Austrija
Austrija: 2024. donosi nove klimatske mjere, raste cijena registracije automobila
Crno-zelena vlada 2024. godine ulazi u posljednju godinu svog zakonodavnog razdoblja – istovremeno se približavaju važni ciljevi zaštite klime. Nove subvencije za e-mobilnost imaju za cilj učiniti odlazak s fosilnih goriva privlačnijim; zauzvrat, benzin i dizel postaju skuplji. Trebali bi postojati dodatni poticaji za korištenje javnog prijevoza i fotonaponskih sustava (PV sustavi).
Cijene CO2, koje su uvedene u sklopu eko-socijalne porezne reforme 2022., povećat će se od ove godine. Plan je bio povećati porez s 30 eura godišnje kada je uveden (35 eura 2023., 45 eura 2024. i 55 eura 2025.). Međutim, prvo povećanje bilo je niže od 32,5 eura zbog inflacije. Prema Ministarstvu financija, od siječnja će jedna tona CO2 koštati 45 eura, koliko je i planirano.
Nastavak inicijative je važan – čak i ako “količina ne odgovara šteti uzrokovanoj emisijama”, kaže Franz Prettenthaler, direktor instituta Joanneum Research, za ORF.at. U svakom slučaju, socijalnu točnost mjere osigurava klimatski bonus. Iznos klimatskog bonusa, koji je namijenjen suzbijanju utjecaja cijene CO2 na stanovništvo, ovisi o cijeni CO2 i još nije utvrđen za 2024. godinu.
Od 1. siječnja povećava se i standardni porez na potrošnju (NoVA) za kupnju automobila i lakih gospodarskih vozila, koji će rasti za sve nove automobile koji ispuštaju više od 99 grama CO2 po kilometru. Prema ÖAMTC-u, to rezultira dodatnim troškovima za sve automobile na čisti benzin i dizel; za novi automobil niže srednje klase od oko 30.000 eura, NoVA se povećava za oko 300 eura. Povećanje je još veće za nove automobile s visokom potrošnjom goriva.
Subvencije za e-mobilnost nastavit će se 2024. godine, a za električne automobile i dalje se ne mora plaćati NoVA. Ukupno je na raspolaganju 114,5 milijuna eura. Fizičke osobe i dalje dobivaju do 5000 eura za kupnju električnog automobila, a do 2300 eura za e-motocikle.
Privatna infrastruktura za punjenje, poput zidnih kutija i kabela za punjenje, i dalje će se subvencionirati do 600 eura, a zajednički osadržaji u stambenim zgradama do 1800 eura. Postoji financiranje do 30.000 eura za javno dostupnu infrastrukturu za punjenje. Daljnjih deset milijuna eura uložit će se u širenje mreže brzih punjača u trenutno nedovoljno opskrbljenim područjima.
“U ruralnim područjima individualna mobilnost s vlastitim automobilom igrat će još dužu ulogu”, kaže Prettenthaler. Promicanje e-mobilnosti stoga je razumna mjera, posebno za ovo područje. “Za nove tehnologije, subvencije imaju važnu ekonomsku funkciju zatvaranja cjenovnog jaza između sadašnjih viših cijena i budućih cijena, jer će one s vremenom postati jeftinije.”
Poticaji su predviđeni i za javni prijevoz u 2024. godini. Mlađi punoljetnici dobivaju jednokratnu besplatnu klimatsku kartu povodom 18. rođendana i mogu besplatno koristiti javni prijevoz godinu dana. Od svog 18. rođendana mladi odrasli imaju tri godine da preuzmu besplatnu klimatsku kartu.
Još uvijek nije jasno kada će točno kampanja biti provedena, a daljnji detalji potraživanja još se razrađuju. Za to je predviđeno 120 milijuna eura godišnje. Prema Prettenthaleru iz Joanneum Researcha, klimatska karta je “prekretnica” koja će korištenje javnog prijevoza učiniti jeftinijim i lakšim. Učiniti ga dostupnim 18-godišnjacima je “dobrodošla prilika za utjecaj na mlade ljude čije se navike kretanja mijenjaju zbog vozačkih dozvola itd.”
Od 1. siječnja 2024. fotonaponski sustavi s vršnom snagom do 35 kilovata (kWp) također će biti oslobođeni poreza na promet. To utječe na većinu svih solarnih elektrana koje se postavljaju na krovove kuća. Ukidanje poreza odnosi se i na balkonske elektrane, a to su mali fotonaponski sustavi s jednim ili dva modula koji isporučuju najviše 800 W snage i spajaju se u utičnicu.
Uz izuzeće od poreza na promet, mnogi privatni proizvođači električne energije više se neće morati prijaviti za financiranje od agencije za obradu za Ökostrom AG (OeMAG), što je izazvalo mnogo frustracija od procvata fotonaponske energije 2022. jer je proračun često bio iscrpljen u roku od nekoliko minuta. To je dobrodošlo jer je financiranje privatnih osoba do sada bilo nepotrebno komplicirano, kaže Prettenthaler. Po prvi put ikada, postoji federalno financiranje za balkonske elektrane. Oslobađanje od poreza na promet u početku se primjenjuje do 2026.
Sve u svemu, Austrija će uložiti mnogo novca u zaštitu klime, nešto više od deset milijardi eura, rekao je stručnjak za ORF.at. „Ali puno se ulaže i u ponašanje koje je štetno za klimu – otprilike polovica.“ „Najveći dio“ ovdje je povlastica za dizel. “Ali javnost također plaća mnogo novca svake godine za ponašanje koje je štetno za klimu, na primjer kroz obvezna parkirna mjesta za automobile.”
Europska komisija želi postati klimatski neutralna do 2050. Za Austriju važeći propisi predviđaju smanjenje emisija stakleničkih plinova (izvan trgovanja emisijama) za 36 posto do 2030. u usporedbi s 2005. godinom.
U Austriji, kada je u pitanju zaštita klime, postoje vrlo složene, ali i nejasne nadležnosti na zakonskoj razini, zbog čega je nedorečeni zakon o zaštiti klime problematičan. Načelno, međutim, sve što se još može provesti u zakonodavnom razdoblju je pozitivno – a također je važno pratiti raspoloženje javnosti.
„Svaka mjera koja se donese u vladi za klimatski prihvatljivu administraciju i pokazuje jedinstvo ima prednost za građane – jer stvara dojam da nije sve osobna odgovornost.” Savezne države također igraju ključnu ulogu ovdje, one mogao voditi primjerom. “U Štajerskoj, na primjer, državna uprava ima namjeru postati klimatski neutralna što je više moguće.”
Austrija
Najtraženija zanimanja u Austriji: Gdje su prilike za posao?
Austrija, sa stabilnim gospodarstvom i razvijenim tržištem rada, nudi mnoge prilike za zaposlenje, posebno u određenim sektorima gdje potražnja za radnicima kontinuirano raste. Stručnjaci ističu kako su demografske promjene, digitalizacija i rastući sektor usluga glavni pokretači potrebe za radnom snagom. Ovo su neka od najtraženijih zanimanja u Austriji 2024. godine.
- Medicinsko osoblje i zdravstvena skrb
Jedan od sektora s najvećim nedostatkom radne snage je zdravstvo. Austrija se suočava s rastućim potrebama zbog starenja populacije, što uključuje potražnju za:
Medicinskim sestrama i tehničarima,
Liječnicima, posebno u ruralnim područjima,
Njegovateljima za starije osobe.
Prema procjenama, do 2030. godine broj potrebnih zdravstvenih radnika će se znatno povećati, a strani radnici već sada čine značajan dio zaposlenih u ovom sektoru.
- IT i tehnologija
Digitalizacija je transformirala austrijsko gospodarstvo, a stručnjaci iz IT sektora trenutno su među najtraženijima. Neka od ključnih zanimanja uključuju:
Programere i softverske inženjere,
Stručnjake za kibernetičku sigurnost,
Analitičare podataka (data scientists),
IT konzultante.
Austrijske tvrtke, od startupova do velikih korporacija, aktivno traže stručnjake iz ovog sektora, a mnoge su spremne ponuditi dodatne beneficije za privlačenje kvalificiranih kandidata.
- Građevinski sektor
Građevinska industrija tradicionalno je snažan sektor u Austriji, a potražnja za radnicima ostaje visoka. Posebno su traženi:
Zidari i tesari,
Električari,
Vodoinstalateri,
Majstori za instalaciju grijanja i klimatizacije.
Iako je ovo sektor u kojem često rade stranci, mnoge firme su suočene s izazovima pronalaska kvalificirane radne snage.
- Turizam i ugostiteljstvo
S obzirom na to da Austrija privlači milijune turista svake godine, sektor turizma i ugostiteljstva kontinuirano traži radnike, posebice tijekom zimske i ljetne sezone. Najveća potražnja je za:
Kuharima i pomoćnim kuharima,
Konobarima,
Recepcionarima i radnicima u hotelijerstvu.
Mnogi poslodavci nude sezonske ugovore, ali i mogućnost trajnog zaposlenja za one koji žele raditi u ovom dinamičnom sektoru.
- Obrazovanje i socijalni rad
S povećanjem broja djece u austrijskim školama i vrtićima, raste potreba za kvalificiranim radnicima u obrazovanju i socijalnom sektoru. Posebno su traženi:
Odgojitelji u vrtićima,
Učitelji i profesori,
Socijalni radnici.
Osim formalnog obrazovanja, važan dio sektora čine i radnici koji pružaju podršku integraciji stranaca i izbjeglica.
- Proizvodnja i logistika
Austrija je dom mnogim proizvodnim pogonima i tvrtkama koje su usmjerene na izvoz. Zbog toga su traženi:
Strojobravari i CNC operateri,
Vozači kamiona i dostavljači,
Radnici u skladištima.
Logistički sektor bilježi stalan rast zahvaljujući povećanoj potražnji za e-trgovinom i globalnim distribucijskim mrežama.
Kako pronaći posao?
Austrija nudi mnoge resurse za traženje posla, uključujući:
Online platforme: Web stranice poput AMS Jobroom, Indeed.at i Karriere.at popularne su među posloprimcima.
Networking: Umrežavanje putem događanja i profesionalnih platformi poput LinkedIna može biti ključ za uspješno pronalaženje posla.
Agencije za zapošljavanje: Specijalizirane agencije često nude usluge posredovanja za određene sektore.
Prijave za strane radnike: Austrija ima programe poput Rote-Weiße-Rote Karte za kvalificirane radnike izvan EU-a.
Zaključak
Austrija je atraktivna destinacija za radnike iz Hrvatske i regije zahvaljujući visokim plaćama, dobrim radnim uvjetima i mogućnostima za napredovanje. Međutim, uspješno zapošljavanje zahtijeva dobru pripremu, uključujući poznavanje jezika i prilagodbu austrijskom tržištu rada. Za one koji su spremni na izazove, prilike su neograničene
Austrija
Fušerske firme u građevini u Austriji, Hrvatu otpao dio fasade
Posljednjih godina u Austriji se sve češće susreće problem s fušerskim firmama u građevinskoj branši. Mnogi građani, uključujući i Hrvate koji žive i rade u Austriji, postali su žrtve nekvalitetnog rada i neodgovornosti izvođača. Posebno su pogođeni oni koji su se odlučili za renovaciju ili izgradnju kuća, fasada i interijera, nadajući se kvalitetnim uslugama koje opravdavaju visoke cijene. Nažalost, za neke je rezultat bio razočaranje, pa čak i materijalna šteta.
Slučaj Hrvata čija je fasada otpala
Jedan od takvih slučajeva prijavio je čitatelj našoj redakciji, Hrvat iz Beča, koji je želio ostati anoniman. Prošle godine angažirao je građevinsku firmu za renovaciju fasade svoje kuće, vjerujući preporukama poznanika. Radovi su završeni u roku, ali već nakon nekoliko mjeseci primijetio je prve probleme.
“Prvo su se pojavile pukotine, a nakon prve jače kiše dio fasade doslovno je otpao. Kad sam kontaktirao firmu, pravili su se da nisu odgovorni, tvrdeći kako je problem u staroj konstrukciji kuće, a ne u njihovom radu. Pokušao sam ih natjerati da saniraju štetu, ali su mi počeli ignorirati pozive,” ispričao nam je.
Na kraju je bio prisiljen angažirati drugu firmu kako bi popravila fasadu, što ga je koštalo dodatnih 10.000 eura.
Problem nekvalificiranih radnika
Prema stručnjacima iz građevinskog sektora, jedan od glavnih problema fušerskih firmi je zapošljavanje nekvalificiranih radnika. Često se događa da takve firme rade s minimalnim troškovima, koristeći jeftine materijale i ne pridržavajući se građevinskih standarda.
“U Austriji postoji mnogo manjih firmi koje nemaju adekvatne licence i kvalifikacije. Privlače klijente niskim cijenama, ali rezultat je često nekvalitetan rad,” objašnjava građevinski inspektor za Kroativ.
Građevinska industrija u Austriji sve se više suočava s pritiscima za strože kontrole i inspekcije. Udruge potrošača pozivaju vlasti da uvedu strože kazne za nekvalitetne izvođače te da bolje reguliraju proces licenciranja firmi.
Za sada, građanima se savjetuje da budu oprezni i da se dobro informiraju prije nego povjere svoj novac i imovinu nepoznatim firmama. Fušerski radovi ne samo da narušavaju kvalitetu gradnje, već mogu predstavljati i ozbiljan sigurnosni rizik.
Austrija
Žena u Austriji prebacila 150.000 eura lažnom Bradu Pittu
U Donjoj Austriji žena je postala žrtva internetske prijevare. Prevaranti su se predstavljali kao glumac Brad Pitt koji je zbog razvoda imao novčanih problema. Žena je tri godine prebacivala novac u inozemstvo. Policija sada upozorava na ljubavne prijevare.
Brad Pitt i Angelina Jolie godinama su smatrani najpoznatijim holivudskim parom iz snova u SAD-u. Godine 2016. sreća glumačkog para se raspala i već osam godina traje skupa brakorazvodna parnica. Godinama su internetski prevaranti iz inozemstva koristili to kao priliku da prevare ženu iz Donje Austrije – piše i “Kurier”.
Prije tri godine ženu su kontaktirali putem glasnika na društvenim mrežama. Između 2021. i prosinca 2024. prevaranti su ženi poslali tisuće poruka na engleskom jeziku. Pretvarali su se da su Pitt i napisali ženi da je brakorazvodna parnica s Jolie skupa i da ima problema s novcem.
“Žena je povjerovala u to i prebacila cijelu svoju ušteđevinu plus kredit koji je podigla, u obliku kriptovaluta. Ukupna šteta iznosi 150.000 eura”, rekao je glasnogovornik policije Johann Baumschlager za noe.ORF.at.
Prema podacima policije, 70 posto slučajeva prijevara u Austriji događa se putem interneta. Priča se da prijevare i trikovi postaju sve perfidniji. Ako vas putem interneta kontaktiraju nepoznati ljudi, važno je biti sumnjičav, poručuju iz policije.
“Savjetujemo da ne budete lakovjerni te da ne vjerujete da se u takvim slučajevima. Također savjetujemo da nikada ne prenosite novac strancima ili kontaktima – pogotovo ne u kriptovalutama,” kaže Baumschlager. Ako postanete žrtva internetske prijevare, trebali biste to odmah prijaviti, poručuju iz policije.
