Austrija
Ako radite u Austriji ovo su vaša radna prava – evo što trebate znati
Često dobijamo upite što je s radnim pravima u Austriji, koja pravila vrijede i tome slično. Evo što sve možete tražiti od svog poslodavca ako radite na austrijski ugovor.
Tijekom vremena
Standardno radno vrijeme u Austriji je 40 sati tjedno. Ako se prekorači, ti sati spadaju u prekovremeni rad. Prekovremeni rad uvijek nastaje kada radnik odradi određeni vremenski fond koji proizlazi iz ugovora o radu. To može biti maksimalno 20 sati tjedno, a doplata je po zakonu u iznosu od 50% za svaki prekovremeni sat (ili 1,5 sat kredita po satu rada).
Rad preko vikenda
Muškarci i žene imaju jednako pravo na rad vikendom, osim trudnica i dojilja te maloljetnika do 18 godina. Za rad subotom i nedjeljom plaća se doplata u iznosu od 100% osnovne plaće.
Rad noću
Muškarci i žene imaju jednako pravo na noćni rad, osim trudnica i dojilja te maloljetnika do 18 godina. Za rad noću postoji dodatna naknada od 50% osnovne plaće.
Odmor
U prvih šest mjeseci radnik ima pravo na godišnji odmor prema trajanju radnog odnosa. Za svaki odrađeni mjesec zaposlenik ima pravo na 2 dana godišnjeg odmora. Od druge godine ima pravo na puni godišnji odmor od najmanje 5 tjedana (30 radnih dana), a nakon 25 godina radnog staža ima pravo na 6 tjedana (36 radnih dana). Osobe s invaliditetom i maloljetnici nemaju pravo na više dana godišnjeg odmora, osim ako kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu nije drugačije određeno. (izvor: https://www.wien.gv.at/bh-hr-sr/raditi/zastupnistvainteresa/korisneinformacije.htm)
Minimalna plaća i 13. i 14. plaća
Minimalna plaća u Austriji nije čvrsto utvrđena zakonom, regulirana je kolektivnim ugovorima. Plaćanje je također ugrađeno u njih 13. i 14. plaću, kao i druge naknade. 13. plaća predstavlja božićnicu a 14. plaća opet regres. Sam iznos utvrđuje se ovisno o važećem kolektivnom ugovoru. No, ona teži biti na razini mjesečne plaće, ne niže od one koja je navedena u kolektivnom ugovoru. U slučaju da niste radili cijelu kalendarsku godinu, 13. i 14. Vaša će se plaća isplaćivati u alikvotiranim iznosima ovisno o broju mjeseci rada. Imat ćete pravo nakon 5 mjeseci zaposlenja. Ako ste radili punu godinu, imate pravo na udvostručenu mjesečnu plaću, piše atena.sk.
PN (invaliditet)
U slučaju bolesti, ozljede na radu, profesionalne bolesti ili potrebe za odmorom i oporavkom, imate pravo na isplatu 100% svoje plaće, a zatim 50%. Duljina isplate ovisi o trajanju radnog odnosa, a visina plaće ovisi o vašim primanjima u zadnjem mjesecu prije bolovanja. Kao zaposlenik dužni ste poslodavca obavijestiti o svojoj nesposobnosti za rad. Ako se tijekom godišnjeg odmora razbolite duže od 3 dana, to vam se ne uračunava u godišnji odmor. No, ovu činjenicu potrebno je prijaviti poslodavcu i potkrijepiti liječničkom potvrdom.
| Trajanje radnog odnosa | Duljina isplate 100% plaće | Duljina isplate 50% plaće |
| 1 godina | 6 tjedana | 4 tjedna |
| 2 – 15 godina | 8 tjedana | 4 tjedna |
| 16 – 25 godina | 10 tjedana | 4 tjedna |
| 26 godina i više | 12 tjedana | 4 tjedna |
Obiteljski dodaci
Zahtjev za dječji doplatak moguće je podnijeti 5 godina unatrag od mjeseca u kojem je austrijska porezna uprava nadležna za te doplatke prihvatila zahtjev. Za obiteljske dodatke možete se prijaviti do 18. godine. godine starosti djeteta, odn do svoje 24 godine života, ako je redoviti student na visokom učilištu. Pravo na obiteljski dodatak imaju djetetov roditelj, posvojitelj, očuh ili osoba čijoj je skrbi dijete povjereno.
Iznos obiteljskog dodatka ovisi o dobi djeteta:
- od rođenja – 120,61 €
- od 3 godine – 128,97 €
- od 10 godina – 149,70 €
- od 19 godina – 174,68 €
Doplate za ljetovanje
Muškarci i žene imaju jednako pravo na rad u dane blagdana, osim trudnica i dojilja te maloljetnika do 18 godina. Za rad na dan praznika postoji doplata u iznosu od 100% osnovne plaće. U Austriji su sljedeći dani državni praznici:
- Nova godina – 1. siječnja
- Tri kralja – 6. siječnja
- Uskrsni ponedjeljak (pokretni blagdan)
- Praznik rada – 1. svibanj
- Uzašašće Gospodnje (pokretni blagdan)
- Duhovski ponedjeljak (pokretni blagdan)
- Tijelovo (pokretni blagdan)
- Velika Gospa – 15. kolovoz
- Državni praznik – 26. listopad
- Blagdan Svih svetih – 1. studeni
- Bezgrešno začeće – 8. prosinac
- Božić– 25 prosinac
- Božić – 26 prosinac
Rodiljna/roditeljska naknada
Zaštitno razdoblje za trudnice počinje 8 tjedana prije očekivanog rođenja djeteta, a završava 8 tjedana nakon njega, što je 100% plaća za 16 tjedana. U tom razdoblju žena ne smije obavljati svoj posao, ali radni odnos traje i umjesto plaće isplaćuje se rodiljna naknada.
Roditelji imaju pravo na neplaćeni roditeljski dopust do navršene 2 godine života djeteta. Minimalno trajanje roditeljskog dopusta je 2 mjeseca. Za to vrijeme mogu se koristiti doplatci za brigu o djeci. od 1. siječnja 2010. roditelji ste čija su djeca rođena nakon 30 rujna 2009. mogu birati između 5 vrsta doprinosa. Jedan od modela temelji se na visini prihoda. Nakon završetka roditeljskog dopusta, žena je zaštićena od otkaza tijekom 4 tjedna nakon završetka roditeljskog dopusta ili razdoblja nakon završetka roditeljskog dopusta.
Mirovina
Ako ste u Austriji uplaćivali mirovinsko osiguranje dulje od godinu dana, imate pravo na alikvotni iznos austrijske mirovine. Ako ste uplaćivali mirovinsko osiguranje manje od godinu dana, plaćeni mjeseci se neće izgubiti, već će se dodati mjesecima koje ste radili u svojoj zemlji. Do 2024. zakonska dob za odlazak u mirovinu za žene bit će 60 godina. godine, od 2033. bit će u 65 godine. Za muškarce se dob ne mijenja, zakonska dob za odlazak u mirovinu uvijek će biti 65 godina. godine.
Dopust za njegu (OCR)
Ako brinete o članu obitelji koji živi s vama, pod određenim uvjetima možete dobiti dopust dok još primate plaću. Radni dopust radi njege i njege osigurava se u trajanju od 1 tjedna. U slučaju djece kojoj je potrebna skrb, moguć je dodatni tjedan po kalendarskoj godini ako dijete još nije navršilo dvanaest godina. O bolesnom djetetu može se brinuti i roditelj koji ne živi u zajedničkom kućanstvu, piše atena.sk.
Austrija
Nova austrijska vlada bi mogla ukinuti ORF porez
ORF porez na kućanstva bio je predmet mnogih kritika od svog uvođenja. Nova vlada mogla bi ga ukinuti od 2027. godine. Trenutno ORF naknada po kućanstvu košta najmanje 183,60 eura godišnje.
Od uvođenja 2024. godine, ORF pristojbu za kućanstvo (“ORF doprinos”) moraju plaćati sva kućanstva – neovisno o tome posjeduju li prijemni uređaj ili ne. Zbog toga često izaziva žestoke kritike stanovništva, zbog čega se FPÖ, primjerice, žestoko zalaže za njegovo ukidanje.
Ne samo tijekom izborne kampanje za Nacionalno vijeće, Slobodarska stranka obećala je ukinuti porez na kućanstva ako bude sudjelovala u vladi. To je ono što sada žele pokazati svojim biračima.
U pregovaračkom dokumentu za koalicijske pregovore između FPÖ-a i ÖVP-a, krajnji datum nameta na kućanstva sada je 31. prosinca 2026. To bi značilo da bi se ukinuo od 2027. godine. Međutim, ÖVP je ovu točku u pregovaračkom dokumentu označio “crveno” – tako da oko nje još nema dogovora.
Kad bi se ukinuo, ORF bi se financirao isključivo iz proračuna. Obveznici bi, pak, bili rasterećeni za najmanje 183,60 eura godišnje. Međutim, posebice s obzirom na trenutačno lošu proračunsku situaciju i potrebne uštede, bilo bi kontraproduktivno dodatno opterećivati proračun.
Naknada za kućanstvo ORF-a ostat će 15,30 eura mjesečno u 2025. godini. Uz to (kao i prije) postoje državni porezi u različitim iznosima ovisno o saveznoj državi. Ona je dakle između 183,60 i 240 eura godišnje.
Ove godine porez ne moraju plaćati sva kućanstva u Austriji. Primjerice, primatelji potpore “tzv. izravnanja” oslobođeni su naplate. Od početka godine visina standardne stope naknade iznosi 1.273,99 eura za samce i 2.009,85 eura za partnerske zajednice.
Austrija
Kickl želi snažno pooštriti politiku azila: “Cilj je nula”
Prema pregovaračkim dokumentima koji su procurili, Herbert Kickl planira oštri pristup imigraciji i azilu. Sve se to nadovezuje i na posljednje podatke iz Danske.
Prema danskom ministru za useljeništvo Kaareu Dybvadu Beku, samo je 860 zahtjeva za azil odobreno prošle godine, što je “povijesno nizak broj” (s izuzetkom godine karantina 2020.). Podneseno je ukupno 2.300 zahtjeva u Danskoj o čemu je pisao austrijski “Heute”. Državu vodi socijaldemokratkinja Mette Frederiksen, koja je najavila da želi svesti broj zahtjeva za azilom na nulu.
Čelnik kluba FPÖ Herbert Kickl reagirao je na odgovarajući članak “Heute” na Facebooku. “Cilj azila je nula, kao naš za Austriju”, rekao je, iznoseći svoj koncept za tekuće pregovore vlade. Model Frederiksen opisao je kao “tvrđavu Dansku” i osvrnuo se na “izvrsne gospodarske odnose” Danske, koja vodi “aktivnu trgovinu s drugim zemljama EU ili SAD-om”.
Potom je otrovni postskriptum upućen njegovim potencijalnim partnerima: “Zašto predstavnici ÖVP-a uvijek govore da su stroge politike azila štetne za gospodarstvo? Danska dokazuje suprotno.”
Plavo-crna koalicija se u pregovorima pozabavila i pitanjem zaoštravanja domaće politike azila – o čemu svjedoči dokument na 223 stranice o 13 potpoglavlja o kojima se raspravljalo. Smjernica Podskupine 4 (Unutarnja sigurnost) je: “Savezna vlada zalaže se za najrestriktivniju moguću politiku azila, uzimajući u obzir ustavne mogućnosti.”
“Cilj ove savezne vlade je smanjiti ilegalnu migraciju na nulu.” Međutim, pristupi ÖVP-a i FPÖ-a ponekad se razlikuju kada je u pitanju postizanje cilja. FPO inicijativa da se izvanrednim zakonom suspendira pravo na azil još nije naišla na odobravanje Narodne stranke.
Rješenja bi mogla biti i kontrole na državnoj granici, pooštravanje zakona o azilu i imigraciji, proširenje mogućnosti oduzimanja statusa zaštite za one koji imaju pravo na azil (npr. kada su na odmoru u domovini), naknade u naravi umjesto novčanih naknada. Pregovarački partneri također se slažu da treba nastaviti s deportacijama u Siriju i Afganistan. Pregovori se nastavljaju ovaj tjedan.
Austrija
Od danas u prehrambenim proizvodima i prah od ličinki žutog crva brašnara
Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) potvrdila je sigurnost ličinki tretiranih UV zrakama, čime je otvoren put njihovoj uporabi u prehrambenim proizvodima.
Europska komisija nedavno je ažurirala popis insekata i crva koji se mogu koristiti u prehrani unutar Europske unije. Tako će, uz već dostupne skakavce i cvrčke u prahu kao alternativne izvore proteina, tržište uskoro obogatiti i prah dobiven od cijelih ličinki velikog žutog brašnara (Tenebrio molitor). Prema novoj uredbi Europske komisije, koja stupa na snagu 10. veljače, ovaj prah moći će se dodavati raznim prehrambenim proizvodima namijenjenima prodaji na području EU.
Nova provedbena uredba Europske komisije uključuje prah ličinki brašnara na službenu listu nove hrane, reguliranu Provedbenom uredbom EU 2017/2470. Tijekom prvih pet godina od stupanja uredbe na snagu, ekskluzivno pravo na stavljanje ovog proizvoda na tržište imat će francuska tvrtka Nutri’Earth ili će to biti moguće uz njezino odobrenje. Ovaj prah namijenjen je upotrebi u širokom spektru proizvoda, uključujući kruh, peciva, kolače, tjesteninu, prerađevine od krumpira, sireve, mliječne proizvode te kompote od voća i povrća, pri čemu će morati zadovoljiti sve propisane standarde za sigurnost hrane.
Određeni europarlamentarci iz desnih političkih krugova pokušali su blokirati dodavanje ličinki na popis nove hrane, no Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) potvrdila je njihovu sigurnost. Prema izvještaju Euronewsa, Bruxelles nastavlja s otvaranjem tržišta za proizvode nove generacije, a uskoro će u ponudi supermarketa biti i cijele ličinke žutog brašnara. Tvrtka Nutri’Earth podnijela je zahtjev za odobrenje prije pet godina, a sredinom 2023. EFSA je izdala pozitivno znanstveno mišljenje. Odbor Europskog parlamenta za okoliš, javno zdravlje i sigurnost glasao je 15. siječnja ove godine protiv prijedloga francuskog konzervativca Laurencea Trochua za blokiranje odobrenja, s 39 glasova protiv, 32 za i šest suzdržanih.
Glavni razlog za proširenje liste nove hrane je rastuća potražnja za prehrambenim proizvodima u kombinaciji sa sve manjim prinosima u poljoprivredi. U tijeku su i dodatni zahtjevi za odobrenje drugih izvora proteina, uključujući brašno od crne vojničke muhe (Hermetia illucens larvae), cijele, blanširane i osušene trutove medonosnih pčela (Apis mellifera), prah od kućnog cvrčka (Acheta domesticus), proteinsko brašno od svježih ličinki brašnastog moljca (Tenebrio molitor) te proteinski prah od ličinki malog brašnastog crva (Alphitobius diaperinus).
You must be logged in to post a comment Login