Panorama
Apple predstavio iPhone 15: Dolazi u 4 inačice, mijenja se punjač, poznata i cijena
Apple je jučer u svom sjedištu u kalifornijskom Cupertinu predstavio osvježene verzije pametnog sata Apple Watch te uređaja koji svakako uvijek pobuđuje najviše zanimanja – iPhonea.
iPhone 15 dolazi u četiri inačice – osnovni model, zatim nešto veći iPhone 15 Plus te skuplje i puno opremljenije verzije s dodatkom Pro: iPhone 15 Pro te iPhone 15 Pro Max. Dizajn je ostao manje-više isti, jedino su bridovi oko zaslona prilično smanjeni, a Pro modeli malčice su zaobljeniji i uglađeniji zahvaljujući korištenju titanija umjesto nehrđajućeg čelika, piše jutarnji.hr.
iPhone 15 Pro, dakle, izrađen je u kombinaciji titanija i stakla i dolazi u verziji s ekranom od 6,1 inča te 6,7 inča u slučaju iPhonea 15 Pro Max. Dolazi u četiri boje – crnoj, bijeloj, plavoj i srebrnoj, odnosno u boji titanija. Nema više kultnog prekidača za stišavanje zvonjave koji je bio dio iPhonea od prvog modela. Umjesto toga, na Pro modelima prekidač je zamijenjen običnom tipkom, nazvanom “action button”. Tipka se može programirati tako da radi ono što korisnik želi (upaliti lampu, otvoriti kameru ili neku drugu aplikaciju, recimo).
Pro modele pogoni novi Appleov sistemski čip A17 Pro, koji je izrađen na 3-nanometarskoj arhitekturi i ima 19 milijardi tranzistora. To bi trebalo donijeti neprikosnovene performanse, uz značajnu uštedu energije. Na iPhone 15 Pro doći će neke igre koje su dosad bile dostupne samo na igraćim konzolama.
Kamera je i dalje trostruka, s glavnim senzorom od 48 megapiksela. Kako su naveli iz Applea na predstavljanju, sve je poboljšano – više detalja, više rezolucije, bolje performanse pri slabijem osvjetljenju… Zahvaljujući softveru, iPhone 15 Pro ima četiri razine zuma, od ultraširoke perspektive pa sve do optičkog zuma od 3X, odnosno od čak 5X na modelu Pro Max.
Uvećanje od 5 puta postignuto je pomoću periskopskih leća, a telefoto kamera na Pro Maxu ima stabilizaciju koja izvodi 10.000 korekcija u sekundi. Ultraširoka kamera ima senzor od 12 megapiksela i sadrži jednu od najboljih značajki iPhoneovih kamera – makro način rada. Naravno, poboljšano je i snimanje videa, posebice za profesionalce, pa je tako omogućeno snimanje u ProRes formatu u 4K rezoluciji pri 60 fps. Model Pro Max može, koristeći dvije kamere istodobno, snimati takozvani “spatial video”, odnosno trodimenzionalni video namijenjen Appleovom uređaju za virtualnu stvarnost.
Iako se nagađalo da bi Apple mogao povisiti cijenu za Pro modele, ostale su iste kao i lani – iPhone 15 Pro počinje od 999 dolara (doduše, s pohranom od samo 128 gigabajta, što je premalo za ovako moćnu kameru), dok Pro Max starta od 1099 dolara (s 256 GB memorije). U Hrvatskoj bi trebalo očekivati da će 15 Pro koštati oko 1300 eura nadalje, a 15 Pro Max od oko 1450 eura nadalje.
Regularni iPhone 15 ima OLED zaslon s dijagonalom od 6,1 inča, a iPhone 15 Plus od 6,7 inča. Trebali bi imati svjetlinu od čak 2000 nita i dolaze u pet boja – ružičastoj, žutoj, plavoj, zelenoj i crnoj. Kamera je dvostruka, s glavnim senzorom od 48 megapiksela, koji ujedno u praksi služi i kao telefoto kamera, pošto se sredina fotografije može “izrezati”. Tu je i ultraširoka leća.
iPhone 15 nije dobio novi moćni čip s Pro modela, nego koristi prošlogodišnji A16 Bionic. Teško da će itko primijetiti razliku u praksi, ali uz ovu cijenu nije suludo očekivati ponajbolje komponente.
Jedna od dobrih vijesti jest to što su zahvaljujući upornosti europskih birokrata u Appleu bili prisiljeni odreći se svog patentiranog utora za punjenje “lightning” i na iPhone staviti USB-C, isti onaj utor kakav koriste apsolutno svi drugi proizvođači. To znači da će biti puno jednostavnije pronaći punjač za iPhone, da ne spominjemo i jeftinije, te da ćemo moći koristiti samo jedan kabel za praktički sve naše potrebe.
Nadalje, “dinamički otok”, iznimno popularna značajka koji je bila dostupna samo na Pro modelima, sada je preseljena i na osnovni iPhone 15.
Dosta zanimljiva značajka lanjskog iPhonea 14 bila je mogućnost satelitske komunikacije, odnosno slanja poruka s mjesta na kojima nema mobilne pokrivenosti. Međutim, nakon što je Huawei nedavno predstavio svoj model Mate 60 Pro koji može obavljati satelitske pozive s bilo kojeg mjesta na planetu, cijela industrija je čekala hoće li isto biti moguće i s iPhoneom 15. Neće. Ali će zato slanje poruka preko satelita biti prošireno na 14 zemalja, a u SAD-u će biti uvedeno i slanje SOS poruka putem satelita u slučaju kvara automobila.
Cijena iPhonea 15 počinje od 799 dolara (za verziju s prilično mizernih 128 gigabajta pohrane), dok će iPhone 15 Plus koštati od 899 dolara nadalje. U Hrvatskoj bi to trebalo biti oko 1050 eura, odnosno oko 1200 eura.
Što se tiče Apple Watcha 9, dizajn je ostao praktički isti – ako ste u životu vidjeli ijedan Appleov sat, onda znate kako izgleda i ovaj. Važne promjene dogodile su se u unutrašnjosti, s novim Appleovim sistemskim čipom S9. Baterija bi trebala, kaže Apple, potrajati 18 sati. Čip S9 omogućuje lakše pronalaženje iPhonea koji je uparen sa satom, a novi softver Watch OS 10 ima nekoliko zanimljivih noviteta, kao što je “widget stack” kakav već postoji na iPhoneu.
Dodatno, zaslon Apple Watcha 9 trebao bi biti čak dvostruko svjetliji od prethodne generacije i ići do 2000 nita svjetline. Uvedeno je i upravljanje satom gestama – primjerice, dovoljno je dvaput “tapnuti” kažiprst i srednji prst kako biste se javili na poziv (gesta se može prilagoditi prema želji korisnika). Dolazi u pet boja u aluminiju (ružičasta je novitet) te u tri boje u čeliku. Početna cijena Apple Watcha 9 je 399 dolara (što bi na našem tržištu moglo biti oko 550 eura).
Predstavljen je i Apple Watch Ultra 2, koji također ima novi čip S9 i upravljanje gestama te zaslon sa svjetlinom od fantastičnih 3000 nita. Baterija bi trebala trajati 36 sati i s njime je moguće roniti do 40 metara dubine. Koštat će od 799 dolara nadalje (u Hrvatskoj bi trebalo očekivati cijenu od oko 1050 eura).
Panorama
Nemojte zaboraviti pomaknuti kazaljke na satu, uskoro počinje ljetno računanje vremena
U nedjelju, 30. ožujka, ponovno se prelazi na ljetno računanje vremena. U cijeloj Europi kazaljke na satu pomiču se s 2 na 3 sata. Već sedam godina postoji prijedlog u EU-u da se ukine ova praksa, no još uvijek nema dogovora. Trenutno se čini da Bruxelles i europske prijestolnice imaju druge prioritete.
Prijedlog Europske komisije iz 2018. godine bio je odobren u proljeće 2019. od strane Europskog parlamenta, no još uvijek nije donesen konačan stav od strane Vijeća EU-a, koje čine države članice. Za ukidanje bi bila potrebna većinska podrška zemalja članica. Poljsko predsjedništvo Vijeća nije odgovorilo na upit hoće li se ovo pitanje staviti na dnevni red. Posljednji put kada je Vijeće ministara raspravljalo o vremenskoj promjeni bilo je u prosincu 2019., tijekom finskog predsjedništva.
Prijedlog Komisije predviđa ukidanje pomicanja sata, uz mogućnost da svaka zemlja članica odluči hoće li zadržati ljetno ili zimsko računanje vremena tijekom cijele godine. Međutim, mnoge zemlje izrazile su zabrinutost zbog toga, jer bi se moglo stvoriti kaos u međudržavnim vremenskim zonama, što bi moglo stvoriti probleme za gospodarstvo. Austrija, na primjer, preferira trajno ljetno računanje vremena kao standardno.
Odluka o ukidanju vremenskih pomaka pokrenuta je EU-anketom, u kojoj je 84 posto sudionika podržalo ukidanje pomicanja sata. Većina je tada glasovala za trajno ljetno računanje vremena. Ankete su prikupile 4,6 milijuna odgovora, od čega tri milijuna iz Njemačke, što je rekord, ali još uvijek manji postotak od ukupnog broja građana EU-a.
Ljetno računanje vremena uvedeno je 1973. godine u Europi zbog nafte i štednje energije, a pomicanje sati trebalo je omogućiti veću iskoristivost dnevnog svjetla za gospodarstva i kućanstva.
Panorama
Snijeg, i do -15°C! Novi tjedan počinje ekstremno hladno
Zima se iznenada vratila tijekom vikenda, čak su i u Beču, u četvrti Döbling, padale snježne pahulje. Iako će početak tjedna ostati hladan, proljeće će se postupno vraćati tijekom tjedna.
U ponedjeljak snježna granica spustit će se na niže visine, a posebice u područjima od Salzkammerguta do predalpskog dijela Donje Austrije očekuje se nekoliko centimetara novog snijega. U istočnim dijelovima zemlje moguće su i grmljavinske oluje.
Međutim, već u ponedjeljak poslijepodne vrijeme će se smiriti, a sunce će se povremeno pojaviti. Temperature će se kretati od 3 do 10 stupnjeva, ali će ostati hladne.
Iako će dani biti proljetni, noći će biti izrazito hladne. U utorak, pod utjecajem visokog tlaka “Konstantina”, vrijeme će se smiriti, a od srijede se očekuje sunčano vrijeme s do 11 sunčanih sati dnevno. Temperature će rasti i u utorak će biti između 4 i 12°C, a do četvrtka mogu doseći i 18°C.
Međutim, zbog prethodnog hladnog zraka i mirnih noći, uvjeti će biti povoljni za jaku kasnu hladnoću. Očekuju se mrazevi od -5 do -10°C, dok bi u unutrašnjim alpskim dolinama poput Salzburškog Lungaua, te u dijelovima Mühl- i Waldviertela, temperature mogle pasti i do -15°C.
Od petka sunčano vrijeme završava, ali se očekuje da će do nedjelje ostati suho, iako prognoza za vikend nije sigurna zbog mogućih padavina. Temperature će biti nešto više od prosjeka za ovo doba godine.
Zanimljivosti
Westbahn od sljedeće godine vozi i prema jugu Austrije
Većinski privatna željeznička kompanija Westbahn, u vlasništvu industrijalca Hansa Petera Haselsteinera, proširit će svoje rute zahvaljujući Koralmtunelu između Štajerske i Koruške te će postati dio Südbahna. Od 1. ožujka 2026. godine planirano je pet dnevnih vožnji s polaskom sa glavnog kolodvora u Beču, preko Graza i Klagenfurta, do Villacha, objavljeno je u srijedu na tiskovnoj konferenciji u Beču. Plan je već neko vrijeme bio tema rasprava, a razmatrala se i ranija realizacija.
Vožnja traje 3 sata i 28 minuta
Predviđeno je da će cijelo putovanje trajati 3 sata i 28 minuta, a vlak će, osim na glavnim postajama, stati i u Beču Meidlingu, Wiener Neustadtu, Semmeringu te Bruck an der Muru. Razmatraju se i dodatna stajališta.
Izvršni direktor Westbahna, Thomas Posch, pritom nije propustio uputiti jasnu kritiku ÖBB-u, aludirajući na dugogodišnje probleme s putovanjima na južnoj ruti. “Želimo stati na kraj manjku kvalitete u željezničkom prometu na južnoj trasi i ponuditi pouzdanu uslugu,” istaknuo je Posch. Osim Haselsteinera, suvlasnik Westbahna je i francuska državna željeznica SNCF.
Brzina do 250 km/h i pristupačnost za sve putnike
Za početak operacija 1. ožujka 2026. Westbahn planira nabaviti tri nova brza vlaka, koji će moći voziti do 250 km/h, što ih čini najbržima u Austriji. Svaki vlak imat će 11 vagona, duljinu od 202 metra i kapacitet od 422 sjedeća mjesta u tri klase. Bit će opremljeni s po dva ravna ulaza, čime se osigurava potpuna pristupačnost za putnike s invaliditetom. Dvokatni vlakovi bit će uvedeni tek nakon završetka izgradnje Semmering tunela između Donje Austrije i Štajerske.
