Austrija
Austrija je i dalje zemlja s visokom konzumacijom alkohola
Prema sadašnjim izvješćima, Austrija je još uvijek “zemlja s visokom potrošnjom” alkohola, iako dnevna potrošnja po glavi stanovnika polako pada, naglasili su u utorak stručnjaci za ovisnosti na objavi dva izvješća o drogama i sredstvima ovisnosti u Beču.
Milijun ljudi u ovoj zemlji želi prestati pušiti i mi bismo ih u tome trebali podržati. Zabrinuti su zbog sve veće želje za nikotinskim vrećicama među mladima i sve većeg broja smrtnih slučajeva zbog predoziranja ilegalnim drogama.
Pušenje duhana je najraširenija ovisnost u Austriji, objasnio je Martin Busch iz Stručnog centra za ovisnosti Gesundheit Österreich GmbH (GÖG) u Beču na konferenciji za novinare: “Otprilike jedna od pet osoba kaže da puši svaki dan.” To je 1,6 milijuna ljudi. Ipak, mladi pušači su sve rjeđi. “Udio pušača među 15-godišnjacima više se nego prepolovio od 2003. godine”, rekao je stručnjak.
Prema sadašnjim procjenama, pušenje duhana (uključujući i pasivno pušenje) odgovorno je za 16 posto svih smrtnih slučajeva. Prema “Anketi o korištenju supstanci” iz 2022., više od polovice (51 posto) pušača “razmišljalo bi” o odvikavanju od ovisnosti, a još deset posto već ima “konkretne planove”. Oko milijun korisnika duhana više ne želi pušiti. “Ovo ima veliki potencijal zdravstvene politike”, naglasio je Busch: “Ne morate zabraniti pogođenima da rade bilo što, samo ih morate podržati u postizanju onoga što žele.”
Međutim, potrošnja “novih nikotinskih proizvoda” kao što su nikotinske vrećice i e-cigarete bila bi u porastu. “Iako samo četiri posto 15-godišnjaka puši cigarete svaki dan, tri posto konzumira nikotinske vrećice svaki dan”, izvijestio je Busch: “Postoji rizik da će porast novih nikotinskih proizvoda kompenzirati pad potrošnje cigareta i da će više ljudi će ih ponovno koristiti u budućnosti ovisnosti o nikotinu.”
Austrija je također “zemlja s visokom potrošnjom” kada je riječ o alkoholu, rekao je Julian Strizek (također Centar za kompetencije za ovisnosti/GÖG): “U europskoj usporedbi, mi smo u gornjoj trećini u smislu potrošnje po glavi stanovnika.” Oko petnaest posto stanovništva pije do razine koja je štetna za njihovo zdravlje. Za muškarce bi “granica opasnosti” bila 60 grama alkohola dnevno (otprilike litra i pol piva ili tri četvrt litre vina), a za žene 40 grama (jedna litra piva ili pola litra vina). Razlike su uzrokovane “većom tjelesnom masom relevantnom za alkohol” kod muškog spola.
Muškarci prijavljuju probleme s pijenjem otprilike dva puta češće od žena (19 posto naspram 11 posto). Najčešći je u dobi od 40 do 70 godina. “No tri do šest posto učenika u dobi od 14 do 17 godina također piju u rizičnoj mjeri”, kaže Strizek. U dugoročnijem trendu, pak, problematična konzumacija ima “tendenciju pada”, kao i broj bolesti i smrti povezanih s alkoholom.
Ilegalna tvar koja se najčešće uzima u Austriji je kanabis, izvijestio je Busch: “Iskustva konzumacije obično su ograničena na kratko razdoblje života.” Kada su u pitanju “rizične” ilegalne droge, dominantne su opijumske tvari (opioidi) poput heroina. “Oko 35.000 do 40.000 ljudi u Austriji je ovisno o opioidima”, rekao je: “Više od polovice ljudi s visokorizičnom konzumacijom opioida je na liječenju.” Ovo je veliki uspjeh za austrijsku podršku osobama s ovisnošću. “Posljednjih desetljeća uspjeli smo masovno povećati stopu liječenja za osobe ovisne o opioidima”, rekao je stručnjak.
Međutim, smrtonosna predoziranja opet su sve češća. U 2022. bilo je 248 “smrti povezanih s drogom”. Godine 2014. “samo” 122 osobe umrle su kao izravna posljedica upotrebe droga, a od tada brojke rastu. Prije 2014. zabilježen je pad; 2009. bilo je znatno više umrlih njih 206 nego pet godina kasnije. “Udio mlađih ljudi ispod 25 godina koji su umrli u svim slučajevima predoziranja također se povećao,” rekao je Busch: “S 18 posto u 2018. na trenutno 27 posto.” Mogući uzroci su posljedice pandemije, što bi posebno pogodilo osobe koje pate od ovisnosti, ili povećanje čistoće supstanci, što povećava rizik od predoziranja.
U utorak su objavljeni “Epidemiološko izvješće o ovisnosti 2023” i “Izvješće o stanju droga 2023”. Riječ je o konzumaciji duhana, alkohola i ilegalnih droga u Austriji.
Austrija
U Austriji se provodili ilegalni estetski zahvati, žena zamalo izgubila život
U Beču je 35-godišnji Gruzijac navodno izvodio ilegalne estetske zahvate. Policija sada traži moguće dodatne žrtve ovog muškarca.
U iznajmljenom Airbnb stanu u 3. bečkom okrugu, osumnjičeni je na improviziranom operacijskom stolu izvodio estetske zahvate. Jedna 58-godišnja žena zamalo je izgubila život nakon što je prošlog tjedna pristala na njegov ilegalni zahvat.
Opasna operacija u neregistriranoj ordinaciji
Kako je izvijestila policija, žena je došla u iznajmljeni stan kako bi si zategnula bradu. No, nakon što je muškarac napravio nekoliko rezova na vratu, oko ušiju i na bradi, pacijentica je odjednom počela imati teškoće s disanjem. Kada joj ni nakon primljenog lijeka nije bilo bolje, njezina pratnja je pozvala hitnu pomoć.
Žena je hitno prevezena u bolnicu u kritičnom stanju te je morala biti odmah operirana kako bi joj se spasio život.
Policija traži svjedoke
Osumnjičeni tvrdi da je u Gruziji radio kao plastični kirurg, no istražitelji sada provjeravaju ima li uopće medicinsku diplomu, izvještava ORF. Protiv njega se vodi istraga zbog nanošenja teških tjelesnih ozljeda, a trenutno se nalazi u istražnom pritvoru.
Policija također istražuje je li osumnjičeni u prošlosti već izvodio slične ilegalne operacije u Beču. Zbog toga pozivaju sve svjedoke da se jave s bilo kakvim informacijama.
Moguće dodatne žrtve mogu se obratiti istražiteljima na broj:
📞 01/31310/62800 ili 01/31310/62122
Austrija
Teroristička organizacija IS poziva pristaše da provode terorizam u Austriji i Njemačkoj
Prijetnje terorizmom protiv Austrije: Sigurnosne službe upozoravaju građane da takozvana Islamska država (IS) poziva na napade automobilima, uključujući u Salzburgu i Beču.
“Na što čekaš? Ulice su pune meta. Pregazi ih!” Ovom jezivom porukom teroristička organizacija Islamska država obraća se pristašama u Njemačkoj i Austriji. Među gradovima koji se spominju kao potencijalna mjesta napada su Salzburg i Beč. Na propagandnim materijalima stoji i slogan: “Naprijed u klanje”, uz sliku vozača koji juri prema gomili ljudi.
Slika budi bolna sjećanja na napad u Münchenu 13. veljače, kada je 24-godišnji Afganistanac automobilom uletio u prosvjednike, usmrtivši majku (37) i njezinu dvogodišnju kćer te ozlijedivši desetke drugih osoba. Kako piše Der Spiegel, napadač, navodno pristaša IS-a, imao je Kuran u svom automobilu dok se zabijao u masu.
Napad u Münchenu – auto se zaletio u prosvjednike
IS koristi i slučaj osumnjičenog napadača iz Villacha, Ahmada G., koji je nožem ubio 14-godišnjaka i teško ranio još pet osoba, kao propagandu. Njegova slika dijeli se na internetu kao svojevrsni oglas uz poziv na napade u ime Allaha. Šokantni slogan na propagandnom materijalu glasi: “Hajde da koljemo!”
14-godišnjak ubijen u napadu nožem u Villachu
Prema pisanju njemačkog lista Bild, propagandni materijali puni mržnje potječu s njemačkog internetskog portala Al Saif Media (“Mač”), koji navodno vodi Islamska država. Sigurnosne službe u zemljama koje su označene kao mete ove prijetnje shvaćaju vrlo ozbiljno.
“Ovi teroristi nisu bili na našem radaru”
“Poziv na napade trenutno se vrlo brzo širi među radikalnim islamistima. Još od napada Hamasa na Izrael primjećujemo sve veću mobilizaciju i radikalizaciju ekstremista”, upozoravaju stručnjaci za sigurnost. Cilj propagande je potaknuti “usamljene vukove” – pojedince koji postanu toliko radikalizirani da neočekivano napadnu bilo gdje.
“Posljednjih mjeseci vidjeli smo to u napadima u Mannheimu, Solingenu, Aschaffenburgu, Münchenu i Villachu. Ovi teroristi nisu bili na našem radaru kao potencijalni prijetnja,” ističe sigurnosni dužnosnik. Prema stručnjacima, posebno su mladi ljudi podložni ovakvoj propagandi putem platformi poput TikToka i Instagrama. “Brzo su podložni utjecaju, a radikalizacija se često odvija nevjerojatnom brzinom”, zaključuje.
Austrija
Stanovnik Austrije će sljedećih 30 godina dobivati 20.000 eura svaki mjesec
Jedan stanovnik Donje Austrije jedva može vjerovati svojoj sreći. Isprva je želio osvojiti „samo“ 10.000 eura, no sada će mu na račun stizati 20.000 eura mjesečno – i to sljedećih 30 godina!
„Zapravo sam igrao samo zbog ove ekskluzivne austrijske promocije s nagradom od 10.000 eura mjesečno na godinu dana“, izjavio je dobitnik koji je u petak sve iznenadio. Svoj listić za igru EuroDreams uplatio je putem platforme win2day – i to samo jedan jedini put. „A sad je to postalo 20.000 eura na 30 godina. U početku nisam mogao vjerovati“, dodao je.
Austrija – sretno tlo za EuroDreams
EuroDreams, popularna europska igra na sreću, pokazuje se kao dobar teren za Austriju. Prošle godine tri od ukupno jedanaest glavnih nagrada završile su u ovoj zemlji, a prvi od ovogodišnja dva dobitnika koji će primati 20.000 eura mjesečno neto dolazi upravo iz Donje Austrije. Šokiran dobitkom, pobjedniku je trebalo nekoliko dana da se javi Austrijskim lutrijama.
Sretan trenutak dogodio se već 3. veljače. Dobitnik, umirovljenik koji živi u izvanbračnoj zajednici, kaže kako je dugogodišnji igrač, ali obično sudjeluje samo u igrama Lotto i EuroMillionen. „EuroDreams igram samo kada postoji neka dodatna prilika za osvajanje nagrade.“ Naglašava da zna raspolagati novcem – ne zbog osobnog bogatstva, već zahvaljujući svojoj poslovnoj prošlosti.
Planovi za budućnost: Putovanja, luksuz i dobrotvorne donacije
Iako zna upravljati novcem, ne želi odustati od savjetovanja s financijskim stručnjacima Austrijskih lutrija. Već ima jasne planove za nagradu: sa svojom partnericom nastavit će putovati, ali ovog puta „malo dalje nego dosad, primjerice u Australiju“. I to u business-klasi, bez razmišljanja o troškovima hotela – sada će birati između hotela s tri ili četiri zvjezdice bez brige o budžetu.
„I češće ćemo uživati u vrhunskoj gastronomiji, a više nećemo razmišljati hoćemo li uzeti desert ili ne zbog troškova“, dodao je kroz smijeh. No, planira i podijeliti svoju sreću: ističe kako će dio dobitka donirati određenim društvenim i humanitarnim organizacijama
