Panorama
Austrija: „Babyelefant“ je riječ godine
Društvo za austrijski njemački (GSÖD) objavilo je ranglistu izbora austrijske riječi godine za 2020. godinu. Pobjednik riječi godine je „Babyelefant“, a loša riječ godine je „Corona Party“.
Riječ godine je „Babyelefant“, a tu riječ je Ministarstvo zdravstva Austrije koristilo za objašnjenje koliki razmak od drugih je dovoljan u borbi protiv širenja koronavirusa. Riječ je o malom slonu koji se tek rodio. Slonić je dobio 3.720 glasova. Na drugom mjestu je riječ „Corona“, koju smo ove godine definitivno previše i čuli i pisali.
Na trećem mjestu je glagol „verblümeln“ koji aludira na ponašanje ministra financija Gernota Blümela (ÖVP) ove godine. Ovaj glagol može značiti „uljepšavanje“, „idealiziranje“, „prodavanje priče“, ali i „pogriješiti kod proračuna“. Blümel je ove godine, osim što je bio neprimijećeni kandidat za gradonačelnika Beča, postao i poznat po tome da je u istraživanju Glavnog odbora za Ibiza skandal izjavio 86 puta kako se ne može sjetiti da posjeduje laptop.
Loša riječ godine je „Coronaparty“, a ova riječ je pogotovo za vrijeme zatvorenih ugostiteljskih objekata bila često korištena. Druga riječ godine je „Social distancing“, što je engleska fraza za „društveni razmak“ od drugih. Na trećem mjestu je „coronabedingt“ što označava sve što je zbog pandemije koronavirusa bilo odgođeno ili urađeno.
Riječ godine kod mladih je „Boomer“, što skraćeno označava generaciju babyboomera, odnosno perioda kada se rađalo mnogo djece između Drugog svjetskog rata do kraja 60-ih godina. Kako bi prikazali da postoji konflikt generacija u nekim razmišljanjima i ponašanjima, mladi bi rekli „Ok, Boomer“. Na drugom mjestu je riječ „lost“ što označava izgubljenost i loše misli za vrijeme pandemije.
Izjava godine je „Schleich di, du Oaschloch!“ koja je bila simbolična rečenica terorističkog napada u Beču 2. studenog. Jedan nepoznati muškarac je na jednom snimku, na kojem se vidi napadač, rekao u pravcu napadača „Skloni se, š**ak!“. Na drugom mjestu je „Wir kriegen das schon hin“, izjava predsjednika Alexander Van der Bellena. Predsjednik je 1. travnja ove godine izjavio „Uspjet ćemo!“ kada je pričao o situaciji u prvom lockdownu.
Loša izjava godine je jedna od kancelara Sebastiana Kurza (ÖVP). Naime, on je u ožujku ove godine izjavio: „Uskoro ćemo u Austriji imati situaciju, da će svatko poznavati nekoga, tko će umrijeti od korone“. Druga loša izjava godine je izjava tirolskog zdravstvenog vijećnika Bernharda Tilga (ÖVP) u ORF-ovom intervjuu vezanom za širenje virusa iz skijališta Ischgl. Tilg je tada izjavio kako su „vlasti učinile sve kako treba“. Ispostavit će se da nisu.
Antonio Šećerović
Foto: Arhiva – Rudi Anschober | Facebook
Zanimljivosti
U susjednoj zemlji za prometni prekršaj dobio kaznu od 106.000 eura
58-godišnji Švicarac vozio je preblizu drugom vozilu na autocesti. Sada je osuđen na veliku novčanu kaznu.
58-godišnji vozač u Švicarskoj uložio je žalbu na presudu višeg suda iz prošlog kolovoza. Prema ovoj presudi, on mora platiti kaznu od preko 100.000 franaka – što je ekvivalentno 106.000 eura. Savezni sud je odbio njegovu žalbu.
Čovjek iz Aargaua osuđen je na uvjetnu kaznu od 50 dnevnih stopa od 1970 franaka svaka. To znači da mora platiti iznos veći od 100.000 ako u sljedeće dvije godine počini novo kazneno djelo. Vozač u svakom slučaju mora platiti sudske troškove od 13.000 franaka.
58-godišnjak je 23. ožujka vozio svoj automobil autocestom A1 prema Zürichu. “Policijski video dokazi pokazuju kako vozač prati vozilo ispred sebe na nedovoljnoj udaljenosti”, navodi se u presudi Saveznog suda.
Kako je vidljivo iz odluke Višeg suda, udaljenost od automobila ispred mora biti šestina brzinomjera. “Ovo nije proizvoljna odluka”, presudio je Savezni sud. Osim toga, podupire odluku Višeg suda koji je mjerio udaljenost kroz smjernice. Savezni sud stoga potvrđuje kaznu. Milijunaš se nadao da će svojom žalbom postići oslobađajuću presudu.
Kazna je tolika jer Švicarac ima oporezivi prihod od preko 1,6 milijuna franaka.
Panorama
Znanstvenici otkrili ključnu poveznicu u povijesti indoeuropskih jezika
Nova genetska analiza otkriva dosad nepoznatu populaciju ključnu za nastanak i širenje indoeuropskih jezika.
Međunarodni tim istraživača pod vodstvom Rona Pinhasija s Instituta za evolucijsku antropologiju Sveučilišta u Beču i Davida Reicha sa Sveučilišta Harvard otkrio je važan dio slagalice u razumijevanju podrijetla indoeuropske jezične porodice. Analizom drevne DNK 435 pojedinaca s arheoloških nalazišta diljem Euroazije (6.400 – 2.000 g. pr. Kr.) identificirana je populacija koja predstavlja „kariku koja nedostaje” u povijesti indoeuropskih jezika.
Više od 400 indoeuropskih jezika, uključujući važne grane poput germanskih, romanskih, slavenskih, indoiranskih i keltskih jezika, danas govori gotovo polovica svjetske populacije. Povjesničari i lingvisti istražuju podrijetlo i širenje jezika koji potječu iz proto-indoeuropskog (PIE) još od 19. stoljeća, budući da u ovom području i dalje postoje znanstvene nepoznanice.
Novootkrivena populacija, koja je živjela na stepskom području Kavkaza i donje Volge, povezana je sa svim populacijama koje govore indoeuropske jezike. Posebno je značajno otkriće da su i anatolijski jezici, uključujući hetitski, potekli od ove grupe.
Prijašnja istraživanja pokazala su da je jamna kultura (3.300 – 2.600 g. pr. Kr.) od 3.100 g. pr. Kr. nadalje imala ključnu ulogu u širenju indoeuropskih jezika iz pontsko-kaspijskih stepa prema Europi i Aziji. No, anatolijski jezici, poput hetitskog, razlikuju se jer nisu imali stepsko podrijetlo. Nova istraživanja pokazuju da su potekli iz populacije koja je između 4.500 i 3.500 g. pr. Kr. živjela u regiji između Kavkaza i donje Volge – takozvane kavkasko-donjovolške skupine.
Studija, objavljena u časopisu „Nature“, otkriva da su pripadnici jamne kulture nosili do 80 posto genetskog nasljeđa populacije kavkasko-donjovolške populacije, što znači da je upravo ova skupina mogla biti ključni nositelj proto-indoanatolijskog jezika – zajedničkog pretka kako anatolijskih, tako i kasnijih indoeuropskih jezika. Ovi nalazi predstavljaju veliki iskorak u razumijevanju razvoja i širenja indoeuropskih jezika i nude odgovor na jedno od najvažnijih pitanja u povijesti lingvistike.
Zanimljivosti
Milijunaš u Poljskoj gradi najveći kip Djevice Marije u Europi
Jedan od najbogatijih Poljaka u rodnom Kikolu, 170 kilometara sjeverozapadno od Varšave, želi podići kip Djevice Marije visok 55 metara. Prema riječima gradonačelnice Renate Golebiewske, gradić je već odobrio gradnju, prenose poljski mediji.
Inicijator i financijer su multimilijunaš Roman Karkosik (73) i njegova supruga Grazyna. Kip Djevice Marije trebao bi biti najveći u Europi, nadmašujući skulpturu Majke Božje u blizini gradića Miribel u zapadnoj Francuskoj.
Francuski kip podignut je prije više od 80 godina i visok je 35 metara. Najveći svjetski kip Djevice Marije već nekoliko godina stoji na obalnom brdu Monte Maria, oko 20 kilometara južno od grada Batangas na Luzonu, na Filipinima. Mjeri više od 90 metara.
Očekuje se da će novi poljski kip biti dovršen sljedeće godine. U planu je 40 metara visoka skulptura na 15 metara visokom postamentu u obliku krune. Rečeno je da će zgrade koje već stoje na imanju izvan malog grada biti srušene. Nalazište se nalazi u blizini marijanskog svetišta u selu Konotopie.
Već prije 15 godina izgradnja goleme figure Krista izazvala je pomutnju u Poljskoj. Kip u Swiebodzinu, u zapadnoj Poljskoj, visok je 52 metra uključujući bazu i stoga je manji od trenutnog građevinskog projekta. Najveći kip Isusa na svijetu je građevina visoka 61 metar u Indoneziji, koja je svečano otvorena 2024. godine.
