Austrija
Austrija je i dalje zemlja s visokom konzumacijom alkohola
Prema sadašnjim izvješćima, Austrija je još uvijek “zemlja s visokom potrošnjom” alkohola, iako dnevna potrošnja po glavi stanovnika polako pada, naglasili su u utorak stručnjaci za ovisnosti na objavi dva izvješća o drogama i sredstvima ovisnosti u Beču.
Milijun ljudi u ovoj zemlji želi prestati pušiti i mi bismo ih u tome trebali podržati. Zabrinuti su zbog sve veće želje za nikotinskim vrećicama među mladima i sve većeg broja smrtnih slučajeva zbog predoziranja ilegalnim drogama.
Pušenje duhana je najraširenija ovisnost u Austriji, objasnio je Martin Busch iz Stručnog centra za ovisnosti Gesundheit Österreich GmbH (GÖG) u Beču na konferenciji za novinare: “Otprilike jedna od pet osoba kaže da puši svaki dan.” To je 1,6 milijuna ljudi. Ipak, mladi pušači su sve rjeđi. “Udio pušača među 15-godišnjacima više se nego prepolovio od 2003. godine”, rekao je stručnjak.
Prema sadašnjim procjenama, pušenje duhana (uključujući i pasivno pušenje) odgovorno je za 16 posto svih smrtnih slučajeva. Prema “Anketi o korištenju supstanci” iz 2022., više od polovice (51 posto) pušača “razmišljalo bi” o odvikavanju od ovisnosti, a još deset posto već ima “konkretne planove”. Oko milijun korisnika duhana više ne želi pušiti. “Ovo ima veliki potencijal zdravstvene politike”, naglasio je Busch: “Ne morate zabraniti pogođenima da rade bilo što, samo ih morate podržati u postizanju onoga što žele.”
Međutim, potrošnja “novih nikotinskih proizvoda” kao što su nikotinske vrećice i e-cigarete bila bi u porastu. “Iako samo četiri posto 15-godišnjaka puši cigarete svaki dan, tri posto konzumira nikotinske vrećice svaki dan”, izvijestio je Busch: “Postoji rizik da će porast novih nikotinskih proizvoda kompenzirati pad potrošnje cigareta i da će više ljudi će ih ponovno koristiti u budućnosti ovisnosti o nikotinu.”
Austrija je također “zemlja s visokom potrošnjom” kada je riječ o alkoholu, rekao je Julian Strizek (također Centar za kompetencije za ovisnosti/GÖG): “U europskoj usporedbi, mi smo u gornjoj trećini u smislu potrošnje po glavi stanovnika.” Oko petnaest posto stanovništva pije do razine koja je štetna za njihovo zdravlje. Za muškarce bi “granica opasnosti” bila 60 grama alkohola dnevno (otprilike litra i pol piva ili tri četvrt litre vina), a za žene 40 grama (jedna litra piva ili pola litra vina). Razlike su uzrokovane “većom tjelesnom masom relevantnom za alkohol” kod muškog spola.
Muškarci prijavljuju probleme s pijenjem otprilike dva puta češće od žena (19 posto naspram 11 posto). Najčešći je u dobi od 40 do 70 godina. “No tri do šest posto učenika u dobi od 14 do 17 godina također piju u rizičnoj mjeri”, kaže Strizek. U dugoročnijem trendu, pak, problematična konzumacija ima “tendenciju pada”, kao i broj bolesti i smrti povezanih s alkoholom.
Ilegalna tvar koja se najčešće uzima u Austriji je kanabis, izvijestio je Busch: “Iskustva konzumacije obično su ograničena na kratko razdoblje života.” Kada su u pitanju “rizične” ilegalne droge, dominantne su opijumske tvari (opioidi) poput heroina. “Oko 35.000 do 40.000 ljudi u Austriji je ovisno o opioidima”, rekao je: “Više od polovice ljudi s visokorizičnom konzumacijom opioida je na liječenju.” Ovo je veliki uspjeh za austrijsku podršku osobama s ovisnošću. “Posljednjih desetljeća uspjeli smo masovno povećati stopu liječenja za osobe ovisne o opioidima”, rekao je stručnjak.
Međutim, smrtonosna predoziranja opet su sve češća. U 2022. bilo je 248 “smrti povezanih s drogom”. Godine 2014. “samo” 122 osobe umrle su kao izravna posljedica upotrebe droga, a od tada brojke rastu. Prije 2014. zabilježen je pad; 2009. bilo je znatno više umrlih njih 206 nego pet godina kasnije. “Udio mlađih ljudi ispod 25 godina koji su umrli u svim slučajevima predoziranja također se povećao,” rekao je Busch: “S 18 posto u 2018. na trenutno 27 posto.” Mogući uzroci su posljedice pandemije, što bi posebno pogodilo osobe koje pate od ovisnosti, ili povećanje čistoće supstanci, što povećava rizik od predoziranja.
U utorak su objavljeni “Epidemiološko izvješće o ovisnosti 2023” i “Izvješće o stanju droga 2023”. Riječ je o konzumaciji duhana, alkohola i ilegalnih droga u Austriji.
Austrija
Nepoznati muškarac u Grazu napao i udarao bh. državljanina
Nepoznata osoba u subotu ujutro u Grazu nasilno je napala 36-godišnjeg Bh. državljanina te je primio tako teške udarce da je morao bez svijesti biti prevezen u LKH Graz.
Bh. državljanin (36) koji živi u Grazu, a koji je u pratnji bivše djevojke krenuo kući, prvo se verbalno sukobio s nepoznatom osobom, a potom je dobio udarac nogom.
36-godišnjak je dobio udarac u lice i nakrato je izgubio svijest, piše Krone. Liječnik hitne pomoći odveo ga je u LKH Graz s ozljedama neutvrđenog stupnja.
Austrija
U Austriji cijene energije prvi put porasle od rujna 2023
Cijene energije za kućanstva porasle su u studenom prvi put od rujna 2023. godine, uz rast od 0,1 posto. Porast indeksa cijena energije (EPI) posljedica je rasta cijena dizela, a cijene svih ostalih energenata nastavljaju padati, objavila je agencija za energetiku.
Cijene daljinskog grijanja za kućanstva ostale su nepromijenjene u odnosu na prethodni mjesec – ali su na godišnjoj razini pale za 6,6 posto. Cijene plina za kućanstva na mjesečnoj su razini pale za 0,4 posto te su čak 28,9 posto ispod razine iz studenog 2023. godine.
Agencija za energetiku zabilježila je pad cijena električne energije od 0,1 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je na godišnjoj razini niža za šest posto.
Agencija za energetiku ipak ističe da su cijene energenata – unatoč kontinuiranom trendu pada – na visokoj razini, što pokazuje i višegodišnja usporedba. “Općenito, međutim, cijene energije nastavile su prigušujući učinak na inflaciju u studenom”, navodi se u priopćenju.
Austrija
Bečani u prosjeku potroše 320 eura na darove za Božić
Ovogodišnja božićna prodaja ide znatno bolje nego lani. Prema istraživanju Gospodarske komore Beča, Bečani u prosjeku planiraju potrošiti 320 eura na darove – to je 30 eura više nego lani.
Margarete Gumprecht, voditeljica komercijalnog odjela u Gospodarskoj komori Beča, izvještava o vrlo dobrom raspoloženju kako među trgovcima tako i među potrošačima. Potrošnja po osobi povećana je u odnosu na prethodnu godinu, s prosječnih 290 eura na 320 eura – 30 eura više nego prethodne godine.
Prema Gumprecht, “spremnost za kupnju među Bečanima je ove godine vrlo velika.” Devet od deset Bečana želi nešto pokloniti za Božić, što pokazuje da je darivanje i dalje vrlo važno unatoč ekonomskim izazovima poput visoke inflacije i poskupljenja.
Ipak, ponašanje potrošača se promijenilo posljednjih godina. Mnogi su kupili svoje darove do kraja studenog kako bi bili sigurni da će dobiti upravo ono što žele i po nižoj cijeni. “Danas je kupnja darova vrlo dobro promišljena”, objašnjava Gumprecht. Ove godine posebno su popularni kozmetički proizvodi, odjeća, knjige, satovi i nakit te bonovi za zajedničke aktivnosti.
Za cijelu prodaju oko Božića u Beču očekuju se ukupni izdaci od oko 470 milijuna eura. Posljednji shopping vikendi prije Božića bili su posebno ključni za konačne prodajne brojke. “Posljednji dani kupovine čine gotovo trećinu ukupne prodaje”, kaže Gumprecht.
