Austrija
Austrija je i dalje zemlja s visokom konzumacijom alkohola
Prema sadašnjim izvješćima, Austrija je još uvijek “zemlja s visokom potrošnjom” alkohola, iako dnevna potrošnja po glavi stanovnika polako pada, naglasili su u utorak stručnjaci za ovisnosti na objavi dva izvješća o drogama i sredstvima ovisnosti u Beču.
Milijun ljudi u ovoj zemlji želi prestati pušiti i mi bismo ih u tome trebali podržati. Zabrinuti su zbog sve veće želje za nikotinskim vrećicama među mladima i sve većeg broja smrtnih slučajeva zbog predoziranja ilegalnim drogama.
Pušenje duhana je najraširenija ovisnost u Austriji, objasnio je Martin Busch iz Stručnog centra za ovisnosti Gesundheit Österreich GmbH (GÖG) u Beču na konferenciji za novinare: “Otprilike jedna od pet osoba kaže da puši svaki dan.” To je 1,6 milijuna ljudi. Ipak, mladi pušači su sve rjeđi. “Udio pušača među 15-godišnjacima više se nego prepolovio od 2003. godine”, rekao je stručnjak.
Prema sadašnjim procjenama, pušenje duhana (uključujući i pasivno pušenje) odgovorno je za 16 posto svih smrtnih slučajeva. Prema “Anketi o korištenju supstanci” iz 2022., više od polovice (51 posto) pušača “razmišljalo bi” o odvikavanju od ovisnosti, a još deset posto već ima “konkretne planove”. Oko milijun korisnika duhana više ne želi pušiti. “Ovo ima veliki potencijal zdravstvene politike”, naglasio je Busch: “Ne morate zabraniti pogođenima da rade bilo što, samo ih morate podržati u postizanju onoga što žele.”
Međutim, potrošnja “novih nikotinskih proizvoda” kao što su nikotinske vrećice i e-cigarete bila bi u porastu. “Iako samo četiri posto 15-godišnjaka puši cigarete svaki dan, tri posto konzumira nikotinske vrećice svaki dan”, izvijestio je Busch: “Postoji rizik da će porast novih nikotinskih proizvoda kompenzirati pad potrošnje cigareta i da će više ljudi će ih ponovno koristiti u budućnosti ovisnosti o nikotinu.”
Austrija je također “zemlja s visokom potrošnjom” kada je riječ o alkoholu, rekao je Julian Strizek (također Centar za kompetencije za ovisnosti/GÖG): “U europskoj usporedbi, mi smo u gornjoj trećini u smislu potrošnje po glavi stanovnika.” Oko petnaest posto stanovništva pije do razine koja je štetna za njihovo zdravlje. Za muškarce bi “granica opasnosti” bila 60 grama alkohola dnevno (otprilike litra i pol piva ili tri četvrt litre vina), a za žene 40 grama (jedna litra piva ili pola litra vina). Razlike su uzrokovane “većom tjelesnom masom relevantnom za alkohol” kod muškog spola.
Muškarci prijavljuju probleme s pijenjem otprilike dva puta češće od žena (19 posto naspram 11 posto). Najčešći je u dobi od 40 do 70 godina. “No tri do šest posto učenika u dobi od 14 do 17 godina također piju u rizičnoj mjeri”, kaže Strizek. U dugoročnijem trendu, pak, problematična konzumacija ima “tendenciju pada”, kao i broj bolesti i smrti povezanih s alkoholom.
Ilegalna tvar koja se najčešće uzima u Austriji je kanabis, izvijestio je Busch: “Iskustva konzumacije obično su ograničena na kratko razdoblje života.” Kada su u pitanju “rizične” ilegalne droge, dominantne su opijumske tvari (opioidi) poput heroina. “Oko 35.000 do 40.000 ljudi u Austriji je ovisno o opioidima”, rekao je: “Više od polovice ljudi s visokorizičnom konzumacijom opioida je na liječenju.” Ovo je veliki uspjeh za austrijsku podršku osobama s ovisnošću. “Posljednjih desetljeća uspjeli smo masovno povećati stopu liječenja za osobe ovisne o opioidima”, rekao je stručnjak.
Međutim, smrtonosna predoziranja opet su sve češća. U 2022. bilo je 248 “smrti povezanih s drogom”. Godine 2014. “samo” 122 osobe umrle su kao izravna posljedica upotrebe droga, a od tada brojke rastu. Prije 2014. zabilježen je pad; 2009. bilo je znatno više umrlih njih 206 nego pet godina kasnije. “Udio mlađih ljudi ispod 25 godina koji su umrli u svim slučajevima predoziranja također se povećao,” rekao je Busch: “S 18 posto u 2018. na trenutno 27 posto.” Mogući uzroci su posljedice pandemije, što bi posebno pogodilo osobe koje pate od ovisnosti, ili povećanje čistoće supstanci, što povećava rizik od predoziranja.
U utorak su objavljeni “Epidemiološko izvješće o ovisnosti 2023” i “Izvješće o stanju droga 2023”. Riječ je o konzumaciji duhana, alkohola i ilegalnih droga u Austriji.
Austrija
Kultura branja gljiva u Austriji
Kultura branja gljiva u Austriji ima dugu tradiciju, a branje divljih gljiva i njihov prikupljanje smatraju se važnim dijelom kulturnog identiteta, osobito u ruralnim područjima i među ljubiteljima prirode. Austrijanci su vrlo oprezni kad je u pitanju branje gljiva zbog opasnosti od otrovnih vrsta, pa se pridaje velika pažnja pravilima i edukaciji u vezi s prepoznavanjem jestivih i otrovnih gljiva.
Branje gljiva u Austriji: Osnovni aspekti
- Popularnost i tradicija:
Branje gljiva (obično u šumama) vrlo je popularno tijekom jeseni, kada mnoge vrste gljiva, kao što su vrganji, lisičarke, šampinjoni i druge jestive vrste, rastu u obilju. Ova aktivnost ima dugotrajan kulturni značaj, a često je povezana s obiteljskim okupljanjima i aktivnostima na otvorenom. - Zakonodavstvo i regulative:
- U Austriji postoje zakoni i regulative koji uređuju branje gljiva u prirodi. Za branje gljiva u javnim šumama obično nije potrebna posebna dozvola, ali se preporučuje poštivanje lokalnih zakona koji se mogu razlikovati od pokrajine do pokrajine.
- U nekim regijama mogu postojati ograničenja u pogledu količine gljiva koje se mogu ubrati. Na primjer, u nekim područjima dozvoljeno je branje samo manjih količina (obično do 2-3 kg dnevno), dok u drugim područjima mogu postojati striktni propisi ili zabrane, osobito u zaštićenim područjima.
- Obrazovanje i sigurnost:
- Gljive mogu biti opasne, jer postoje vrste koje su vrlo slične jestivim, ali su otrovne, poput Amanite muscaria (crvena muha gljiva) ili Amanita phalloides (zelena muha gljiva), koje su izuzetno toksične. Zbog toga je edukacija ključna.
- Mnogi ljubitelji gljiva i profesionalci sudjeluju u vođenim turama branja gljiva, gdje se polaznici podučavaju kako prepoznati sigurne i otrovne vrste.
- Postoje i organizacije, kao što su austrijska društva za branje gljiva, koje organiziraju tečajeve i radionice na kojima zainteresirani mogu naučiti kako sigurno brati i klasificirati gljive.
- Branje i konzumacija:
- Kada se branje gljiva obavlja pravilno, one se često koriste u austrijskoj kuhinji, gdje se pripremaju na razne načine – pržene, u juhama, umacima, s tjesteninom ili mesom.
- U nekim regijama, poput Štajerske i Koruške, tradicionalna jela od gljiva, kao što su gljive u kremastim umacima ili pripremljene u kombinaciji s kiselim kupusom, vrlo su popularna.
- Turizam i ekoturizam:
- Branje gljiva postalo je i dio ekoturizma u Austriji, a mnogi turisti dolaze u zemlje poput Salzburga, Tirola ili Koruške kako bi uživali u ovoj aktivnosti. Osim što je to prilika za uživanje u prirodi, može biti i način da se steknu nova znanja o lokalnoj flori.
Najpopularnije gljive u Austriji
- Vrganj (Boletus edulis): Vrganj je jedan od najtraženijih i najpoznatijih gljiva u Austriji. Poznat je po svom mesnatom tijelu i bogatom okusu. Skuplja se i koristi u raznim jelima.
- Lisičarka (Cantharellus cibarius): Lisičarke su vrlo cijenjene zbog svog slatkog okusa i mirisa, te se često koriste u tradicionalnim austrijskim jelima.
- Šampinjoni (Agaricus bisporus): Osim divljih šampinjona, koji se također mogu brati u šumama, u Austriji se često konzumiraju i komercijalno uzgojeni šampinjoni.
- Tuber (ljetni i zimski tartuf): Iako nisu gljive u pravom smislu riječi, tartufi se također smatraju dragocjenim plodovima podzemnih organizama koje Austrijanci cijene u kulinarskim kreacijama.
Kultura branja gljiva u Austriji nije samo običaj ili rekreacija, već važan aspekt društvene tradicije i kulinarske baštine. Zbog visoke svijesti o opasnostima i velikih napora u obrazovanju, branje gljiva u ovoj zemlji može biti sigurno i zabavno, pod uvjetom da se slijede pravila i savjeti stručnjaka.
Austrija
Odgođena nova pravila na granicama EU
Primjena novih pravila za ulazak u zemlje Europske unije, koja uključuju skeniranje biometrijskih pasoša i uzimanje otisaka prstiju, odgođena je zbog nespremnosti svih članica EU. Ovo je dobra vijest za građane BiH, čije se kompanije već suočavaju s velikim problemima pri prelasku granica. Međutim, nova pravila, koja uključuju i maksimalni boravak od 180 dana u EU, već predstavljaju izazov za profesionalne vozače, osobito u BiH.
Nova pravila trebala su omogućiti bržu i jednostavniju provjeru na graničnim prijelazima, ali primjena sistema biometrijskih podataka nije moguća dok sve zemlje ne osiguraju tehničku spremnost. Iako je Komisija planirala implementaciju sustava EES (Europski ulazno-izlazni sustav), odgođena je zbog problema u koordinaciji među državama članicama. Za profesionalne vozače iz BiH, koji već imaju ograničen boravak u EU, nova pravila znače dodatne izazove, jer bi mogli biti podložni velikim kaznama zbog nesuglasica u primjeni, piše Federalna.ba.
Velibor Peulić, koordinator Konzorcijima Logistika BiH, upozorava da bi ovo moglo imati ozbiljan utjecaj na cijeli transportni sektor, jer BiH oslanja 93% svog transporta na cestovnu dostavu. Prema tvrdnjama Vjekoslava Vukovića iz VTK-a BiH, vozači su suočeni s nejasnoćama u primjeni novih propisa na graničnim prijelazima, dok ministar Edin Forto naglašava diskriminaciju u odnosu na druge sektore prijevoza, poput zračnog ili brodskog, koji nisu obuhvaćeni istim pravilima.
Ako se ne postigne dogovor o ukidanju restrikcija, transportni sektor u BiH mogao bi se suočiti s ozbiljnim problemima, a mnogi vozači već razmatraju napuštanje zemlje zbog kazni i otežanih uvjeta za rad.
Austrija
Bolovanja u Austriji, osnovne informacije
U posljednje vrijeme često dobivamo pitanja vezana za bolovanje i otvaranje istog te koliko je poslodavac dužan plaćati za radnika. No, mnoge zanima i proces, pogotovo ljude koji su novi u Austriji.
VAŽNO: Ako se razbole, zaposlene osobe moraju odmah javiti poslodavcu (npr. telefonom ili faksom) da ne mogu doći na posao (“Mitteilungspflicht” / “Obaveza prijavljivanja”).
Zaposleni moraju donijeti i liječničku potvrdu ako to njihov poslodavac zahtjeva, prenosi kroativ.at.
Ako ne jave na vrijeme da su bolesni ili ne donesu liječničku potvrdu, zaposleni (do trenutka javljanja/podnošenja potvrde) nemaju pravo dobivati naknadu za bolovanje.
Ako su zaposleni na bolovanju (“im Krankenstand”), poslodavac za njih mora plaćati najmanje 6 tjedana punu platu i četiri tjedna polovinu, jer za to vrijeme ljudi na bolovanju imaju pravo na isplatu pola plate od Zavoda za zdravstveno osiguranje.
Za sva detaljnija pitanja na raspolaganju su vam uvijek dostupne radničke službe ili direktno Radnička komora.
