Connect with us

Austrija

Austrija: Evo koliko je prosječna satnica radnika

Objavljeno

na

U Austriji postoje velike razlike u plaćama po satu ovisno o djelatnosti, saveznoj državi, obrazovanju i spolu.

Sada je konačno dovršena vrlo složena procjena: satnica (bruto) konačno je poznata. Ona je u prosjeku iznosila 17,49 eura. Međutim, postoje ogromne razlike unutar sektora, ali i među spolovima. No, udio onih koji moraju raditi za nisku satnicu od 11,66 eura ostao je isti već 15 godina (14,1 posto).

“Obuka ima jasan pozitivan utjecaj na potencijal zarade”, sažima generalni direktor Austria Statistik Tobias Thomas. Zaposlenici s višom ili višom tehničkom diplomom dobivali su gotovo duplo više bruto po satu od osoba s najviše obveznom školskom spremom. “Obrazovanje se isplati.”, ističe on

Prema istraživanju, najviše se zarađuje u opskrbi energijom (27,12 eura), zatim u informacijsko-komunikacijskim (24,63 eura) te financijskim uslugama i uslugama osiguranja (24,42 eura). Najniža bruto satnica bila je u ugostiteljstvu, ali u iznos od 11,16 eura nije uračunata napojnica.

U maloprodaji, drugoj najvećoj industriji, ljudi su u prosjeku zarađivali 15,30 eura po satu. Također zanimljivo: ljudi u kvalificiranim zanatima zarađivali su nešto više od 17,93 eura od uredskih radnika od 17,21 eura.

U svim su sektorima bruto satnice žena bile niže od bruto satnica muškaraca. Dok muškarci zarađuju 18,69 eura, žene tek 15,73 eura, odnosno 15,8 posto manje. Uostalom, 2006. godine ta je vrijednost iznosila 22,7 posto. Međutim, žene su i dalje znatno češće radile za niske plaće (20,6 prema 9,4 posto).

Gledano po obrazovnim kvalifikacijama, prosječno se zarađuje 13,15 eura bruto po satu s obveznom školskom svjedodžbom, 17,08 eura s pripravničkom kvalifikacijom i 20,42 eura s BHS maturom. Za zaposlenike s visokom ili višom stručnom spremom bruto plaće po satu iznosile su 24,17 eura i stoga su bile 1,8 puta veće od osoba s najviše školskom spremom.

Prema saveznim pokrajinama, najveća primanja bila su u Vorarlbergu 19,48 eura, a najmanja u Gradišću 15,40 eura. Vorarlberg je savezna država s najvećom razlikom u plaćama žena i muškaraca. Razlika u plaćama između spolova bila je najmanja u Beču.

Advertisement

Austrija

Nekada najpoznatija shopping ulica u Beču polako se pretvara u novi problem

Objavljeno

na

Mariahilferstraße (poznata kao Mahü) u Beču više nije samo shopping ulica – ona postaje simbol društvenih problema koji se šire na više bečkih četvrti. Rastući problemi poput zapuštenosti, socijalnih nejednakosti i povećanja broja ljudi koji koriste javni prostor za spavanje izazivaju političke rasprave i prijedloge rješenja.

Jedna od mještanki Mariahilferstraße izvještava: „Prije pet godina osjećala sam se ovdje sigurno, a sada jedva želim ići sama navečer.“ Poslovni subjekti se žale na opadanje broja kupaca, dok sve više trgovina ostaje prazno. Posebno u Barnabitengasse, koja je prepoznatljiva po brojnim socijalnim institucijama, raste broj pritužbi zbog buke, smeća i narastajuće prisutnosti ljudi koji koriste ulice kao spavaonice, donosi Heute.

Politički prijedlozi

  • ÖVP (Austrijska narodna stranka) tvrdi da su problemi u Mariahilferstraße posljedica lošeg upravljanja. Oni zahtijevaju strože mjere, poput zabrane alkohola, povećane policijske prisutnosti i socijalnog rada. Karl Mahrer, vodeći kandidat stranke, smatra da je gradska vlast prekasno reagirala na situaciju.
  • FPÖ (Slobodarska stranka Austrije) također smatra da situacija u Mariahilferstraße nije održiva. Dominik Nepp, njihov lider, ističe da je broj praznih trgovina u porastu, a stanje ulica se pogoršava. Oni zahtijevaju zabranu prosjačenja i alkohola, te čak zatvaranje socijalnih centara u okolini koje smatraju odgovornima za pogoršanje stanja.
  • Zeleni, s druge strane, ne smatraju da je situacija pitanje sigurnosti, već društveni izazov. Judith Pühringer, čelnica Zelenih, naglašava potrebu za socijalnim radom i dugoročnim rješenjima poput stambenih projekata, umjesto političkih odluka poput zabrana alkohola.

Dok političari raspravljaju, situacija na Mariahilferstraße postaje sve teža. Mještani i poslovni ljudi kažu da se osjećaju zapostavljeni i ignorirani. Jedan od mještana iz Barnabitengasse kaže: „Zovemo policiju, ali ništa se ne mijenja. Žalimo se gradu, ali nas ignoriraju. Što još možemo učiniti?“

Tako će budućnost Mariahilferstraße sigurno biti ključno pitanje u predstojećim izborima 2025. godine, ali dok političari ne donesu konkretne mjere, stanovnici će morati nositi teret svakodnevnih problema.

Nastavi čitati

Austrija

Smanjenje novčane pomoći u Austriji – čak 30% azilanata ne želi raditi

Objavljeno

na

Od srpnja tražitelji azila koji primaju osnovnu skrb obavezni su obavljati društveno koristan rad. Ali ne ispunjavaju svi ovaj zahtjev.

Stroža pravila za izbjeglice i tražitelje azila u federalnom sustavu osnovne socijalne skrbi. Od prošlog ljeta moraju sudjelovati u društvenim dobrotvornim aktivnostima, inače će im biti smanjen džeparac.

Prema popisu koji je objavilo Ministarstvo unutarnjih poslova od srpnja su tražitelji azila odradili gotovo 250.000 radnih sati,

Međutim, ono što je jasno jest da ne ispunjavaju svi tražitelji azila ove zahtjeve. Ukupno 70 posto izbjeglica smještenih u sustavu osnovne skrbi savezne vlade obavljalo je usluge i izvršavalo zadatke poput brige o zelenim površinama. Ostali su odbili odgovarajuće poslove.

U apsolutnim brojkama: 3.115 tražitelja azila odradilo je četvrt milijuna radnih sati. 210 ljudi nije uspjelo izvršiti zadatak. Zbog toga im je smanjen džeparac.

Izuzetak od pravila su osobe mlađe od 16 godina te osobe od kojih se iz zdravstvenih razloga ne može očekivati ​​obavljanje djelatnosti. Svi ostali moraju odraditi 10 sati mjesečno, inače će im se smanjiti džeparac od 40 eura mjesečno.

Nastavi čitati

Austrija

Nova prometna pravila u Austriji, policija oduzela rekordan broj automobila

Objavljeno

na

Od 1. ožujka 2024. na snagu je stupio novi propis o prebrzoj vožnji. Svakome tko prekorači brzinu za 60 km/h ili 70 km/h bit će oduzet automobil.

Od 1. ožujka 2024. diljem Austrije zaplijenjeno je ukupno 171 vozilo.

Prošle su godine, primjerice, dva vlasnika privremene vozačke dozvole jurila gradilištem 150 km/h umjesto dopuštenih 80 km/h. Oba su automobila zaplijenjena – prvi takav slučaj bio je u Koruškoj.

U načelu, policija može privremeno oduzeti vozilo ako je najveća dopuštena brzina prekoračena za više od 60 km/h u naseljenim mjestima i za više od 70 km/h izvan naseljenih mjesta.

Osim novčane kazne i oduzimanja vozačke dozvole, vlasti mogu, kao posljednje sredstvo, proglasiti vozilo oduzetim i prodati ga na dražbi kako bi spriječili daljnju prebrzu vožnju. To je osobito moguće ako postoji opasnost od ponavljanja.

Odbor za sigurnost u cestovnom prometu (KfV) pozdravlja ovu uredbu: “Ne smijete zaboraviti da kada vozite u naseljenom području brzinom većom od 100 km/h, tada imate fazu hlađenja i ne možete odmah nastaviti s vožnjom. To je naravno važan razlog”, kaže Klaus Robatsch, voditelj cestovne sigurnosti.

Vodeća je Donja Austrija s 39 zapljena. U Tirolu je 36 vozača privremeno izgubilo svoje automobile: “Ako sada pogledate retrospektivno, to je već bio uspjeh. Posebno u razdoblju kada se o tome raspravljalo, u veljači i ožujku 2024., primijećeno je da su se nesreće sa smrtnim ishodom i neprilagođenom brzinom značajno smanjile. U ožujku su bile manje deset posto. Međutim, godišnja prosječna stopa je znatno viša i iznosi 24 posto”, kaže Robatsch.

Stručnjak KfV-a traži uspostavu nacionalnog administrativnog kaznenog registra, koji bi omogućio da se odmah utvrdi je li vozač povratnik u prekršaju: “Trenutno je moguće provjeriti samo na razini okruga je li ondje već vozio prebrzo. Ako netko vozi prebrzo u okrugu Klagenfurt-Land, možete provjeriti je li se to već dogodilo u Klagenfurt-Landu, ali ne i je li se to dogodilo u Klagenfurt-grad, Villachu ili negdje drugo.”

Nastavi čitati
LM