Austrija
Austrija je i dalje zemlja s visokom konzumacijom alkohola
Prema sadašnjim izvješćima, Austrija je još uvijek “zemlja s visokom potrošnjom” alkohola, iako dnevna potrošnja po glavi stanovnika polako pada, naglasili su u utorak stručnjaci za ovisnosti na objavi dva izvješća o drogama i sredstvima ovisnosti u Beču.
Milijun ljudi u ovoj zemlji želi prestati pušiti i mi bismo ih u tome trebali podržati. Zabrinuti su zbog sve veće želje za nikotinskim vrećicama među mladima i sve većeg broja smrtnih slučajeva zbog predoziranja ilegalnim drogama.
Pušenje duhana je najraširenija ovisnost u Austriji, objasnio je Martin Busch iz Stručnog centra za ovisnosti Gesundheit Österreich GmbH (GÖG) u Beču na konferenciji za novinare: “Otprilike jedna od pet osoba kaže da puši svaki dan.” To je 1,6 milijuna ljudi. Ipak, mladi pušači su sve rjeđi. “Udio pušača među 15-godišnjacima više se nego prepolovio od 2003. godine”, rekao je stručnjak.
Prema sadašnjim procjenama, pušenje duhana (uključujući i pasivno pušenje) odgovorno je za 16 posto svih smrtnih slučajeva. Prema “Anketi o korištenju supstanci” iz 2022., više od polovice (51 posto) pušača “razmišljalo bi” o odvikavanju od ovisnosti, a još deset posto već ima “konkretne planove”. Oko milijun korisnika duhana više ne želi pušiti. “Ovo ima veliki potencijal zdravstvene politike”, naglasio je Busch: “Ne morate zabraniti pogođenima da rade bilo što, samo ih morate podržati u postizanju onoga što žele.”
Međutim, potrošnja “novih nikotinskih proizvoda” kao što su nikotinske vrećice i e-cigarete bila bi u porastu. “Iako samo četiri posto 15-godišnjaka puši cigarete svaki dan, tri posto konzumira nikotinske vrećice svaki dan”, izvijestio je Busch: “Postoji rizik da će porast novih nikotinskih proizvoda kompenzirati pad potrošnje cigareta i da će više ljudi će ih ponovno koristiti u budućnosti ovisnosti o nikotinu.”
Austrija je također “zemlja s visokom potrošnjom” kada je riječ o alkoholu, rekao je Julian Strizek (također Centar za kompetencije za ovisnosti/GÖG): “U europskoj usporedbi, mi smo u gornjoj trećini u smislu potrošnje po glavi stanovnika.” Oko petnaest posto stanovništva pije do razine koja je štetna za njihovo zdravlje. Za muškarce bi “granica opasnosti” bila 60 grama alkohola dnevno (otprilike litra i pol piva ili tri četvrt litre vina), a za žene 40 grama (jedna litra piva ili pola litra vina). Razlike su uzrokovane “većom tjelesnom masom relevantnom za alkohol” kod muškog spola.
Muškarci prijavljuju probleme s pijenjem otprilike dva puta češće od žena (19 posto naspram 11 posto). Najčešći je u dobi od 40 do 70 godina. “No tri do šest posto učenika u dobi od 14 do 17 godina također piju u rizičnoj mjeri”, kaže Strizek. U dugoročnijem trendu, pak, problematična konzumacija ima “tendenciju pada”, kao i broj bolesti i smrti povezanih s alkoholom.
Ilegalna tvar koja se najčešće uzima u Austriji je kanabis, izvijestio je Busch: “Iskustva konzumacije obično su ograničena na kratko razdoblje života.” Kada su u pitanju “rizične” ilegalne droge, dominantne su opijumske tvari (opioidi) poput heroina. “Oko 35.000 do 40.000 ljudi u Austriji je ovisno o opioidima”, rekao je: “Više od polovice ljudi s visokorizičnom konzumacijom opioida je na liječenju.” Ovo je veliki uspjeh za austrijsku podršku osobama s ovisnošću. “Posljednjih desetljeća uspjeli smo masovno povećati stopu liječenja za osobe ovisne o opioidima”, rekao je stručnjak.
Međutim, smrtonosna predoziranja opet su sve češća. U 2022. bilo je 248 “smrti povezanih s drogom”. Godine 2014. “samo” 122 osobe umrle su kao izravna posljedica upotrebe droga, a od tada brojke rastu. Prije 2014. zabilježen je pad; 2009. bilo je znatno više umrlih njih 206 nego pet godina kasnije. “Udio mlađih ljudi ispod 25 godina koji su umrli u svim slučajevima predoziranja također se povećao,” rekao je Busch: “S 18 posto u 2018. na trenutno 27 posto.” Mogući uzroci su posljedice pandemije, što bi posebno pogodilo osobe koje pate od ovisnosti, ili povećanje čistoće supstanci, što povećava rizik od predoziranja.
U utorak su objavljeni “Epidemiološko izvješće o ovisnosti 2023” i “Izvješće o stanju droga 2023”. Riječ je o konzumaciji duhana, alkohola i ilegalnih droga u Austriji.
Austrija
Najtraženija zanimanja u Austriji: Gdje su prilike za posao?
Austrija, sa stabilnim gospodarstvom i razvijenim tržištem rada, nudi mnoge prilike za zaposlenje, posebno u određenim sektorima gdje potražnja za radnicima kontinuirano raste. Stručnjaci ističu kako su demografske promjene, digitalizacija i rastući sektor usluga glavni pokretači potrebe za radnom snagom. Ovo su neka od najtraženijih zanimanja u Austriji 2024. godine.
- Medicinsko osoblje i zdravstvena skrb
Jedan od sektora s najvećim nedostatkom radne snage je zdravstvo. Austrija se suočava s rastućim potrebama zbog starenja populacije, što uključuje potražnju za:
Medicinskim sestrama i tehničarima,
Liječnicima, posebno u ruralnim područjima,
Njegovateljima za starije osobe.
Prema procjenama, do 2030. godine broj potrebnih zdravstvenih radnika će se znatno povećati, a strani radnici već sada čine značajan dio zaposlenih u ovom sektoru.
- IT i tehnologija
Digitalizacija je transformirala austrijsko gospodarstvo, a stručnjaci iz IT sektora trenutno su među najtraženijima. Neka od ključnih zanimanja uključuju:
Programere i softverske inženjere,
Stručnjake za kibernetičku sigurnost,
Analitičare podataka (data scientists),
IT konzultante.
Austrijske tvrtke, od startupova do velikih korporacija, aktivno traže stručnjake iz ovog sektora, a mnoge su spremne ponuditi dodatne beneficije za privlačenje kvalificiranih kandidata.
- Građevinski sektor
Građevinska industrija tradicionalno je snažan sektor u Austriji, a potražnja za radnicima ostaje visoka. Posebno su traženi:
Zidari i tesari,
Električari,
Vodoinstalateri,
Majstori za instalaciju grijanja i klimatizacije.
Iako je ovo sektor u kojem često rade stranci, mnoge firme su suočene s izazovima pronalaska kvalificirane radne snage.
- Turizam i ugostiteljstvo
S obzirom na to da Austrija privlači milijune turista svake godine, sektor turizma i ugostiteljstva kontinuirano traži radnike, posebice tijekom zimske i ljetne sezone. Najveća potražnja je za:
Kuharima i pomoćnim kuharima,
Konobarima,
Recepcionarima i radnicima u hotelijerstvu.
Mnogi poslodavci nude sezonske ugovore, ali i mogućnost trajnog zaposlenja za one koji žele raditi u ovom dinamičnom sektoru.
- Obrazovanje i socijalni rad
S povećanjem broja djece u austrijskim školama i vrtićima, raste potreba za kvalificiranim radnicima u obrazovanju i socijalnom sektoru. Posebno su traženi:
Odgojitelji u vrtićima,
Učitelji i profesori,
Socijalni radnici.
Osim formalnog obrazovanja, važan dio sektora čine i radnici koji pružaju podršku integraciji stranaca i izbjeglica.
- Proizvodnja i logistika
Austrija je dom mnogim proizvodnim pogonima i tvrtkama koje su usmjerene na izvoz. Zbog toga su traženi:
Strojobravari i CNC operateri,
Vozači kamiona i dostavljači,
Radnici u skladištima.
Logistički sektor bilježi stalan rast zahvaljujući povećanoj potražnji za e-trgovinom i globalnim distribucijskim mrežama.
Kako pronaći posao?
Austrija nudi mnoge resurse za traženje posla, uključujući:
Online platforme: Web stranice poput AMS Jobroom, Indeed.at i Karriere.at popularne su među posloprimcima.
Networking: Umrežavanje putem događanja i profesionalnih platformi poput LinkedIna može biti ključ za uspješno pronalaženje posla.
Agencije za zapošljavanje: Specijalizirane agencije često nude usluge posredovanja za određene sektore.
Prijave za strane radnike: Austrija ima programe poput Rote-Weiße-Rote Karte za kvalificirane radnike izvan EU-a.
Zaključak
Austrija je atraktivna destinacija za radnike iz Hrvatske i regije zahvaljujući visokim plaćama, dobrim radnim uvjetima i mogućnostima za napredovanje. Međutim, uspješno zapošljavanje zahtijeva dobru pripremu, uključujući poznavanje jezika i prilagodbu austrijskom tržištu rada. Za one koji su spremni na izazove, prilike su neograničene
Austrija
Fušerske firme u građevini u Austriji, Hrvatu otpao dio fasade
Posljednjih godina u Austriji se sve češće susreće problem s fušerskim firmama u građevinskoj branši. Mnogi građani, uključujući i Hrvate koji žive i rade u Austriji, postali su žrtve nekvalitetnog rada i neodgovornosti izvođača. Posebno su pogođeni oni koji su se odlučili za renovaciju ili izgradnju kuća, fasada i interijera, nadajući se kvalitetnim uslugama koje opravdavaju visoke cijene. Nažalost, za neke je rezultat bio razočaranje, pa čak i materijalna šteta.
Slučaj Hrvata čija je fasada otpala
Jedan od takvih slučajeva prijavio je čitatelj našoj redakciji, Hrvat iz Beča, koji je želio ostati anoniman. Prošle godine angažirao je građevinsku firmu za renovaciju fasade svoje kuće, vjerujući preporukama poznanika. Radovi su završeni u roku, ali već nakon nekoliko mjeseci primijetio je prve probleme.
“Prvo su se pojavile pukotine, a nakon prve jače kiše dio fasade doslovno je otpao. Kad sam kontaktirao firmu, pravili su se da nisu odgovorni, tvrdeći kako je problem u staroj konstrukciji kuće, a ne u njihovom radu. Pokušao sam ih natjerati da saniraju štetu, ali su mi počeli ignorirati pozive,” ispričao nam je.
Na kraju je bio prisiljen angažirati drugu firmu kako bi popravila fasadu, što ga je koštalo dodatnih 10.000 eura.
Problem nekvalificiranih radnika
Prema stručnjacima iz građevinskog sektora, jedan od glavnih problema fušerskih firmi je zapošljavanje nekvalificiranih radnika. Često se događa da takve firme rade s minimalnim troškovima, koristeći jeftine materijale i ne pridržavajući se građevinskih standarda.
“U Austriji postoji mnogo manjih firmi koje nemaju adekvatne licence i kvalifikacije. Privlače klijente niskim cijenama, ali rezultat je često nekvalitetan rad,” objašnjava građevinski inspektor za Kroativ.
Građevinska industrija u Austriji sve se više suočava s pritiscima za strože kontrole i inspekcije. Udruge potrošača pozivaju vlasti da uvedu strože kazne za nekvalitetne izvođače te da bolje reguliraju proces licenciranja firmi.
Za sada, građanima se savjetuje da budu oprezni i da se dobro informiraju prije nego povjere svoj novac i imovinu nepoznatim firmama. Fušerski radovi ne samo da narušavaju kvalitetu gradnje, već mogu predstavljati i ozbiljan sigurnosni rizik.
Austrija
Žena u Austriji prebacila 150.000 eura lažnom Bradu Pittu
U Donjoj Austriji žena je postala žrtva internetske prijevare. Prevaranti su se predstavljali kao glumac Brad Pitt koji je zbog razvoda imao novčanih problema. Žena je tri godine prebacivala novac u inozemstvo. Policija sada upozorava na ljubavne prijevare.
Brad Pitt i Angelina Jolie godinama su smatrani najpoznatijim holivudskim parom iz snova u SAD-u. Godine 2016. sreća glumačkog para se raspala i već osam godina traje skupa brakorazvodna parnica. Godinama su internetski prevaranti iz inozemstva koristili to kao priliku da prevare ženu iz Donje Austrije – piše i “Kurier”.
Prije tri godine ženu su kontaktirali putem glasnika na društvenim mrežama. Između 2021. i prosinca 2024. prevaranti su ženi poslali tisuće poruka na engleskom jeziku. Pretvarali su se da su Pitt i napisali ženi da je brakorazvodna parnica s Jolie skupa i da ima problema s novcem.
“Žena je povjerovala u to i prebacila cijelu svoju ušteđevinu plus kredit koji je podigla, u obliku kriptovaluta. Ukupna šteta iznosi 150.000 eura”, rekao je glasnogovornik policije Johann Baumschlager za noe.ORF.at.
Prema podacima policije, 70 posto slučajeva prijevara u Austriji događa se putem interneta. Priča se da prijevare i trikovi postaju sve perfidniji. Ako vas putem interneta kontaktiraju nepoznati ljudi, važno je biti sumnjičav, poručuju iz policije.
“Savjetujemo da ne budete lakovjerni te da ne vjerujete da se u takvim slučajevima. Također savjetujemo da nikada ne prenosite novac strancima ili kontaktima – pogotovo ne u kriptovalutama,” kaže Baumschlager. Ako postanete žrtva internetske prijevare, trebali biste to odmah prijaviti, poručuju iz policije.
