Ekonomija
Austrija: Može li poslodavac smanjiti plaću i ako može, za koliko
Više od deset tisuća zaposlenika Volkswagena ovog je tjedna glasno demonstriralo protiv planova štednje njemačke kompanije. Protiv otpuštanja do 30.000 radnih mjesta, zatvaranja tvornica i protiv smanjenja plaća od deset posto koje zahtijeva najviši menadžment.
Ali ne morate gledati dalje od državne granice. Također postoji procvat lokalne industrije, posebno u Gornjoj Austriji. U čeličanskom divu Voestalpine sa sjedištem u Linzu bit će umjereno smanjene plaće (točnije, plaće na pet lokacija bit će povećane za 3,3 do 4 posto umjesto 4,8 posto), dobavljač automobila TCG Unitech u Kirchdorfu an der Kremsu zatražio je oslobađanje od rasta plaća i za gotovo 900 zaposlenika i predložio otkaze ako se ne postigne dogovor. A u KTM-u u Mattighofenu u petak je uslijedio šok: tvrtka više ne može isplatiti plaće za prosinac.
Situacija nije ugodna za obje strane – tvrtke i zaposlenike. Ali što kaže zakon o radu? Mogu li se plaće smanjiti i što učiniti ako poslodavac ode u stečaj? KURIR je pronašao odgovore, a mi vam ih donosimo.
Smiju li poslodavci smanjiti plaće?
I da i ne, kaže stručnjak za radno pravo Michael Trinko iz Austrijskog saveza sindikata (ÖGB). U velikoj većini slučajeva (98 posto) plaće su predmet kolektivnog ugovora (KV). To predviđa minimalnu plaću i ona ne smije pasti ispod. “Klasifikacija također mora biti točna”, kaže Trinko. KV-ovi sadrže tablice plaća koje razvrstavaju zaposlenike u radne skupine ovisno o njihovom iskustvu, aktivnosti i sl.
Plaća navedena u tablici stoga je navedena donja granica. Ali: Čim je ugovorena plaća iznad KV minimalne plaće, može se smanjiti (uz ograničenja). Sve dok se zaposlenici i poslodavci slažu. Poslodavac ne smije samoinicijativno izvršiti pogoršanje.
Priča se o smanjenju plaća, ali dogovora nema. Što onda?
Sindikalist stoga savjetuje da potražite potporu radničkog vijeća ili ÖGB-a i da ne donosite ishitrene odluke. Ako se ne slažete s promjenom i zbog toga dobijete otkaz, na otkaz se u pravilu može uložiti žalba Radnom i socijalnom sudu u roku od 14 dana.
Koliko je zapravo dopušteno smanjenje plaće?
“Ovisi o visini odbitka”, kaže Trinko pozivajući se na odluku Vrhovnog suda iz 2023. U jednom slučaju smanjenje od 17 do 20 posto nije bilo opravdano, a u drugom slučaju, smanjenje plaće od sedam posto smatralo se dopuštenim. Ne postoji fiksni postotak kada je nešto prihvatljivo, a kada nije. “Uvijek to morate promatrati od slučaja do slučaja.”
Što vrijedi za božićne dodatke i ukidanje istih (božićni darovi) – primjenjuje li se običajno pravo?
Ako poslodavac opetovano daje zaposlenicima dobrovoljne beneficije (počevši s dvije ili tri beneficije), to se smatra praksom tvrtke. Navika tako postaje zakonsko pravo i ne može se lako jednostrano prekinuti. Ponovno je potreban pristanak zaposlenika.
Ekonomija
“Dug je sve veći”: Krizni sastanak zbog sanacije proračuna u Austriji
Zbog teške proračunske situacije, austrijska vlada organizirala je krizni sastanak s čelnicima saveznih država i općina. Javni dug u 2024. godini porastao je na 394,1 milijardi eura, što čini 4,7% BDP-a, zbog čega Europska unija razmatra pokretanje postupka zbog prekomjernog deficita.
Na sastanku, koji se održao u Bundeskanzleramt-u, razgovaralo se o mogućim mjerama za smanjenje proračunskog deficita. Planira se zajednički reformski proces s ciljem smanjenja duga, a prve konkretne mjere očekuju se do lipnja 2025. godine. Prema informacijama koje je izvještavao portal “Heute”, zatražena su dodatna ulaganja i štednja na svim razinama vlasti, uz koordinaciju od strane državnog tajnika Alexandra Prölla iz ÖVP-a.
Međutim, prijedlozi za dodatnu štednju naišli su na otpor, osobito od strane Tirolskog predsjednika Anton Mattlea, koji je izjavio da njegova savezna država više ne može dodatno smanjivati troškove jer su već poduzeli sve moguće mjere u okviru svojih proračuna.
Tijekom sastanka, austrijski kancelar Christian Stocker izjavio je da će biti potrebno poduzeti sveobuhvatan pristup i napraviti dugoročne strukturne reforme kako bi se smanjio deficit. Također, naglasio je da će to zahtijevati napore svih razina vlasti, a vladini ministri izrazili su uvjerenje da će reforme biti uspješno provedene, unatoč izazovima.
Ministar financija Markus Marterbauer istaknuo je da je potrebno pokrenuti jedno od najvećih programa štednje u povijesti, uz potporu svih saveza i općina, čime će se stabilizirati austrijski proračun.
Ekonomija
Nova poskupljenja u Austriji: Što je sve sada skuplje?
Kupovina postaje prava financijska zamka. Prema najnovijem izvještaju radničke komore (AK) Beč, cijene najjeftinijih prehrambenih i sredstava za čišćenje ponovno su porasle.
Podaci AK Preismonitora za ožujak 2025. pokazuju da su najjeftiniji proizvodi poskupjeli u prosjeku za 10 posto u odnosu na prošlu godinu.
Najveća poskupljenja zabilježena su kod kave (72%), soka od naranče (45%) i čokolade (33%). Cijene za 40 najjeftinijih proizvoda u bečkim supermarketima porasle su za 10,1 posto, pa je tako košarica s tim proizvodima u ožujku 2025. iznosila 81 euro, dok je prošle godine bila 73,27 eura.
Osim toga, potrošači moraju računati na veće cijene u supermarketima u odnosu na diskontere, gdje je razlika u cijeni prosječno 11 posto.
Ekonomija
Šef OeNB-a protivi se daljnjem smanjenju kamata na kredite
Robert Holzmann, guverner Austrijske narodne banke (OeNB), izjavio je da ne vidi potrebu za daljnjim smanjenjem kamatnih stopa od strane Europske središnje banke (ECB). Prema njegovim riječima, trenutne kamatne stope više ne utječu na ekonomski rast u eurozoni, a inflacija pada kako se očekivalo.
Holzmann je naglasio da je, s obzirom na to da se inflacija približava ciljanoj stopi, trenutna monetarna politika smatra neutralnom, što znači da kamatne stope više ne podupiru, ali ni ne usporavaju ekonomiju. Kao rezultat toga, smatra da nema potrebe za daljnjim smanjenjem kamata.
Holzmann je bio jedini član ECB-a koji je tijekom sastanka u ožujku glasao protiv smanjenja kamatnih stopa. Prema trenutnim procjenama na financijskim tržištima, postoji 80% vjerojatnosti da će ECB 17. travnja smanjiti kamate za dodatnih 0,25 postotnih bodova, što bi bio sedmi potez prema smanjenju otkako je ECB počela smanjivati kamate u lipnju 2024. godine.
S obzirom na trenutne inflacijske pokazatelje, Holzmann je izrazio optimizam zbog opadanja inflacije u eurozoni, koja je u ožujku pala na 2,2%, a inflacija u sektoru usluga također se smanjuje. ECB teži inflaciji od 2% kao idealnoj stopi za ekonomiju eurozone, što je sada gotovo postignuto.
