Austrija
Austrija: 2024. donosi nove klimatske mjere, raste cijena registracije automobila
Crno-zelena vlada 2024. godine ulazi u posljednju godinu svog zakonodavnog razdoblja – istovremeno se približavaju važni ciljevi zaštite klime. Nove subvencije za e-mobilnost imaju za cilj učiniti odlazak s fosilnih goriva privlačnijim; zauzvrat, benzin i dizel postaju skuplji. Trebali bi postojati dodatni poticaji za korištenje javnog prijevoza i fotonaponskih sustava (PV sustavi).
Cijene CO2, koje su uvedene u sklopu eko-socijalne porezne reforme 2022., povećat će se od ove godine. Plan je bio povećati porez s 30 eura godišnje kada je uveden (35 eura 2023., 45 eura 2024. i 55 eura 2025.). Međutim, prvo povećanje bilo je niže od 32,5 eura zbog inflacije. Prema Ministarstvu financija, od siječnja će jedna tona CO2 koštati 45 eura, koliko je i planirano.
Nastavak inicijative je važan – čak i ako “količina ne odgovara šteti uzrokovanoj emisijama”, kaže Franz Prettenthaler, direktor instituta Joanneum Research, za ORF.at. U svakom slučaju, socijalnu točnost mjere osigurava klimatski bonus. Iznos klimatskog bonusa, koji je namijenjen suzbijanju utjecaja cijene CO2 na stanovništvo, ovisi o cijeni CO2 i još nije utvrđen za 2024. godinu.
Od 1. siječnja povećava se i standardni porez na potrošnju (NoVA) za kupnju automobila i lakih gospodarskih vozila, koji će rasti za sve nove automobile koji ispuštaju više od 99 grama CO2 po kilometru. Prema ÖAMTC-u, to rezultira dodatnim troškovima za sve automobile na čisti benzin i dizel; za novi automobil niže srednje klase od oko 30.000 eura, NoVA se povećava za oko 300 eura. Povećanje je još veće za nove automobile s visokom potrošnjom goriva.
Subvencije za e-mobilnost nastavit će se 2024. godine, a za električne automobile i dalje se ne mora plaćati NoVA. Ukupno je na raspolaganju 114,5 milijuna eura. Fizičke osobe i dalje dobivaju do 5000 eura za kupnju električnog automobila, a do 2300 eura za e-motocikle.
Privatna infrastruktura za punjenje, poput zidnih kutija i kabela za punjenje, i dalje će se subvencionirati do 600 eura, a zajednički osadržaji u stambenim zgradama do 1800 eura. Postoji financiranje do 30.000 eura za javno dostupnu infrastrukturu za punjenje. Daljnjih deset milijuna eura uložit će se u širenje mreže brzih punjača u trenutno nedovoljno opskrbljenim područjima.
“U ruralnim područjima individualna mobilnost s vlastitim automobilom igrat će još dužu ulogu”, kaže Prettenthaler. Promicanje e-mobilnosti stoga je razumna mjera, posebno za ovo područje. “Za nove tehnologije, subvencije imaju važnu ekonomsku funkciju zatvaranja cjenovnog jaza između sadašnjih viših cijena i budućih cijena, jer će one s vremenom postati jeftinije.”
Poticaji su predviđeni i za javni prijevoz u 2024. godini. Mlađi punoljetnici dobivaju jednokratnu besplatnu klimatsku kartu povodom 18. rođendana i mogu besplatno koristiti javni prijevoz godinu dana. Od svog 18. rođendana mladi odrasli imaju tri godine da preuzmu besplatnu klimatsku kartu.
Još uvijek nije jasno kada će točno kampanja biti provedena, a daljnji detalji potraživanja još se razrađuju. Za to je predviđeno 120 milijuna eura godišnje. Prema Prettenthaleru iz Joanneum Researcha, klimatska karta je “prekretnica” koja će korištenje javnog prijevoza učiniti jeftinijim i lakšim. Učiniti ga dostupnim 18-godišnjacima je “dobrodošla prilika za utjecaj na mlade ljude čije se navike kretanja mijenjaju zbog vozačkih dozvola itd.”
Od 1. siječnja 2024. fotonaponski sustavi s vršnom snagom do 35 kilovata (kWp) također će biti oslobođeni poreza na promet. To utječe na većinu svih solarnih elektrana koje se postavljaju na krovove kuća. Ukidanje poreza odnosi se i na balkonske elektrane, a to su mali fotonaponski sustavi s jednim ili dva modula koji isporučuju najviše 800 W snage i spajaju se u utičnicu.
Uz izuzeće od poreza na promet, mnogi privatni proizvođači električne energije više se neće morati prijaviti za financiranje od agencije za obradu za Ökostrom AG (OeMAG), što je izazvalo mnogo frustracija od procvata fotonaponske energije 2022. jer je proračun često bio iscrpljen u roku od nekoliko minuta. To je dobrodošlo jer je financiranje privatnih osoba do sada bilo nepotrebno komplicirano, kaže Prettenthaler. Po prvi put ikada, postoji federalno financiranje za balkonske elektrane. Oslobađanje od poreza na promet u početku se primjenjuje do 2026.
Sve u svemu, Austrija će uložiti mnogo novca u zaštitu klime, nešto više od deset milijardi eura, rekao je stručnjak za ORF.at. „Ali puno se ulaže i u ponašanje koje je štetno za klimu – otprilike polovica.“ „Najveći dio“ ovdje je povlastica za dizel. “Ali javnost također plaća mnogo novca svake godine za ponašanje koje je štetno za klimu, na primjer kroz obvezna parkirna mjesta za automobile.”
Europska komisija želi postati klimatski neutralna do 2050. Za Austriju važeći propisi predviđaju smanjenje emisija stakleničkih plinova (izvan trgovanja emisijama) za 36 posto do 2030. u usporedbi s 2005. godinom.
U Austriji, kada je u pitanju zaštita klime, postoje vrlo složene, ali i nejasne nadležnosti na zakonskoj razini, zbog čega je nedorečeni zakon o zaštiti klime problematičan. Načelno, međutim, sve što se još može provesti u zakonodavnom razdoblju je pozitivno – a također je važno pratiti raspoloženje javnosti.
„Svaka mjera koja se donese u vladi za klimatski prihvatljivu administraciju i pokazuje jedinstvo ima prednost za građane – jer stvara dojam da nije sve osobna odgovornost.” Savezne države također igraju ključnu ulogu ovdje, one mogao voditi primjerom. “U Štajerskoj, na primjer, državna uprava ima namjeru postati klimatski neutralna što je više moguće.”
Austrija
Kultura branja gljiva u Austriji
Kultura branja gljiva u Austriji ima dugu tradiciju, a branje divljih gljiva i njihov prikupljanje smatraju se važnim dijelom kulturnog identiteta, osobito u ruralnim područjima i među ljubiteljima prirode. Austrijanci su vrlo oprezni kad je u pitanju branje gljiva zbog opasnosti od otrovnih vrsta, pa se pridaje velika pažnja pravilima i edukaciji u vezi s prepoznavanjem jestivih i otrovnih gljiva.
Branje gljiva u Austriji: Osnovni aspekti
- Popularnost i tradicija:
Branje gljiva (obično u šumama) vrlo je popularno tijekom jeseni, kada mnoge vrste gljiva, kao što su vrganji, lisičarke, šampinjoni i druge jestive vrste, rastu u obilju. Ova aktivnost ima dugotrajan kulturni značaj, a često je povezana s obiteljskim okupljanjima i aktivnostima na otvorenom. - Zakonodavstvo i regulative:
- U Austriji postoje zakoni i regulative koji uređuju branje gljiva u prirodi. Za branje gljiva u javnim šumama obično nije potrebna posebna dozvola, ali se preporučuje poštivanje lokalnih zakona koji se mogu razlikovati od pokrajine do pokrajine.
- U nekim regijama mogu postojati ograničenja u pogledu količine gljiva koje se mogu ubrati. Na primjer, u nekim područjima dozvoljeno je branje samo manjih količina (obično do 2-3 kg dnevno), dok u drugim područjima mogu postojati striktni propisi ili zabrane, osobito u zaštićenim područjima.
- Obrazovanje i sigurnost:
- Gljive mogu biti opasne, jer postoje vrste koje su vrlo slične jestivim, ali su otrovne, poput Amanite muscaria (crvena muha gljiva) ili Amanita phalloides (zelena muha gljiva), koje su izuzetno toksične. Zbog toga je edukacija ključna.
- Mnogi ljubitelji gljiva i profesionalci sudjeluju u vođenim turama branja gljiva, gdje se polaznici podučavaju kako prepoznati sigurne i otrovne vrste.
- Postoje i organizacije, kao što su austrijska društva za branje gljiva, koje organiziraju tečajeve i radionice na kojima zainteresirani mogu naučiti kako sigurno brati i klasificirati gljive.
- Branje i konzumacija:
- Kada se branje gljiva obavlja pravilno, one se često koriste u austrijskoj kuhinji, gdje se pripremaju na razne načine – pržene, u juhama, umacima, s tjesteninom ili mesom.
- U nekim regijama, poput Štajerske i Koruške, tradicionalna jela od gljiva, kao što su gljive u kremastim umacima ili pripremljene u kombinaciji s kiselim kupusom, vrlo su popularna.
- Turizam i ekoturizam:
- Branje gljiva postalo je i dio ekoturizma u Austriji, a mnogi turisti dolaze u zemlje poput Salzburga, Tirola ili Koruške kako bi uživali u ovoj aktivnosti. Osim što je to prilika za uživanje u prirodi, može biti i način da se steknu nova znanja o lokalnoj flori.
Najpopularnije gljive u Austriji
- Vrganj (Boletus edulis): Vrganj je jedan od najtraženijih i najpoznatijih gljiva u Austriji. Poznat je po svom mesnatom tijelu i bogatom okusu. Skuplja se i koristi u raznim jelima.
- Lisičarka (Cantharellus cibarius): Lisičarke su vrlo cijenjene zbog svog slatkog okusa i mirisa, te se često koriste u tradicionalnim austrijskim jelima.
- Šampinjoni (Agaricus bisporus): Osim divljih šampinjona, koji se također mogu brati u šumama, u Austriji se često konzumiraju i komercijalno uzgojeni šampinjoni.
- Tuber (ljetni i zimski tartuf): Iako nisu gljive u pravom smislu riječi, tartufi se također smatraju dragocjenim plodovima podzemnih organizama koje Austrijanci cijene u kulinarskim kreacijama.
Kultura branja gljiva u Austriji nije samo običaj ili rekreacija, već važan aspekt društvene tradicije i kulinarske baštine. Zbog visoke svijesti o opasnostima i velikih napora u obrazovanju, branje gljiva u ovoj zemlji može biti sigurno i zabavno, pod uvjetom da se slijede pravila i savjeti stručnjaka.
Austrija
Odgođena nova pravila na granicama EU
Primjena novih pravila za ulazak u zemlje Europske unije, koja uključuju skeniranje biometrijskih pasoša i uzimanje otisaka prstiju, odgođena je zbog nespremnosti svih članica EU. Ovo je dobra vijest za građane BiH, čije se kompanije već suočavaju s velikim problemima pri prelasku granica. Međutim, nova pravila, koja uključuju i maksimalni boravak od 180 dana u EU, već predstavljaju izazov za profesionalne vozače, osobito u BiH.
Nova pravila trebala su omogućiti bržu i jednostavniju provjeru na graničnim prijelazima, ali primjena sistema biometrijskih podataka nije moguća dok sve zemlje ne osiguraju tehničku spremnost. Iako je Komisija planirala implementaciju sustava EES (Europski ulazno-izlazni sustav), odgođena je zbog problema u koordinaciji među državama članicama. Za profesionalne vozače iz BiH, koji već imaju ograničen boravak u EU, nova pravila znače dodatne izazove, jer bi mogli biti podložni velikim kaznama zbog nesuglasica u primjeni, piše Federalna.ba.
Velibor Peulić, koordinator Konzorcijima Logistika BiH, upozorava da bi ovo moglo imati ozbiljan utjecaj na cijeli transportni sektor, jer BiH oslanja 93% svog transporta na cestovnu dostavu. Prema tvrdnjama Vjekoslava Vukovića iz VTK-a BiH, vozači su suočeni s nejasnoćama u primjeni novih propisa na graničnim prijelazima, dok ministar Edin Forto naglašava diskriminaciju u odnosu na druge sektore prijevoza, poput zračnog ili brodskog, koji nisu obuhvaćeni istim pravilima.
Ako se ne postigne dogovor o ukidanju restrikcija, transportni sektor u BiH mogao bi se suočiti s ozbiljnim problemima, a mnogi vozači već razmatraju napuštanje zemlje zbog kazni i otežanih uvjeta za rad.
Austrija
Bolovanja u Austriji, osnovne informacije
U posljednje vrijeme često dobivamo pitanja vezana za bolovanje i otvaranje istog te koliko je poslodavac dužan plaćati za radnika. No, mnoge zanima i proces, pogotovo ljude koji su novi u Austriji.
VAŽNO: Ako se razbole, zaposlene osobe moraju odmah javiti poslodavcu (npr. telefonom ili faksom) da ne mogu doći na posao (“Mitteilungspflicht” / “Obaveza prijavljivanja”).
Zaposleni moraju donijeti i liječničku potvrdu ako to njihov poslodavac zahtjeva, prenosi kroativ.at.
Ako ne jave na vrijeme da su bolesni ili ne donesu liječničku potvrdu, zaposleni (do trenutka javljanja/podnošenja potvrde) nemaju pravo dobivati naknadu za bolovanje.
Ako su zaposleni na bolovanju (“im Krankenstand”), poslodavac za njih mora plaćati najmanje 6 tjedana punu platu i četiri tjedna polovinu, jer za to vrijeme ljudi na bolovanju imaju pravo na isplatu pola plate od Zavoda za zdravstveno osiguranje.
Za sva detaljnija pitanja na raspolaganju su vam uvijek dostupne radničke službe ili direktno Radnička komora.
