Austrija
Austrija i NATO: Ostati neutralan ili ne?
50 poznatih osoba dovodi u pitanje neutralnost Austrije. Ali za razliku od Švedske i Norveške, nema većine za ulazak u NATO. Zašto je to tako?
Sa Švedskom i Finskom, dvije europske zemlje odlučile su odustati od višedesetljetne neutralnosti. Kancelar Karl Nehammer je odbacio ovaj korak za Austriju. On je to ponovio u travnju, neposredno prije nego što je otputovao u Moskvu kako bi uvjerio predsjednika Vladimira Putina da prekine ruski napad na Ukrajinu: „Austrija je bila neutralna, Austrija je neutralna i Austrija će ostati neutralna”, rekao je austrijski kancelar.
Ali onda je 50 austrijskih poznatih osoba ponovo postavilo pitanje. U otvorenom pismu pozivaju saveznog predsjednika Alexandra van der Bellena da izvrši nezavisnu provjeru kako bi se utvrdilo je li neutralnost zemlje i dalje aktualna. „Uvijek je bilo pokušaja s različitih strana da se odustane od neutralnosti, ali su uvijek bili neuspješni”, kaže bečki politolog Heinz Gärtner. „Ne postoji stranka koja to želi, a ne želi ni stanovništvo.” U anketama se više od 75 posto Austrijanaca redovno izjašnjava za neutralnost.
Time bi se na kraju krajeva rasprava zapravo mogla skinuti s dnevnog reda. Pa ipak, ostaje pitanje zašto se neutralnost Austrije čini tako nepobitnom, pogotovo što ova zemlja vodi aktivniju vanjsku politiku od Švedske i Finske ili Švicarske, piše Deutsche Welle.
Zašto je Austrija uopće neutralna?
Stoljećima je Austrija bila velika sila koja je postavljala cara u Svetom rimskom carstvu i bila je sve samo ne neutralna. U 19. stoljeću formirano je Austrijsko carstvo, koje je 1867. godine postalo carska i kraljevska dvojna monarhija Austrougarske, koja je obuhvaćala velike dijelove Balkana i proširila se na današnju Ukrajinu.
Poslije poraza u Prvom svjetskom ratu Austrija je Versajskim ugovorom svedena na današnje granice. Međutim, zemlja je postala neutralna tek deset godina nakon još jednog poraza i to u Drugom svjetskom ratu – 26. listopada 1955. godine Bečkim državnim ugovorom.
U to vrijeme zemlju su, kao i Njemačku, okupirale četiri sile pobjednice (Rusija, SAD, Velika Britanija i Francuska). „Neutralnost je bila jedini način za Austriju da natjera savezničke trupe da se povuku”, objašnjava Gärtner. „Austriji je tada čak prijetila trajna podjela, slična onoj u Njemačkoj. Ova opasnost je otklonjena konsenzusom sila pobjednica o neutralnosti – posebno Sovjetskog Saveza i SAD-a.”
Koliko je Austrija neutralna?
Čak i ako se uzme u obzir činjenica da je Sovjetski Savez u to vrijeme pristao na neutralnost, nema sumnje da Austrija naginje kulturi i demokratskom, tržišno-ekonomskom sklopu vrijednosti Zapada. To se ogleda i u činjenici da je Austrija 1961. godine postala jedna od osnivačica Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).
Međutim, u isto vrijeme, od 1960-ih, glavni grad Austrije Beč postao je sjedište nekoliko važnih međunarodnih organizacija koje se ne mogu pripisati ni jednoj strani Hladnog rata, uključujući Međunarodnu agenciju za atomsku energiju (IAEA) i Organizaciju zemalja izvoznica nafte (OPEC) kao i niz organizacija Ujedinjenih nacija. Bruno Kreisky, austrijski kancelar od 1970. do 1983, vidio je ovo kao bolju alternativu sigurnosne politike u odnosu na jačanje vojske u zemlji.
Za politologa Gärtnera ovo nije kontradikcija: „Nije u pitanju neutralnost, nego vojna neutralnost”. Državni ugovor isključuje posebno tri stvari: vojno miješanje u sukobe drugih zemalja, stalno stacioniranje stranih trupa u Austriji i pristupanje vojnom savezu.
Ipak, Sovjetski Savez se, kao i Ujedinjeno Kraljevstvo, dugo protivio pristupanju Austrije Europskoj zajednici, organizaciji koja je prethodila Europskoj uniji (EU). Ovo je opravdano pasusom u državnom ugovoru koji je isključivao „uniju s Njemačkom” – čak i ekonomsku. Konačno, neposredno prije pada Berlinskog zida, Austrija je podnijela zahtjev za članstvo, koji je ispunjen 1995. godine.
Kakva je neutralnost Austrije u usporedbi s neutralnošću drugih europskih zemalja?
U slučaju Švedske i Finske, desetljeća neutralnosti nisu bile ništa drugo nego dobrovoljna vanjskopolitička doktrina. Austrija i Švicarska su, s druge strane, obavezane na neutralnost međunarodnim ugovorima. Ali svoju neutralnost tumače drugačije: „Švicarska se drži pasivnije neutralnosti od Austrije”, kaže Gärtner. Tradicionalno, Švicarska se ne priključuje nikakvim gospodarskim sankcijama, nije članica EU-a i stoga ne sudjeluje u zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici EU-a. Austrija je mnogo aktivnija kao posrednik u međunarodnim sukobima i sudjeluje u daleko većoj mjeri u misijama plavih kaciga UN-a nego Švicarska.
Dakle: je li neutralnost Austrije još uvijek aktualna?
S obzirom na raspoloženje među stanovništvom i političarima, pitanje odustaje li Austrija od neutralnosti se u principu uopće i ne postavlja, kaže politolog Gärtner: „Bilo bi mnogo zanimljivije raspravljati o tome kako će Austrija tumačiti svoju neutralnost u budućnosti. “
Austrija
Velika tvrtka za dostavu hrane u Austriji otpušta stotine radnika
Nakon mjeseci borbe za kolektivni ugovor (KV) za biciklističke dostavljače, isti je sada postao bespredmetan. Naime, Lieferando – zajedno s Foodorom jedan od glavnih igrača na tržištu dostave hrane – otpušta stotine dostavljača.
Logistički model tvrtke prelazi na model slobodnih ugovarača, potvrdila je predstavnica tvrtke Katrin Wala. U Austriji su kao radnici zaposleno otprilike 2.000 od 5.000 dostavljača, dok ostatak radi kao slobodni radnici.
Kritike i posljedice za radnike
Prema informacijama koje prenosi “Der Standard”, otpuštanje bi moglo obuhvatiti 600 dostavljača. Osim toga, bit će pogođeno oko 65 zaposlenika na lokacijama u Beču i drugim austrijskim regijama. Iako tvrtka tvrdi da ne povlači svoj angažman u Austriji, ipak više neće zapošljavati dostavljače pod uvjetima kolektivnog ugovora, već će se osloniti na slobodne ugovarače. Navode da je to nužno zbog tržišne konkurentnosti, jer konkurenti nisu slijedili standarde koje je Lieferando postavio.
Kolektivni ugovor, koji je bio pod velikim kritikama, nudi određene privilegije poput plaćenog godišnjeg odmora, božićnog dodatka i plaće tijekom bolesti. Međutim, sada tvrtka tvrdi da je model zapošljavanja slobodnih radnika najbolji način za poslovanje u konkurentnom okruženju.
Političke reakcije i budućnost radnika
Lukas Hammer, politički predstavnik Zelenih za promet, oštro je kritizirao odluku Lieferanda, ističući da prebacivanje na model slobodnih radnika predstavlja “sramotu”. Prema njegovim riječima, radnici nisu zapravo slobodni, već su prepušteni rizicima samostalnog rada, uz ovisnost o platformama koje im ne pružaju zaštitu poput bolovanja ili osiguranja u slučaju loših radnih uvjeta.
Markus Petritsch, predsjednik sindikata vida, upozorava na povećanje broja “lažnih samozaposlenih” radnika, što bi moglo dovesti do lošijih uvjeta rada, poput nesigurnih radnih sati i smanjenih primanja, te potrebe za donošenjem novih propisa koji bi osigurali bolju zaštitu za radnike u platformskom sektoru.
Austrija
Državljanin Srbije u Austriji uz pomoć bankomat-trika oštetio banke za 340.000 eura
Državljanin Srbije privukao je “klijente” i potom im uz pomoć pametnog IT-trika izvlačio tisuće eura s banaka.
Prema izvještajima, više od sto osumnjičenih koristilo je bankomat-trik kako bi se obogatilo. Srbin iz Beča, poznat kao “Marko Polo”, navodno je bio glavni organizator ove prevare. On je klijentima nudio uslugu “dobivanja okvirnog iznosa na računu”.
Trik je funkcionirao na način da bi klijent u banci uplatio iznos od 1.000 do 4.000 eura, a zatim bi odmah taj isti iznos podigao s istog bankomata. Naime, IT sustav banaka bilježio bi povlačenje novca tek nakon 22 sata, pa je iznos bio ponovo dostupan za online prijenos, koji je zatim išao na Admiral-bet račun. Od tamo su korisnici mogli podići iznos u gotovini, nakon što su napravili jednu obaveznu okladu.
Iako je novac na kraju bio skinut s računa, banka nikada ne bi odobrila toliki iznos, jer su neki “klijenti” bili u velikim dugovima ili već u privatnom stečaju.
Sam Srbin i dalje nije pronađen, a protiv osumnjičenih vodi se istraga zbog zloupotrebe podataka i pranja novca.
Austrija
Pozor, vozači: Novi radari u Austriji snimaju osim brzine i korištenje mobitela te nekorištenje sigurnosnog pojasa
Najnoviji radarski uređaji u Beču revolucioniraju nadzor brzine jer pružaju visoko kvalitetne slike koje omogućuju jasno prepoznavanje vozača, osim broja registarske pločice. Ovi uređaji nude nove mogućnosti za povećanje sigurnosti u prometu.
Napredni radari trenutno u upotrebi ne samo da bilježe prekoračenje brzine, već i omogućuju prepoznavanje osobe za volanom. To znači da, osim brzinskih prekršaja, uređaji mogu snimiti i druge prekršaje, poput upotrebe mobilnog telefona za volanom ili nenošenja sigurnosnog pojasa. Ova tehnologija može povećati sigurnost u prometu jer vozače i putnike upozorava na opasnosti tih ponašanja.
Snimke koje se zabilježe ne pohranjuju se trajno. Fotografije se čuvaju samo do završetka upravnog postupka, a nakon toga se brišu iz razloga zaštite privatnosti. To znači da osobni podaci neće biti pohranjeni duže nego što je potrebno.
You must be logged in to post a comment Login