloboda tiska u zemlji, političari bi mogli osmisliti vladine reklame kao dio financiranja medija i tako podržati i manje medije, rekao je Hausjell za APA-u. Osim toga, predsjednik ROG-a založio se za uspostavu digitalne distribucije novinarskog sadržaja, idealno na europskoj razini.
Zaštita ORF-a od političkog utjecaja bila je i tema prosvjeda s oko 100 sudionika u četvrtak u Beču. Organizacija kampanje “#aufstehn”, Concordia press club i ROG pozvali su ljude na događaj. Zahtijevali su da ministrica medija Susanne Raab (ÖVP) osigura neovisnost ORF-a prije nego što FPÖ može ući u vladu.
Indeks se temelji na pet pokazatelja: politički kontekst, ekonomski kontekst, pravni okvir, socio-kulturni kontekst i sigurnost. Što se tiče sigurnosti, najbolja je bila Austrija s 90,5 bodova (plus 1,3 boda). Što se tiče pravnog okvira, također je zabilježen blagi rast (plus 1,1 bod na 78,5 bodova).
Sociokulturni kontekst bilježi najveći pad od 8,8 bodova (75,3 boda), a slijedi ga politički kontekst s padom od pet bodova (69 bodova). Austrija je najslabije prošla kada je u pitanju ekonomska situacija medija (60,2 boda, minus 1,7 bodova).
Austrija
Kvaliteta života u starijoj dobi u Austriji nije baš najbolja
Kada je riječ o kvaliteti života stanovništva u starijoj dobi, Austrija i dalje zaostaje za ostalim zemljama EU. Pokazuje to istraživanje Medicinskog sveučilišta u Beču. Postoji jaka podjela na zapad i istok unutar Austrije.
Razvoj kvalitete života starijih osoba u Austriji ispitivan je u razdoblju duljem od deset godina na velikom, reprezentativnom uzorku odraslih osoba u dobi od 65 godina i više, varijable spol, zdravstveno stanje i regija bile su oslonac, ali su uzete u obzir i veze sa socioekonomskim čimbenicima.
Multidisciplinarni istraživački tim predvođen Richardom Felsingerom, Judit Simon i Geraldom Haidingerom iz Centra za javno zdravstvo na MedUni u Beču procijenio je podatke iz ankete o zdravlju austrijske statistike iz 2006., 2014. i 2019. od 10.056 ljudi. Kvaliteta života prema samoprocjeni stoga se malo poboljšala u nekim područjima. To uključuje smanjenje nejednakosti u obrazovanju, veće prihode i napredak u pristupu uslugama socijalne podrške.
Ipak, značajne razlike ostaju: mlađe starije osobe, osobe s višim prihodima ili stupnjem obrazovanja te stanovništvo zapadnih saveznih država prijavljuju znatno višu kvalitetu života. Nasuprot tome, u posebno su nepovoljnom položaju, prema rezultatima, osobe starije životne dobi, osobe s niskim primanjima ili s kroničnim bolestima, kao i stanovništvo Beča i ostatka istočnog dijela zemlje.
U usporedbi s drugim europskim zemljama, Austrija i dalje zaostaje: u mnogim zemljama EU broj godina zdravog života po osobi porastao je posljednjih desetljeća. U ovoj zemlji te vrijednosti stagniraju od 2008. godine.
Godine 2021. prosječan broj godina života u dobrom zdravlju u Austriji bio je 61,3 godine za žene i 61,5 godina za muškarce, što je ispod prosjeka EU (64,2 odnosno 63,1 godina). Regionalna razlika također je upečatljiva: u zapadnim saveznim državama kao što su Tirol ili Vorarlberg, ljudi imaju znatno više zdravih godina života nego na istoku.
Ne treba se čuditi podjeli zapad-istok, rekao je autor studije Richard Felsinger za ORF Beč: “Jer to zapravo odražava očekivani životni vijek i opći životni vijek, koji se stalno povećava prema zapadu.” Čimbenici poput bolje kvalitete zraka , zdraviji stil života na Zapadu i također možda bolju društvenu mrežu.
Ono što se istaknulo: Iako žene imaju lošije rezultate u mnogim područjima kvalitete života, te razlike gotovo potpuno nestaju kada se uzmu u obzir faktori kao što su prihod i obrazovanje. “Ovo naglašava središnju ulogu socioekonomskih uvjeta kao poluge za poboljšanje kvalitete života u starijoj dobi. Od ovoga bi vjerojatno imale koristi posebno žene koje u Austriji u prosjeku primaju znatno manje mirovine od muškaraca, rekao je Felsinger.
Rezultati su pokazali u kojoj mjeri socioekonomske, rodno specifične i regionalne nejednakosti oblikuju kvalitetu života u starijoj dobi. “Naša analiza može pružiti čvrstu osnovu za prilagođene političke mjere kako bi starije osobe ne samo mogle živjeti dulje, već i živjeti zdravije i ispunjenije živote”, rekao je autor studije.
Austrija
46 milijuna automobila: Ovo je prometno žarište u Austriji
U prvih deset mjeseci na autocestama i brzim cestama Donje Austrije bilo je više automobila nego u istom razdoblju prošle godine. Promet teretnih vozila ipak se malo smanjio.
Automobilski promet na autocestama i brzim cestama Donje Austrije povećao se ove godine na 48 od 51 točke brojanja, pokazuje trenutna analiza VCÖ-a temeljena na podacima Asfinaga. Situacija je drugačija s prometom kamiona, koji je smanjen na 29 od 51 brojačke točke. A2 u blizini Biedermannsdorfa bila je dionica autoceste Donje Austrije s najviše prometa, s 46,4 milijuna automobila (plus 7,6 posto) u prvih deset mjeseci, obavještava VCÖ. 24,7 milijuna automobila (plus 3 posto) putovalo je na A21 u blizini Brunn am Gebirge i oko 22,5 milijuna (plus 12,5 posto) na A1 u blizini St. Pöltena. Automobilski promet najviše je porastao na S33 u blizini Pottenbrunna (plus 14,5 posto), gdje je od početka siječnja do kraja listopada ovuda putovalo 9,6 milijuna automobila.
Ponovno otvaranje nove linije zapadne željeznice ponovno će od nedjelje donijeti više i brže željezničke veze. “Ovo će donijeti značajno poboljšanje pri putovanju vlakom za sve putnike na zapadnoj željezničkoj liniji, kao i za mnoge putnike u istočnoj regiji. To će također smanjiti gužve na cestama”, kaže stručnjakinja VCÖ Katharina Jaschinsky.
Osim toga, prema VCÖ-u, potrebne su pojačane mjere za smanjenje prometnih gužvi. Veliki je potencijal u upravljanju mobilnošću. Tvrtke mogu ponuditi svojim zaposlenicima kartu za rad u javnom prijevozu ili radni bicikl, promovirati zajedničko korištenje automobila i osigurati da nove poslovne lokacije budu lako dostupne javnim prijevozom. Za objekt za slobodno vrijeme i turističke regije važno je poduzeti mjere kako bi se osiguralo da više ljudi putuje vlakom, autobusom ili, na kratkim udaljenostima, biciklom. Da je to moguće pokazuju brojni primjeri diljem Austrije. “Povećanje automobilskog prometa nije zakon prirode”, rekao je Jaschinsky
VCÖ dalje vidi veliki potencijal u rutama ekspresnog autobusa na autocestama i brzim cestama u gradskim područjima. “Takozvani sustavi brzog autobusnog prijevoza već se uspješno koriste na međunarodnoj razini. Ovdje je cilj koristiti autoceste kako bi se ponudila brza opcija javne mobilnosti koja štedi prostor za one koji nemaju vlak u blizini. Brze autobusne veze posebno su važne prikladno za putovanje na posao dobro prikladno”, objašnjava Jaschinsky. Po autobusu se može zamijeniti oko 50 automobila. Asfinag radi na pilot-projektu javnog ekspresnog autobusnog prijevoza na širem području Graza sa zaustavljanjima na autocesti i zajedničkim korištenjem zaustavnog traka u slučaju gužvi.
Za razliku od proširenja cesta koje je skupo i, kako pokazuje iskustvo, dovodi do većeg prometa vozila, ove mjere smanjuju prometno opterećenje stanovnika i gužve na cestama, naglašava VCÖ.
Austrija
Jedna od najvećih tvrtki u Austriji ukida 360 radnih mjesta
Budući da bi visoki troškovi osoblja i energije opteretili konkurentnost, Infineon je – kako je objavljeno – napravio uštede. Do 2026. godine u Austriji će biti ukinuto 380 od oko 6000 radnih mjesta.
“Nakon dvije godine rekordnog rasta, slaba potražnja na ključnim tržištima kao što su automobilska industrija, obnovljiva energija i potrošačka elektronika odražava se na rezultate Infineona”, rekla je tvrtka poluvodiča u priopćenju u četvrtak. Austrijska podružnica njemačke poluvodičke grupe ostvarila je 2024. godine prodaju od 4,757 milijardi eura, što odgovara padu od oko 15 posto u odnosu na 2023. godinu. Tvrtka stoga aktivno radi na održivom jačanju svoje konkurentnosti s programom strukturnog poboljšanja na razini cijele grupe.
Glavni financijski direktor Jörg Eisenschmied objašnjava: „Trenutno se pripremamo za slabije poslovne rezultate i usredotočeni smo na troškovnu učinkovitost i optimiziranje naših struktura. U isto vrijeme, pripremamo se da budemo u mogućnosti djelovati brzo kada se tržište i gospodarstvo poboljšaju.” Program strukturnog poboljšanja za cijelu grupu najavljen u proljeće 2024. provodi se prema planu. I u Austriji će se u sklopu ovog programa mjere unaprijediti na mnogim razinama tijekom sljedeće dvije financijske godine. ć
Oni se tiču područja produktivnosti proizvodnje, upravljanja portfeljem, kvalitete cijena i optimizacije operativnih troškova. Dodatno će se provesti mjere vezane uz osoblje: 380 od približno 6000 radnih mjesta u Austriji bit će ukinuto do 2026. godine. Kako bi to postigao, Infineon Austria koristi “društveno prihvatljive mjere”, nastavlja se u priopćenju za javnost.
To uključuje prirodnu fluktuaciju, ponude za djelomičnu mirovinu i ponude za sporazumni i dobrovoljni raskid radnog odnosa ili preseljenje na drugo mjesto. No, operativnih otpuštanja nema u planu.
