Austrija
AK: Troškovi električne mreže u 2025. mogli bi porasti i do 20 posto
Radnička komora traži pravedniju raspodjelu poskupljenja električne mreže. Prema AK-u, veliki potrošači, hranitelji i javni sektor trebali bi učiniti više kako bi se do 2030. oslobodili očekivanih dodatnih troškova od oko 300 eura po kućanstvu. To premašuje planove ElWG, smatra stručnjak iz AK Joel Tölgyes.
Troškovi električne mreže već su poskupjeli posljednjih godina, a Radnička komora očekuje daljnje povećanje od prosječno 20 posto za 2025. godinu. Regulatorno tijelo E-Control do kraja godine mora dostaviti pripadajući pravilnik o naknadama za korištenje sustava.
Nekoliko je razloga zašto raste cijena električne mreže. S jedne strane, mreže se moraju masovno širiti zbog energetske tranzicije, a s druge strane, otkup električne energije iz javne mreže je sve manji zbog vlastite proizvodnje električne energije. “Brojnik postaje sve veći, nazivnik sve manji”, kaže Tölgyes, rezimirajući razvoj.
AK ima nekoliko spremnih rješenja. Prvo, od velike industrije, koja je trenutno odgovorna za 30 posto potrošnje električne energije, ali snosi samo 14 posto troškova mreže, treba tražiti više, kao i od proizvođača. Drugo, treba bolje iskoristiti mreže, tj. velike potrošače električne energije poput dizalica topline i e-automobila, kao i skladištenje baterija treba vremenski rasporediti tako fleksibilno da se rastereti mreža i izbjegnu viškovi električne energije. Treće, financiranje širenja mreže trebalo bi uključiti javni sektor i odvijati se u dužem vremenskom razdoblju.
Mrežni operateri godišnje prijavljuju troškove mreže E-Controlu, koji nakon pregleda regulira raspodjelu. Za razliku od opskrbljivača električnom energijom kojeg svatko može slobodno izabrati, mrežni operator ima monopolistički položaj. Tko je dotični mrežni operater u opskrbnom području ovisi o adresi. Razdvajanje opskrbljivača električnom energijom i mrežnog operatera dogodilo se početkom 2000-tih u sklopu liberalizacije tržišta električne energije. Od tada se račun za električnu energiju sastoji od cijene energije, troškova mreže te poreza i pristojbi.
Austrija
Austrijska pošta i dalje traži radnike: Posao dobar, plaća sigurna
Sindikat pošte prošli je mjesec pozvonio na uzbunu: posljednjih godina naglo je porastao broj pošiljaka, a istovremeno nedostaje osoblja.
Opterećenje zaposlenika Austrijske pošte trenutačno je jako veliko, prenosi “orf.at”. Razlog tome je veliki porast posla, ali istovremeno je problem i nedostatak osoblja. Tvrtka je već u listopadu imala oko 700 slobodnih radnih mjesta diljem Austrije. Prema riječima glasnogovornika tvrtke, zasad nema problema s isporukom paketa i pošte.
Unatoč dobroj plaći, teško je naći osoblje – posebno za dostavu ili distribucijske centre, kaže Franz Doppelhofer, predsjednik Štajerskog poštanskog sindikata, koji je i sam radio kao dostavljač 30 godina.
“Nedostatak kadra znači da zaposlenici koji su već u tvrtki imaju dodatni teret i to dovodi do ogromnih prekovremenih sati. Svakodnevno opterećenje je jako veliko, a neki ponovno odlaze iz tvrtke jer kažu da žele samo redovan posao i osmosatni radni dan, a to često nije moguće“, naglašava se.
Pogotovo od pandemije, količina paketa se znatno povećala. Prema Doppelhoferu, količine s kojima se svakodnevno mora rukovati predstavljaju izazov, a automobili su često premali. “S jedne strane, to je dobro za Austrijsku poštu, ali opterećenje zaposlenika je sve veće, pogotovo veliki, teški paketi. Od pandemije se naručuju i stvari za svakodnevne potrebe, od hrane za kućne ljubimce do namještaja i vrtnog namještaja.”
Listu poslova možete pronaći ovdje.
Austrija
Sve više i više ljudi u Austriji mora vratiti AMS-u novac
Tijekom ljeta postali su poznati slučajevi u kojima je AMS tijekom ili nakon školovanja tražio od pogođenih osoba da vrate novac za daljnje usavršavanje. Novac koji su dobili morali su vratiti jer daljnje usavršavanje nije ispunjavalo određene formalne kriterije. Mnogi od pogođenih podnijeli su žalbu Saveznom upravnom sudu (BVwG).
Tek je nedavno izrečena prva presuda u tom slučaju. Žalba žene iz Donje Austrije je odbijena i ona AMS-u mora vratiti 20.000 eura. Nešto slično sada bi se moglo dogoditi u Salzburgu.
Prema riječima šefice salzburškog AMS-a Jacqueline Beyer, u Salzburgu su 22 osobe s takvim istragama. 13 žena i muškaraca vratilo je novac. Pet je podnijelo žalbe. Šef AMS-a rekao je za ORF da je problem u tome što su žene uzele samo porodiljni dopust bez obrazovanja.
Obrazovni dopust dogovaraju poslodavac i zaposlenik. AMS odobrava i financira proces, ali nema utjecaj na sadržaj obuke.
Beyer ovdje poziva na promjenu: “Mi smo u fazi transformacije. Tržište rada će se promijeniti. Imalo bi smisla obučavati ljude posebno za novi svijet rada.” U sadašnjim predmetima sada čekamo odluku Saveznog upravnog suda.
Austrija
Gdje se u Austriji živi najzdravije? Ova lista otkriva detalje
Austrijsko zdravstveno izvješće 2024/25 (IFES je proveo 1013 intervjua u ime farmaceutske tvrtke Sandoz) pokazuje velike regionalne razlike u procjeni vlastitog zdravlja i zadovoljstva austrijskim zdravstvenim sustavom.
Stanovnici Tirola i Vorarlberga osjećaju se daleko najzdravije. Na pitanje kakvo je njihovo trenutno zdravstveno stanje, punih 84 posto u Vorarlbergu odgovorilo je “vrlo dobro” ili “dobro”, a u Tirolu 74 posto. Ove savezne države također su na vrhu liste kada je riječ o mentalnom zdravlju.
Gornja Austrija je na posljednjem mjestu po tjelesnom i mentalnom zdravlju. Jer ovdje se samo 60 posto osjeća “vrlo dobro” i “dobro” kada je riječ o fizičkom zdravlju, a samo 64 posto osjeća se “vrlo dobro” i “dobro” kada je riječ o mentalnom zdravlju.
Ovi se rezultati odražavaju i na zadovoljstvo zdravstvenim sustavom. Ne iznenađuje da su stanovnici Tirola i Vorarlberga također najzadovoljniji austrijskim sustavom. Najnezadovoljniji su, pak, Gradišćani.
Iako su Gradišćani najnezadovoljniji zdravstvenim sustavom, oni ipak najčešće odlaze liječniku. Dvanaest posto odlazi liječniku jednom tjedno ili barem nekoliko puta mjesečno. Isto vrijedi i za Bečane. I tu se ponovno ističu Vorarlberžani, jer prema vlastitim izjavama njih sedam posto nikad ne ide liječniku ili k bolnici.
Više od polovice (točnije 53 posto) ispitanih u dvjema saveznim državama svakodnevno uzima tablete, sokove i tablete. Stanovnici Donje Austrije smatraju se vrlo dobro informiranim o lijekovima, kao i Štajerci s 57 posto, te dvije savezne države vode na listi.
Peter Stenico, predsjednik Sandoza Austrija, kaže o izvješću: “S jedne strane, želimo informirati stanovništvo, a s druge strane, pružiti interesnim skupinama u zdravstvenom sustavu činjenice koje vrijedi ponovno pogledati. što točnije poznajemo potrebe pacijenata, to ih možemo bolje osigurati. Velike razlike u zdravlju i zadovoljstvu zdravstvenim sustavom trebale bi biti razlog da se zdravstvena politika bolje sagleda.”
