Austrija
Austrija će u nekim mjestima ograničiti brzinu samo na 30 km/h
U srijedu se u Nacionalnom vijeću raspravljalo o ograničenju brzine od 30 km/h, a posebno je oporba bila skeptična. Od 1. srpnja bit će olakšano ograničenje brzine u zaštitnim zonama.
Ubuduće će općine moći lakše uvesti ograničenje brzine od 30 km/h. Predviđeno je to zaključkom koji je u srijedu poslijepodne donijelo Nacionalno vijeće. Prema tekstu zakona, nadležno tijelo može smanjiti najveću dopuštenu brzinu u lokalnim područjima u područjima s posebnom potrebom zaštite kao što su škole, vrtići, bolnice ili ustanove za starije osobe, pod uvjetom da je ta mjera prikladna za povećanje prometa. sigurnost pješaka ili biciklista.
Inicijativa za ovo zakonsko rješenje došla je od samih zajednica koje su željele više fleksibilnosti. Do sada su se mogla propisati odgovarajuća smanjenja brzine, ali uz određene birokratske napore, poput izrade vještačenja.
SPÖ nije zadovoljan. Glasnogovornik za promet Alois Stöger vjeruje da će u konačnici sve ostati isto. NEOS je također izrazio slične strahove. Ipak, glasnogovornik prometa Johannes Margreiter vidio je paket koji bi poboljšao sigurnost na cestama, s čime se njegova parlamentarna skupina, za razliku od socijaldemokrata, složila. Slobodarska stranka ima temeljnijih briga. Njihov glasnogovornik za promet Gerhard Deimek boji se da će ta odluka biti prvi korak prema uvođenju ograničenja brzine od 30 km/h na cijelom području. Osim toga, kao i Stögeru, nedostaje mu preciznija definicija gdje se brzina može ograničiti. Gradonačelnik bi mogao učiniti isto ispred svog privatnog prilaza.
Koalicija je ipak bila zadovoljna. Glasnogovornik ekološkog transporta Hermann Weratschnig vidio je aktivan doprinos suživotu uz poštovanje. Uostalom, dvije trećine dnevnih prometnih nesreća događa se na lokalnom području. Glasnogovornik potpredsjednika za promet Andreas Ottenschläger tada je također govorio o dobrom koraku prema većoj prometnoj sigurnosti u zemlji. Ministrica prometa Leonore Gewessler (Zeleni) kao jednu od najučinkovitijih mjera vidi smanjenje broja nesreća, prljavštine u zraku i prometne buke.
Uz pojednostavljenje ograničenja brzine od 30 km/h za općine, StVO također predviđa mogućnost prijenosa odgovornosti za kamere za brzinu s država na općine. Prema informacijama iz Ministarstva prometa, ova mogućnost trenutno postoji samo za one općine koje imaju komunalnu stražu.
U budućnosti bi države također trebale moći ovlastiti sve druge općine da to čine. “Preduvjet za to je propis o prijenosu koji se može izdati čim amandman stupi na snagu (1. srpnja)”, rekli su iz ministarstva.
Zakon ne predviđa nikakve detaljne zahtjeve u tom pogledu. Pokrajina stoga može u velikoj mjeri sama regulirati detalje. “U sadržajnom smislu, naravno, i dalje vrijedi opća zakonska obveza da se kamere za mjerenje brzine moraju postaviti tamo gdje je to potrebno radi povećanja ili osiguranja sigurnosti na cestama ili radi zaštite od opasnosti ili smetnji, posebice zbog buke, mirisa ili zagađivača. Zaštita stanovništva ili okoliša čini se nužnim iz drugih važnih razloga”, rečeno je.
Vođenje kaznenih postupaka ostaje u nadležnosti okružnih upravnih tijela. Kako bi se nadoknadili nastali troškovi, amandmanom je predviđena podjela naplaćenih kazni između održavatelja cesta i okružnih upravnih tijela od 80 posto prema 20 posto. “Neće biti promjena općeg pravila da će kazne ići u korist održavatelja cesta”, rekli su iz ministarstva.
Izmjena pravilnika o cestovnom prometu uključuje i ukidanje zelenog trepćućeg semafora na pojedinim raskrižjima ili ulazima – i to ako se time poboljšava protočnost prometa.
Austrija
Trump prijeti Austriji carinama
Američki predsjednik Donald Trump razmatra uvođenje carina na uvoz iz zemalja koje nameću poreze na digitalne usluge američkim tehnološkim tvrtkama. Ovi porezi, usmjereni na vodeće američke tehnološke gigante poput Googlea, Facebooka, Applea i Amazona, već dugo su trn u oku američkim vlastima. Austrija od 2020. godine primjenjuje digitalni porez, a mogućnost njegovog povećanja bila je tema koalicijskih pregovora u kontekstu sanacije državnog proračuna.
Trump je sada potpisao memorandum kojim, prema riječima glasnogovornika, nalaže svojoj administraciji da razmotri protumjere poput carina kako bi se suprotstavila “porezima na digitalne usluge, novčanim kaznama, praksama i politikama koje strane vlade nameću američkim tvrtkama”. “Ono što nam rade u drugim zemljama s digitalnim porezima je strašno”, izjavio je Trump u petak (po lokalnom vremenu) pred novinarima.
Velika Britanija, Francuska, Italija, Španjolska, Turska, Indija i Kanada – poput Austrije – uvele su ove poreze na prihode velikih pružatelja digitalnih usluga unutar svojih granica. Tijekom Trumpova prvog mandata, američki trgovinski predstavnik pokrenuo je istrage o nepravednim trgovinskim praksama protiv više ovih zemalja, utvrdivši da diskriminiraju američke tvrtke, što je otvorilo put za carine odmazde na određene uvozne proizvode.
Prethodna američka administracija već je prijetila uvođenjem carina. No, do prošle godine postojala je privremena dogovorena suspenzija tih mjera između SAD-a, Austrije, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Italije i Španjolske, kako bi se omogućilo više vremena za pregovore o međunarodnim poreznim pravilima za velike, visoko profitabilne kompanije.
Austrijski digitalni porez
Austrija je 2023. godine od digitalnog poreza uprihodila oko 100 milijuna eura. Porez je usmjeren na internetsko oglašavanje koje nije obuhvaćeno postojećim porezom na oglašavanje. Obuhvaća tvrtke koje u Austriji ostvare najmanje 25 milijuna eura prihoda od online oglašavanja te imaju globalni prihod od najmanje 750 milijuna eura. Porezna stopa iznosi 5 posto. Tijekom aktualnih koalicijskih pregovora razmatrala se mogućnost proširenja digitalnog poreza u svrhu stabilizacije državnog proračuna.
Trump je prošlog tjedna već najavio odmazdu i rekao da će uvesti carine na robu iz Kanade i Francuske zbog njihovih poreza na digitalne usluge. Prema podacima Bijele kuće, ove dvije zemlje ostvarile su više od 500 milijuna dolara godišnje prihoda od ovih poreza, dok su globalni prihodi premašili dvije milijarde dolara.
Trumpov memorandum također nalaže istragu o tome kako su američke tvrtke tretirane u okviru Akta o digitalnim tržištima (Digital Markets Act) i Akta o digitalnim uslugama (Digital Services Act) Europske unije.
Austrija
Upozorenje: U Austriji sve više lažnih novčanica
Sve više lažnih novčanica pojavljuje se u novčanicima građana Austrije. Najčešće su krivotvorene novčanice od 50 i 100 eura.
Značajan porast krivotvorenog novca
Prema statistici Austrijske narodne banke (OeNB), 2024. godine zabilježen je znatan porast lažnih novčanica u opticaju. Tijekom godine zaplijenjeno je i povučeno iz prometa ukupno 10.213 krivotvorenih novčanica, što je povećanje od približno 2.500 u odnosu na prethodnu godinu (2023. ih je bilo 7.842). Time se broj lažnih novčanica ponovno približio razinama zabilježenima prije pandemije koronavirusa.
Najčešće krivotvorena novčanica 2024. bila je 50 eura s 4.258 primjeraka (41,7%). Slijedi 100 eura s 2.520 komada (24,7%) te 20 eura s 2.154 primjeraka (21,1%). Ukupna vrijednost zaplijenjenog krivotvorenog novca iznosi nekoliko stotina tisuća eura.
Kap u moru pravog novca
U usporedbi s 2,5 milijarde novčanica koje su tijekom 2024. provjerene na autentičnost od strane OeNB-a, Geldservice Austria (GSA) i poslovnih banaka, krivotvoreni novac i dalje je iznimno rijedak. Statistički, samo jedna od 255.000 novčanica nije autentična.
Gotovina ostaje najsigurnije sredstvo plaćanja
Unatoč postojanju krivotvorina, gotovina se i dalje smatra najsigurnijim sredstvom plaćanja. “Novac u gotovini štiti od phishinga, cyber kriminala i internetskih prijevara. Kada se usporede iznosi prevara kod gotovinskih i bezgotovinskih plaćanja, zlouporaba kartica i bankovnih podataka za prijenos sredstava doseže srednji dvoznamenkasti milijunski iznos, dok šteta od krivotvorenog novca iznosi tek nekoliko stotina tisuća eura”, naglašava Austrijska narodna banka u svom priopćenju.
Austrija
BMW-om u Austriji vozio 230 km/h pa mu oduzeta i vozačka i automobil
Filmska potjera odigrala se u petak navečer u bečkom okrugu Donaustadt. Vozač BMW-a (21) dao se u bijeg pred policijom, izazvavši dramatičnu potjeru.
Divlja vožnja kroz grad
Petak navečer pretvorio se u kaotičnu akciju za bečku policiju kada je oko 23:00 sata civilna patrola primijetila jarko crveni BMW M3 koji je s glasnim pucanjem iz auspuha jurio kroz tunel Stadlau (A23). Policajci su uključili rotacijska svjetla kako bi ga zaustavili, no vozač nije imao namjeru stati – umjesto toga, stisnuo je gas do kraja.
230 km/h kroz naseljeno područje
Mladić je pobjegao u bijesnoj vožnji, na cesti Raffineriestraße postigavši nevjerojatnih 230 km/h. Unatoč gustome prometu, više je puta prelazio u suprotni trak, riskirajući frontalne sudare. Policija je angažirala dodatne ophodnje kako bi ga konačno zaustavila.
Kada je vozač pokušao ponovno izaći na autocestu A23 kod ulice Donaustadtstraße, policajac ga je taktičkim manevrom udario službenim vozilom u stražnju osovinu, prisilivši ga na zaustavljanje. Ispostavilo se da je za volanom bio 21-godišnji Austrijanac.
Uhićenje i oduzimanje vozila
Mladić je odmah uhićen i prijavljen zbog sumnje na namjerno ugrožavanje sigurnosti, pružanje otpora policiji i pokušaj teške tjelesne ozljede. Njegov BMW M3 mu je oduzet prema takozvanom „Raserparagrafu“ (zakonu protiv divlje vožnje).
Putnici u šoku
U vozilu su se nalazila još dvojica mladića koji su policiji ispričali da su tijekom sulude vožnje bili potpuno prestravljeni. Kako tvrde, pri brzinama većim od 200 km/h pomirili su se s najgorim ishodom i pokušavali nagovoriti vozača da stane. No njega je najviše zabrinjavala mogućnost da mu policija trajno oduzme automobil – što se na kraju i dogodilo.
