Još prošli tjedan Fiskalno vijeće povećalo je prognozu proračunskog manjka na gotovo četiri posto. Proračunska rupa od milijardu dolara sada koči kolaicijske razgovore. U svakom slučaju, na semaforu se mora složiti žestoki paket štednje s nekim nepopularnim mjerama kako bi se proračun vratio pod kontrolu. To je jasno ÖVP-u, SPÖ-u i NEOS-u. Kakve udarne mjere prijete budućoj vladi:

Klimatski bonus, koji je uveden samo pod tirkizno-zelenom, trebao bi ponovno biti povijest u semaforskoj koaliciji. Za ukidanje su se već izjasnili brojni ekonomski istraživači. Od toga se okreću i predstavnici NEOS-a i ÖVP-a. Ušteda bi iznosila oko dvije milijarde eura da cijene CO2 ostanu na snazi.

S prihodne strane mogao bi se povećati porez na mineralna ulja (MöSt) – daleko najprofitabilniji posebni porez na potrošnju. Porez nije povećavan od 2011., a inflacija je u istom razdoblju porasla 40 posto. To znači da je realno padao svake godine.

Ubuduće bi se mogli povećati i porezi na alkohol, duhan ili slatka pića kako bi u državnu blagajnu stiglo više novca.

Mogla bi se ukinuti i povlastica na dizel, odnosno manji porez na dizel nego na benzin. Međutim, budući da tvrtke imaju koristi od toga, trebalo bi postupati krajnje oprezno kako se ne bi oštetilo gospodarstvo. Gospodarska udruga i Udruga poljoprivrednika borit će se zubima i noktima protiv ukidanja povlastice na dizel – tako da će ÖVP učiniti sve da to spriječi. Ali SPÖ i NEOS bi mogli forsirati ovo – koristeći se izlikom “ozelenjavanja”.

Po pitanju PDV-a mogao bi biti pravi spor: kako se može čuti iz pregovaračkih krugova SPÖ-a, razmišlja se o povećanju PDV-a za 1 do 2 posto. “Potrebni su nam masovni porezi da zakrpimo proračunsku rupu; to neće biti moguće samo uz štednju”, rekao je pregovarač SPÖ-a

Mogle bi se povećati i stope poreza na imovinu. Budući da je ovo također porez na bogatstvo, SPÖ bi ovdje mogao tvrditi da je uspio ispuniti svoje obećanje biračima, dok ÖVP dobiva bodove jer je spriječio “pravi” porez na bogatstvo.

O čemu je NEOS već govorio u predizbornoj kampanji, proračun bi rasteretilo i pažljivo povećanje dobi za odlazak u mirovinu. Bilo bi moguće postupno povećanje na 67 u roku od 20 godina. No vjerojatnije je da će povećanje mirovina ove godine biti umjerenije, smatraju pregovarači.

Uštede bi se mogle primijeniti i na plaće državnih službenika.

Kultura branja gljiva u Austriji ima dugu tradiciju, a branje divljih gljiva i njihov prikupljanje smatraju se važnim dijelom kulturnog identiteta, osobito u ruralnim područjima i među ljubiteljima prirode. Austrijanci su vrlo oprezni kad je u pitanju branje gljiva zbog opasnosti od otrovnih vrsta, pa se pridaje velika pažnja pravilima i edukaciji u vezi s prepoznavanjem jestivih i otrovnih gljiva.

Branje gljiva u Austriji: Osnovni aspekti

1. Popularnost i tradicija:
   Branje gljiva (obično u šumama) vrlo je popularno tijekom jeseni, kada mnoge vrste gljiva, kao što su vrganji, lisičarke, šampinjoni i druge jestive vrste, rastu u obilju. Ova aktivnost ima dugotrajan kulturni značaj, a često je povezana s obiteljskim okupljanjima i aktivnostima na otvorenom.
2. Zakonodavstvo i regulative:
   • U Austriji postoje zakoni i regulative koji uređuju branje gljiva u prirodi. Za branje gljiva u javnim šumama obično nije potrebna posebna dozvola, ali se preporučuje poštivanje lokalnih zakona koji se mogu razlikovati od pokrajine do pokrajine.
   • U nekim regijama mogu postojati ograničenja u pogledu količine gljiva koje se mogu ubrati. Na primjer, u nekim područjima dozvoljeno je branje samo manjih količina (obično do 2-3 kg dnevno), dok u drugim područjima mogu postojati striktni propisi ili zabrane, osobito u zaštićenim područjima.
3. Obrazovanje i sigurnost:
   • Gljive mogu biti opasne, jer postoje vrste koje su vrlo slične jestivim, ali su otrovne, poput Amanite muscaria (crvena muha gljiva) ili Amanita phalloides (zelena muha gljiva), koje su izuzetno toksične. Zbog toga je edukacija ključna.
   • Mnogi ljubitelji gljiva i profesionalci sudjeluju u vođenim turama branja gljiva, gdje se polaznici podučavaju kako prepoznati sigurne i otrovne vrste.
   • Postoje i organizacije, kao što su austrijska društva za branje gljiva, koje organiziraju tečajeve i radionice na kojima zainteresirani mogu naučiti kako sigurno brati i klasificirati gljive.
4. Branje i konzumacija:
   • Kada se branje gljiva obavlja pravilno, one se često koriste u austrijskoj kuhinji, gdje se pripremaju na razne načine – pržene, u juhama, umacima, s tjesteninom ili mesom.
   • U nekim regijama, poput Štajerske i Koruške, tradicionalna jela od gljiva, kao što su gljive u kremastim umacima ili pripremljene u kombinaciji s kiselim kupusom, vrlo su popularna.
5. Turizam i ekoturizam:
   • Branje gljiva postalo je i dio ekoturizma u Austriji, a mnogi turisti dolaze u zemlje poput Salzburga, Tirola ili Koruške kako bi uživali u ovoj aktivnosti. Osim što je to prilika za uživanje u prirodi, može biti i način da se steknu nova znanja o lokalnoj flori.

Najpopularnije gljive u Austriji

• Vrganj (Boletus edulis): Vrganj je jedan od najtraženijih i najpoznatijih gljiva u Austriji. Poznat je po svom mesnatom tijelu i bogatom okusu. Skuplja se i koristi u raznim jelima.
• Lisičarka (Cantharellus cibarius): Lisičarke su vrlo cijenjene zbog svog slatkog okusa i mirisa, te se često koriste u tradicionalnim austrijskim jelima.
• Šampinjoni (Agaricus bisporus): Osim divljih šampinjona, koji se također mogu brati u šumama, u Austriji se često konzumiraju i komercijalno uzgojeni šampinjoni.
• Tuber (ljetni i zimski tartuf): Iako nisu gljive u pravom smislu riječi, tartufi se također smatraju dragocjenim plodovima podzemnih organizama koje Austrijanci cijene u kulinarskim kreacijama.

Kultura branja gljiva u Austriji nije samo običaj ili rekreacija, već važan aspekt društvene tradicije i kulinarske baštine. Zbog visoke svijesti o opasnostima i velikih napora u obrazovanju, branje gljiva u ovoj zemlji može biti sigurno i zabavno, pod uvjetom da se slijede pravila i savjeti stručnjaka.

Primjena novih pravila za ulazak u zemlje Europske unije, koja uključuju skeniranje biometrijskih pasoša i uzimanje otisaka prstiju, odgođena je zbog nespremnosti svih članica EU. Ovo je dobra vijest za građane BiH, čije se kompanije već suočavaju s velikim problemima pri prelasku granica. Međutim, nova pravila, koja uključuju i maksimalni boravak od 180 dana u EU, već predstavljaju izazov za profesionalne vozače, osobito u BiH.

Nova pravila trebala su omogućiti bržu i jednostavniju provjeru na graničnim prijelazima, ali primjena sistema biometrijskih podataka nije moguća dok sve zemlje ne osiguraju tehničku spremnost. Iako je Komisija planirala implementaciju sustava EES (Europski ulazno-izlazni sustav), odgođena je zbog problema u koordinaciji među državama članicama. Za profesionalne vozače iz BiH, koji već imaju ograničen boravak u EU, nova pravila znače dodatne izazove, jer bi mogli biti podložni velikim kaznama zbog nesuglasica u primjeni, piše Federalna.ba.

Velibor Peulić, koordinator Konzorcijima Logistika BiH, upozorava da bi ovo moglo imati ozbiljan utjecaj na cijeli transportni sektor, jer BiH oslanja 93% svog transporta na cestovnu dostavu. Prema tvrdnjama Vjekoslava Vukovića iz VTK-a BiH, vozači su suočeni s nejasnoćama u primjeni novih propisa na graničnim prijelazima, dok ministar Edin Forto naglašava diskriminaciju u odnosu na druge sektore prijevoza, poput zračnog ili brodskog, koji nisu obuhvaćeni istim pravilima.

Ako se ne postigne dogovor o ukidanju restrikcija, transportni sektor u BiH mogao bi se suočiti s ozbiljnim problemima, a mnogi vozači već razmatraju napuštanje zemlje zbog kazni i otežanih uvjeta za rad.