„Ne želimo China Town ili Malu Italiju“, bio je upečatljiv komentar na 10. integracijsko izvješće ministrice integracije Susanne Raab (ÖVP) koji više podsjeća na izbornu retoriku FPÖ-a. Postoji više problematičnih polja, a ministricin “glavni prijedlog” je da roditelji i izbjeglice moraju sami više poraditi na svojim problemima.

KROATIV je za vas pregledao svih 133 stranica 10. integracijskog izvješća u kojem se nalaze brojke o stanovništvu, doseljenicima, azilu, razvitku integracijske politike, obrazovanju, radnom tržištu, zdravstvu, integraciji žena te čimbenicima kulturne i emocionalne integracije u Austriji. Donosimo za vas najbitnije i najzanimljivije brojke na jednom mjestu.

Broj stranaca u Austriji skočio za 68 posto, Hrvata za 43 posto

Austrija je 1. siječnja ove godine brojala 8,901 milijuna stanovnika, što je za 549.500 ljudi više nego 2010. godine. Broj stanovnika se u posljednjih deset godina povećao za 6,6 posto. Skoro isključivi razlog povećanja stanovnika su migracije – u 95 posto slučajeva.

U siječnju je u Austriji živjelo 1,48 milijuna stranaca, što je skoro 17 posto ukupnog broja stanovništva. Ova brojka je za čak 68 posto viša nego 2010. godine. Najviše stranih državljana dolazi iz susjedne Njemačke, njih skoro 200.000. Slijede Rumunjska sa 123.459 stanovnika, Srbija sa 122.115 i Turska sa 117.607.

Hrvatskih državljana u Austriji živi ukupno 83.596. Njihov broj se u posljednjih deset godina povećao za 43 posto. Građana Bosne i Hercegovine ima ukupno 13 tisuća više nego Hrvata, a njihov broj je skočio tek za sedam posto. Zanimljiva je statistika kako je 2010. godine Sirija bila na 50. mjestu po broju stranaca u Austriji, a sada su deveti i njihov je broj skočio za nevjerojatnih 3.430 posto!

Broj rođenih iz obitelji prve generacije doseljenika skočio je sa 13,6 na 17,5 posto. Podatci pokazuju kako 26 posto stanovništva s migracijskom pozadinom dolazi s prostora bivše Jugoslavije (op.a. ovdje kao i u nastavku teksta se za prostor bivše Jugoslavije ne broje Hrvatska i Slovenija jer su članice EU). 39 posto stranaca dolazi iz ostalih članica Europske unije.

Građani koji dolaze s prostora bivše Jugoslavije su u 79 posto slučajeva zatražili i dobili austrijsko državljanstvo. Prošle godine je austrijsko državljanstvo dobilo 10.500 ljudi, što je najveći broj posljednjih deset godina. Ipak, ova brojka je ispod prosjeka EU jer u Austriji živi dosta ljudi koji već imaju neko od državljanstava ostalih EU članica pa nemaju interes za austrijsku putovnicu.

Najviše djece po ženi imaju Afganistanci, Iračani i Sirijci

Od 2010. do 2019. godine je u Austriji rođeno više od 21.000 djece s državljanstvom neke od bivših zemalja Jugoslavije. Prosječni broj djece po ženi je prošle godine za državljane bivše Jugoslavije iznosio 2,03. Najviše djece po ženi imaju Afganistanci, Iračani i Sirijci (3,14) te Turci (2,08).

Škole: U bečkim školama za 52 posto njemački nije maternji jezik

„Kronen Zeitung“ je još nekoliko dana prije predstavljanja brojki objavio informaciju kako je broj učenika kojima njemački jezik nije maternji skočio sa 17,6 na 26,4 posto u cijeloj Austriji. Problematičnije su brojke u Beču, gdje je broj skočio na 52,2 posto. To znači da svakom drugom djetetu u školskim klupama u Beču njemački jezik nije maternji.

Ukupno se u školama nalazi 185.406 djece stranaca (16,3 posto), od kojih 2,9 posto dolazi s prostora bivše Jugoslavije. 6,5 posto djece priča B/K/S jezik, a 9.472 djece dolazi iz Hrvatske. Najviše je djece iz Njemačke (17.385), djece iz Srbije je 12.806, a iz Bosne i Hercegovine dolazi 10.292 školaraca.

Što se Beča tiče, 5,3 posto djece su porijeklom iz jedne od bivših zemalja. Ukupno je skoro 30 posto strane djece, a 12,4 posto njih priča jedan od B/K/S jezika.

Tržište rada: 11 posto Hrvata nezaposleno

Što se nezaposlenosti tiče, stranci imaju ukupno 10 posto nezaposlenosti kod muškaraca i nešto više kod žena (11,8%). Nezaposlenost muškaraca s hrvatskim državljanstvom je 11,4 posto, a žena nešto manji – 11 posto. Srpski državljani imaju čak 27 posto nezaposlenosti, a građani Bosne i Hercegovine oko 10 posto. 87 posto muškaraca iz Bosne i Hercegovi je, otkad su doselili u Austriju, u posljednje četiri godine pronašlo posao.

Doseljenici najviše rade u uslužnim djelatnostima (86 posto). Udio stranaca od ukupnog broja zaposlenih u poljoprivredi i šumarstvu je čak 53,3 posto, a isto visok udio je i u turizmu – 51,7 posto. Dosta ljudi radi u djelatnostima čišćenja i najamnim poslovima (45%), kućnom osoblju (41%) i građevinarstvu (30%).

Na tržištu rada je alarmantna brojka kako je samo 11,2 posto žena koji su izbjegli u Austriju pronašlo posao od izbjegličke krize 2015. godine. Tijekom koronakrize, broj stranaca koji su nezaposleni porastao je za čak 74 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine

Minimalna sigurnost: Najviše ju dobivaju Sirijci

Minimalna sigurnost (Mindestsicherung) je financijska podrška za pokrivanje životnih troškova i troškova stanarine za građane koji imaju niske ili nikakve prihode. Trenutno samohrane osobe dobivaju 917,35 eura, parovi po osobi 688 eura, a po djetetu se dobije 248 eura. Tu podršku su najviše dobili Sirijci (17.900 njih), a zatim slijede Afganistanci i Rusi. Srpskih državljana je 1.300. Sirija, Afganistan, Irak, Somalija i Iran imaju najviše azilanata koji su dobili ovu pomoć.

Prosječna godišnja plaća državljana Austrije je u 2019. godini iznosila 27.749 eura. Ostali državljani Europske unije zaradili su u prosjeku 26 posto manje nego Austrijanci – 21.977 eura. Državljani trećih zemalja, poput Bosne i Hercegovine i Srbije, zaradili su čak 45 posto manje – 19.090 eura.

Zdravstvo: Broj zaposlenih stranaca skočio za 350 posto!

Statistički podatci pokazuju da su osobe s migracijskom pozadinom nešto manje koristile zdravstvene usluge nego osobe bez migracijske pozadine. Kao razlog se spominje slabije poznavanje ili razumijevanje zdravstvenog sistema. No budući da su u izvješću objavljene brojke iz 2014. godine, nećemo ih citirati.

Ukupno u austrijskom zdravstvu radi 94.700 stranaca, što je čak 30,5 posto ukupnog broja zdravstvenih zaposlenika. Ova brojka je u posljednjih deset godina skočila za čak 354,7 posto!

„Heimischfühlen“, njemački za osjećati se kao kod kuće, je glagol koji nedostaje u našem jeziku. No, očigledno nedostaje i u rječniku nekih ljudi koji dugo žive ovdje. 91,6 posto građana u Austriji je 2018. godine izjavilo da se osjećaju kao kod kuće u Austriji. Tako je zanimljivo da se više od 83 posto ljudi iz Bosne i Hercegovine u Austriji osjeća pripadajućim, dok je to kod Čečena slučaj u tek 55 posto. U izvješću stoji kako su državljani Turske manje povezani s Austrijom nego osobe s prostora bivše Jugoslavije.

Integracijski barometar Austrijskog integracijskog fonda (ÖIF) je 2019. pokazao kako je 53 posto ispitanih Austrijanaca označilo zajednički život sa strancima „lošim“, a 42 posto njih „dobrim“. Najveće poteškoće se vide u životu s muslimanima (62%) te izbjeglicama (61%). 55 posto njih smatra da je integracija u Austriji ipak „jako dobra“ ili „dobra“.

35 posto doseljenika je izjavilo da im se život u posljednjih pet godina promijenio na bolje. Čak 46 posto njih smatra da im se život nije promijenio, a 19,2 posto tvrdi kako je im je život gori u posljednje vrijeme.

Antonio Šećerović
Foto: kroativ.at