Panorama
Ako neće neki drugi hoće Francuzi: Hrvatska bilježi 150 posto više gostiju iz Francuske
U jednom od najčitanijih dnevnih francuskih listova, prestižnom Le Figaru obavljena je reportaža s nedavnog studijskog putovanja organiziranog od strane Predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Francuskoj, u suradnji sa zračnom kompanijom Transavia te uz potporu Turističke zajednice Zadarske županije, izvijestila je direktorica predstavništva HTZ-a u Francuskoj Daniela Mihalić Đurica.
U članku „Zadar et ses îles, bijoux méconnus de la Croatie“ odnosno „Zadar i njegovi otoci – nepoznati dragulji Hrvatske“, poznati francuski novinar specijaliziran za turizam Ludovic Bischoff prenosi svoje dojmove o Zadru i regiji te stavlja naglasak na grad iznimno bogate povijesti, kulturne raznolikosti i baštine koji turistima nudi brojne mogućnosti. U tekstu se navodi izbor najboljih destinacija za posjetiti, čitateljima se predlaže gdje odsjesti, te u kojim restoranima kušati prepoznatljivu gastronomsku ponudu Zadarske županije. Poseban naglasak stavljen je na otok Pag i tradiciju proizvodnje soli, pašku čipku, ali i kulturno i povijesno naslijeđe kraljevskog Nina te bogatstvo NP Paklenice.
„U dosadašnjem dijelu godine Hrvatska je zabilježila više od 230.000 dolaska s tržišta Francuske što je gotovo 150 posto više nego li tijekom prošle godine odnosno govorimo o 52 posto dolazaka zabilježenih u rekordnoj 2019. godini. U ovom trenutku u Hrvatskoj boravi oko 27.000 Francuza koji posebno preferiraju Splitsko-dalmatinsku i Dubrovačko-neretvansku županiju te sve više otkrivaju Istru. Omiljene destinacije su im Split i Dubrovnik, ali i otok Hvar koji u ovom trenutku po turističkom prometu Francuza nadmašuje rezultate iz 2019. godine i to za 30 posto. Tijekom ovogodišnje ljetne sezone Hrvatska i Francuska povezane su brojnim zrakoplovnim linijama usmjerenim prema zračnim lukama Zagreba, Pule, Zadra, Splita i Dubrovnika. Prema Hrvatskoj Francuzi mogu letjeti iz Pariza, Bordeauxa, Lyona, Marseillea, Nantesa, Nice, Strasbourga i Toulousea, uz ponudu više od 30 različitih redovnih, low cost i charter linija prijevoznika Transavia, Volotea, Ryanair, Easyjet, Croatia Airlines i Air France“, izjavio je direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić.
Nadodajmo, kako smo u dosadašnjem dijelu kolovoza zabilježili oko 100.000 dolazaka te 380.000 noćenja francuskih turista što je 103 posto više dolazaka nego li tijekom usporedivog razdoblja 2020. godine, tj. razina od 74 posto dolazaka zabilježenih u istom periodu rekordne 2019. godini.
„Hrvatska je po mišljenju popularnog francuskog Voguea jedna od omiljenih ljetnih destinacija brojnih svjetskih zvijezda dok jedan od najpopularnijih francuskih turističkih vodiča Petit Fute stavlja poseban naglasak na Istru koju francuski gosti sve više otkrivaju“, nadodala je Mihalić Đurica.
Zanimljivosti
U susjednoj zemlji za prometni prekršaj dobio kaznu od 106.000 eura
58-godišnji Švicarac vozio je preblizu drugom vozilu na autocesti. Sada je osuđen na veliku novčanu kaznu.
58-godišnji vozač u Švicarskoj uložio je žalbu na presudu višeg suda iz prošlog kolovoza. Prema ovoj presudi, on mora platiti kaznu od preko 100.000 franaka – što je ekvivalentno 106.000 eura. Savezni sud je odbio njegovu žalbu.
Čovjek iz Aargaua osuđen je na uvjetnu kaznu od 50 dnevnih stopa od 1970 franaka svaka. To znači da mora platiti iznos veći od 100.000 ako u sljedeće dvije godine počini novo kazneno djelo. Vozač u svakom slučaju mora platiti sudske troškove od 13.000 franaka.
58-godišnjak je 23. ožujka vozio svoj automobil autocestom A1 prema Zürichu. “Policijski video dokazi pokazuju kako vozač prati vozilo ispred sebe na nedovoljnoj udaljenosti”, navodi se u presudi Saveznog suda.
Kako je vidljivo iz odluke Višeg suda, udaljenost od automobila ispred mora biti šestina brzinomjera. “Ovo nije proizvoljna odluka”, presudio je Savezni sud. Osim toga, podupire odluku Višeg suda koji je mjerio udaljenost kroz smjernice. Savezni sud stoga potvrđuje kaznu. Milijunaš se nadao da će svojom žalbom postići oslobađajuću presudu.
Kazna je tolika jer Švicarac ima oporezivi prihod od preko 1,6 milijuna franaka.
Panorama
Znanstvenici otkrili ključnu poveznicu u povijesti indoeuropskih jezika
Nova genetska analiza otkriva dosad nepoznatu populaciju ključnu za nastanak i širenje indoeuropskih jezika.
Međunarodni tim istraživača pod vodstvom Rona Pinhasija s Instituta za evolucijsku antropologiju Sveučilišta u Beču i Davida Reicha sa Sveučilišta Harvard otkrio je važan dio slagalice u razumijevanju podrijetla indoeuropske jezične porodice. Analizom drevne DNK 435 pojedinaca s arheoloških nalazišta diljem Euroazije (6.400 – 2.000 g. pr. Kr.) identificirana je populacija koja predstavlja „kariku koja nedostaje” u povijesti indoeuropskih jezika.
Više od 400 indoeuropskih jezika, uključujući važne grane poput germanskih, romanskih, slavenskih, indoiranskih i keltskih jezika, danas govori gotovo polovica svjetske populacije. Povjesničari i lingvisti istražuju podrijetlo i širenje jezika koji potječu iz proto-indoeuropskog (PIE) još od 19. stoljeća, budući da u ovom području i dalje postoje znanstvene nepoznanice.
Novootkrivena populacija, koja je živjela na stepskom području Kavkaza i donje Volge, povezana je sa svim populacijama koje govore indoeuropske jezike. Posebno je značajno otkriće da su i anatolijski jezici, uključujući hetitski, potekli od ove grupe.
Prijašnja istraživanja pokazala su da je jamna kultura (3.300 – 2.600 g. pr. Kr.) od 3.100 g. pr. Kr. nadalje imala ključnu ulogu u širenju indoeuropskih jezika iz pontsko-kaspijskih stepa prema Europi i Aziji. No, anatolijski jezici, poput hetitskog, razlikuju se jer nisu imali stepsko podrijetlo. Nova istraživanja pokazuju da su potekli iz populacije koja je između 4.500 i 3.500 g. pr. Kr. živjela u regiji između Kavkaza i donje Volge – takozvane kavkasko-donjovolške skupine.
Studija, objavljena u časopisu „Nature“, otkriva da su pripadnici jamne kulture nosili do 80 posto genetskog nasljeđa populacije kavkasko-donjovolške populacije, što znači da je upravo ova skupina mogla biti ključni nositelj proto-indoanatolijskog jezika – zajedničkog pretka kako anatolijskih, tako i kasnijih indoeuropskih jezika. Ovi nalazi predstavljaju veliki iskorak u razumijevanju razvoja i širenja indoeuropskih jezika i nude odgovor na jedno od najvažnijih pitanja u povijesti lingvistike.
Zanimljivosti
Milijunaš u Poljskoj gradi najveći kip Djevice Marije u Europi
Jedan od najbogatijih Poljaka u rodnom Kikolu, 170 kilometara sjeverozapadno od Varšave, želi podići kip Djevice Marije visok 55 metara. Prema riječima gradonačelnice Renate Golebiewske, gradić je već odobrio gradnju, prenose poljski mediji.
Inicijator i financijer su multimilijunaš Roman Karkosik (73) i njegova supruga Grazyna. Kip Djevice Marije trebao bi biti najveći u Europi, nadmašujući skulpturu Majke Božje u blizini gradića Miribel u zapadnoj Francuskoj.
Francuski kip podignut je prije više od 80 godina i visok je 35 metara. Najveći svjetski kip Djevice Marije već nekoliko godina stoji na obalnom brdu Monte Maria, oko 20 kilometara južno od grada Batangas na Luzonu, na Filipinima. Mjeri više od 90 metara.
Očekuje se da će novi poljski kip biti dovršen sljedeće godine. U planu je 40 metara visoka skulptura na 15 metara visokom postamentu u obliku krune. Rečeno je da će zgrade koje već stoje na imanju izvan malog grada biti srušene. Nalazište se nalazi u blizini marijanskog svetišta u selu Konotopie.
Već prije 15 godina izgradnja goleme figure Krista izazvala je pomutnju u Poljskoj. Kip u Swiebodzinu, u zapadnoj Poljskoj, visok je 52 metra uključujući bazu i stoga je manji od trenutnog građevinskog projekta. Najveći kip Isusa na svijetu je građevina visoka 61 metar u Indoneziji, koja je svečano otvorena 2024. godine.
You must be logged in to post a comment Login