Panorama
Apple predstavio iPhone 15: Dolazi u 4 inačice, mijenja se punjač, poznata i cijena
Apple je jučer u svom sjedištu u kalifornijskom Cupertinu predstavio osvježene verzije pametnog sata Apple Watch te uređaja koji svakako uvijek pobuđuje najviše zanimanja – iPhonea.
iPhone 15 dolazi u četiri inačice – osnovni model, zatim nešto veći iPhone 15 Plus te skuplje i puno opremljenije verzije s dodatkom Pro: iPhone 15 Pro te iPhone 15 Pro Max. Dizajn je ostao manje-više isti, jedino su bridovi oko zaslona prilično smanjeni, a Pro modeli malčice su zaobljeniji i uglađeniji zahvaljujući korištenju titanija umjesto nehrđajućeg čelika, piše jutarnji.hr.
iPhone 15 Pro, dakle, izrađen je u kombinaciji titanija i stakla i dolazi u verziji s ekranom od 6,1 inča te 6,7 inča u slučaju iPhonea 15 Pro Max. Dolazi u četiri boje – crnoj, bijeloj, plavoj i srebrnoj, odnosno u boji titanija. Nema više kultnog prekidača za stišavanje zvonjave koji je bio dio iPhonea od prvog modela. Umjesto toga, na Pro modelima prekidač je zamijenjen običnom tipkom, nazvanom “action button”. Tipka se može programirati tako da radi ono što korisnik želi (upaliti lampu, otvoriti kameru ili neku drugu aplikaciju, recimo).
Pro modele pogoni novi Appleov sistemski čip A17 Pro, koji je izrađen na 3-nanometarskoj arhitekturi i ima 19 milijardi tranzistora. To bi trebalo donijeti neprikosnovene performanse, uz značajnu uštedu energije. Na iPhone 15 Pro doći će neke igre koje su dosad bile dostupne samo na igraćim konzolama.
Kamera je i dalje trostruka, s glavnim senzorom od 48 megapiksela. Kako su naveli iz Applea na predstavljanju, sve je poboljšano – više detalja, više rezolucije, bolje performanse pri slabijem osvjetljenju… Zahvaljujući softveru, iPhone 15 Pro ima četiri razine zuma, od ultraširoke perspektive pa sve do optičkog zuma od 3X, odnosno od čak 5X na modelu Pro Max.
Uvećanje od 5 puta postignuto je pomoću periskopskih leća, a telefoto kamera na Pro Maxu ima stabilizaciju koja izvodi 10.000 korekcija u sekundi. Ultraširoka kamera ima senzor od 12 megapiksela i sadrži jednu od najboljih značajki iPhoneovih kamera – makro način rada. Naravno, poboljšano je i snimanje videa, posebice za profesionalce, pa je tako omogućeno snimanje u ProRes formatu u 4K rezoluciji pri 60 fps. Model Pro Max može, koristeći dvije kamere istodobno, snimati takozvani “spatial video”, odnosno trodimenzionalni video namijenjen Appleovom uređaju za virtualnu stvarnost.
Iako se nagađalo da bi Apple mogao povisiti cijenu za Pro modele, ostale su iste kao i lani – iPhone 15 Pro počinje od 999 dolara (doduše, s pohranom od samo 128 gigabajta, što je premalo za ovako moćnu kameru), dok Pro Max starta od 1099 dolara (s 256 GB memorije). U Hrvatskoj bi trebalo očekivati da će 15 Pro koštati oko 1300 eura nadalje, a 15 Pro Max od oko 1450 eura nadalje.
Regularni iPhone 15 ima OLED zaslon s dijagonalom od 6,1 inča, a iPhone 15 Plus od 6,7 inča. Trebali bi imati svjetlinu od čak 2000 nita i dolaze u pet boja – ružičastoj, žutoj, plavoj, zelenoj i crnoj. Kamera je dvostruka, s glavnim senzorom od 48 megapiksela, koji ujedno u praksi služi i kao telefoto kamera, pošto se sredina fotografije može “izrezati”. Tu je i ultraširoka leća.
iPhone 15 nije dobio novi moćni čip s Pro modela, nego koristi prošlogodišnji A16 Bionic. Teško da će itko primijetiti razliku u praksi, ali uz ovu cijenu nije suludo očekivati ponajbolje komponente.
Jedna od dobrih vijesti jest to što su zahvaljujući upornosti europskih birokrata u Appleu bili prisiljeni odreći se svog patentiranog utora za punjenje “lightning” i na iPhone staviti USB-C, isti onaj utor kakav koriste apsolutno svi drugi proizvođači. To znači da će biti puno jednostavnije pronaći punjač za iPhone, da ne spominjemo i jeftinije, te da ćemo moći koristiti samo jedan kabel za praktički sve naše potrebe.
Nadalje, “dinamički otok”, iznimno popularna značajka koji je bila dostupna samo na Pro modelima, sada je preseljena i na osnovni iPhone 15.
Dosta zanimljiva značajka lanjskog iPhonea 14 bila je mogućnost satelitske komunikacije, odnosno slanja poruka s mjesta na kojima nema mobilne pokrivenosti. Međutim, nakon što je Huawei nedavno predstavio svoj model Mate 60 Pro koji može obavljati satelitske pozive s bilo kojeg mjesta na planetu, cijela industrija je čekala hoće li isto biti moguće i s iPhoneom 15. Neće. Ali će zato slanje poruka preko satelita biti prošireno na 14 zemalja, a u SAD-u će biti uvedeno i slanje SOS poruka putem satelita u slučaju kvara automobila.
Cijena iPhonea 15 počinje od 799 dolara (za verziju s prilično mizernih 128 gigabajta pohrane), dok će iPhone 15 Plus koštati od 899 dolara nadalje. U Hrvatskoj bi to trebalo biti oko 1050 eura, odnosno oko 1200 eura.
Što se tiče Apple Watcha 9, dizajn je ostao praktički isti – ako ste u životu vidjeli ijedan Appleov sat, onda znate kako izgleda i ovaj. Važne promjene dogodile su se u unutrašnjosti, s novim Appleovim sistemskim čipom S9. Baterija bi trebala, kaže Apple, potrajati 18 sati. Čip S9 omogućuje lakše pronalaženje iPhonea koji je uparen sa satom, a novi softver Watch OS 10 ima nekoliko zanimljivih noviteta, kao što je “widget stack” kakav već postoji na iPhoneu.
Dodatno, zaslon Apple Watcha 9 trebao bi biti čak dvostruko svjetliji od prethodne generacije i ići do 2000 nita svjetline. Uvedeno je i upravljanje satom gestama – primjerice, dovoljno je dvaput “tapnuti” kažiprst i srednji prst kako biste se javili na poziv (gesta se može prilagoditi prema želji korisnika). Dolazi u pet boja u aluminiju (ružičasta je novitet) te u tri boje u čeliku. Početna cijena Apple Watcha 9 je 399 dolara (što bi na našem tržištu moglo biti oko 550 eura).
Predstavljen je i Apple Watch Ultra 2, koji također ima novi čip S9 i upravljanje gestama te zaslon sa svjetlinom od fantastičnih 3000 nita. Baterija bi trebala trajati 36 sati i s njime je moguće roniti do 40 metara dubine. Koštat će od 799 dolara nadalje (u Hrvatskoj bi trebalo očekivati cijenu od oko 1050 eura).
Zanimljivosti
U susjednoj zemlji za prometni prekršaj dobio kaznu od 106.000 eura
58-godišnji Švicarac vozio je preblizu drugom vozilu na autocesti. Sada je osuđen na veliku novčanu kaznu.
58-godišnji vozač u Švicarskoj uložio je žalbu na presudu višeg suda iz prošlog kolovoza. Prema ovoj presudi, on mora platiti kaznu od preko 100.000 franaka – što je ekvivalentno 106.000 eura. Savezni sud je odbio njegovu žalbu.
Čovjek iz Aargaua osuđen je na uvjetnu kaznu od 50 dnevnih stopa od 1970 franaka svaka. To znači da mora platiti iznos veći od 100.000 ako u sljedeće dvije godine počini novo kazneno djelo. Vozač u svakom slučaju mora platiti sudske troškove od 13.000 franaka.
58-godišnjak je 23. ožujka vozio svoj automobil autocestom A1 prema Zürichu. “Policijski video dokazi pokazuju kako vozač prati vozilo ispred sebe na nedovoljnoj udaljenosti”, navodi se u presudi Saveznog suda.
Kako je vidljivo iz odluke Višeg suda, udaljenost od automobila ispred mora biti šestina brzinomjera. “Ovo nije proizvoljna odluka”, presudio je Savezni sud. Osim toga, podupire odluku Višeg suda koji je mjerio udaljenost kroz smjernice. Savezni sud stoga potvrđuje kaznu. Milijunaš se nadao da će svojom žalbom postići oslobađajuću presudu.
Kazna je tolika jer Švicarac ima oporezivi prihod od preko 1,6 milijuna franaka.
Panorama
Znanstvenici otkrili ključnu poveznicu u povijesti indoeuropskih jezika
Nova genetska analiza otkriva dosad nepoznatu populaciju ključnu za nastanak i širenje indoeuropskih jezika.
Međunarodni tim istraživača pod vodstvom Rona Pinhasija s Instituta za evolucijsku antropologiju Sveučilišta u Beču i Davida Reicha sa Sveučilišta Harvard otkrio je važan dio slagalice u razumijevanju podrijetla indoeuropske jezične porodice. Analizom drevne DNK 435 pojedinaca s arheoloških nalazišta diljem Euroazije (6.400 – 2.000 g. pr. Kr.) identificirana je populacija koja predstavlja „kariku koja nedostaje” u povijesti indoeuropskih jezika.
Više od 400 indoeuropskih jezika, uključujući važne grane poput germanskih, romanskih, slavenskih, indoiranskih i keltskih jezika, danas govori gotovo polovica svjetske populacije. Povjesničari i lingvisti istražuju podrijetlo i širenje jezika koji potječu iz proto-indoeuropskog (PIE) još od 19. stoljeća, budući da u ovom području i dalje postoje znanstvene nepoznanice.
Novootkrivena populacija, koja je živjela na stepskom području Kavkaza i donje Volge, povezana je sa svim populacijama koje govore indoeuropske jezike. Posebno je značajno otkriće da su i anatolijski jezici, uključujući hetitski, potekli od ove grupe.
Prijašnja istraživanja pokazala su da je jamna kultura (3.300 – 2.600 g. pr. Kr.) od 3.100 g. pr. Kr. nadalje imala ključnu ulogu u širenju indoeuropskih jezika iz pontsko-kaspijskih stepa prema Europi i Aziji. No, anatolijski jezici, poput hetitskog, razlikuju se jer nisu imali stepsko podrijetlo. Nova istraživanja pokazuju da su potekli iz populacije koja je između 4.500 i 3.500 g. pr. Kr. živjela u regiji između Kavkaza i donje Volge – takozvane kavkasko-donjovolške skupine.
Studija, objavljena u časopisu „Nature“, otkriva da su pripadnici jamne kulture nosili do 80 posto genetskog nasljeđa populacije kavkasko-donjovolške populacije, što znači da je upravo ova skupina mogla biti ključni nositelj proto-indoanatolijskog jezika – zajedničkog pretka kako anatolijskih, tako i kasnijih indoeuropskih jezika. Ovi nalazi predstavljaju veliki iskorak u razumijevanju razvoja i širenja indoeuropskih jezika i nude odgovor na jedno od najvažnijih pitanja u povijesti lingvistike.
Zanimljivosti
Milijunaš u Poljskoj gradi najveći kip Djevice Marije u Europi
Jedan od najbogatijih Poljaka u rodnom Kikolu, 170 kilometara sjeverozapadno od Varšave, želi podići kip Djevice Marije visok 55 metara. Prema riječima gradonačelnice Renate Golebiewske, gradić je već odobrio gradnju, prenose poljski mediji.
Inicijator i financijer su multimilijunaš Roman Karkosik (73) i njegova supruga Grazyna. Kip Djevice Marije trebao bi biti najveći u Europi, nadmašujući skulpturu Majke Božje u blizini gradića Miribel u zapadnoj Francuskoj.
Francuski kip podignut je prije više od 80 godina i visok je 35 metara. Najveći svjetski kip Djevice Marije već nekoliko godina stoji na obalnom brdu Monte Maria, oko 20 kilometara južno od grada Batangas na Luzonu, na Filipinima. Mjeri više od 90 metara.
Očekuje se da će novi poljski kip biti dovršen sljedeće godine. U planu je 40 metara visoka skulptura na 15 metara visokom postamentu u obliku krune. Rečeno je da će zgrade koje već stoje na imanju izvan malog grada biti srušene. Nalazište se nalazi u blizini marijanskog svetišta u selu Konotopie.
Već prije 15 godina izgradnja goleme figure Krista izazvala je pomutnju u Poljskoj. Kip u Swiebodzinu, u zapadnoj Poljskoj, visok je 52 metra uključujući bazu i stoga je manji od trenutnog građevinskog projekta. Najveći kip Isusa na svijetu je građevina visoka 61 metar u Indoneziji, koja je svečano otvorena 2024. godine.
