Austrija
AK traži uvođenje zakona kojim poslodavci ne smiju zvati niti ometati zaposlenike dok su na godišnjem odmoru
Radnička komora Koruške (AK) podsjetila je povodom godišnjih odmora da poslodavci ne smiju zaposlenicima naložiti pripravnost ili rad tijekom godišnjeg odmora.
“Svi zaposlenici imaju pravo na odmor. Čak ni radni mobitel ne obvezuje ih da prekinu važno razdoblje oporavka i odmora”, rekao je predsjednik AK Koruska Günther Goach. Ali potreban je zakon koji jasno utvrđuje pravo na nedostupnost.
„Praznici nose rizik od bolesti povezanih sa stresom. Odmor služi za regeneraciju i pravo je zaposlenika da mogu ponovno iskoristiti svoj puni potencijal nakon opuštajućeg odmora“, tvrdi Goach. Tvrtke bi “trebale stvoriti jasna rješenja za predstavljanje i internu dostupnost kako ništa ne bi stajalo na putu zasluženom odmoru.”
AK pravni odvjetnik Maximilian Turrini: “Poslodavcima općenito nije dopušteno kontaktirati svoje zaposlenike koji su na godišnjem odmoru ili slobodnom vremenu. Ako je odmor prekinut poslovnim telefonskim pozivom ili e-poštom, to se smatra radnim vremenom i nije mu dopušteno oduzeti s računa za odmor.” Posjedovanje poslovnog mobitela ne obvezuje zaposlenike na dostupnost u slobodno vrijeme. “Isključivanje vašeg radnog mobitela tijekom odmora nije samo dopušteno, već je često i osnovni uvjet za postizanje rekreacijske vrijednosti koju zakon također zahtijeva”, kaže Turrini.
Iznimka je tzv. dežurstvo izvan radnog vremena deset dana u mjesecu. “Osim toga, ovo se može dogovoriti samo tijekom najviše dva tjedna odmora mjesečno. Ako se stvarni zadatak dogodi tijekom dežurstva, i vrijeme putovanja i stvarni radni učinak računaju se kao radni sati”, kaže Turrini. Međutim, dežurstvo nije spojivo s rekreativnom svrhom godišnjeg odmora i ne smije se računati kao godišnji odmor.
Austrija
U Austriji Sirijac 10 godina navodno nezakonito primio 200.000 eura
Budući da ima i tursku putovnicu, Sirijac (62) navodno je deset godina nezakonito primao minimalac. Mora ići na sud.
Slučajno otkriće njegove turske putovnice dovelo je Sirijca (62) na optuženičku klupu regionalnog suda u Eisenstadtu (Bgld.). Savezni ured za useljeništvo i azil (BFA) pretpostavio je da je muškarac zapravo turski državljanin i stoga je pokrenuo opoziv njegovog statusa azilanta.
Budući da je gotovo deset godina primao i minimalno osiguranje od ukupno 197.340 eura, 62-godišnjak je sada morao odgovarati i za nezakonito korištenje socijalnih naknada, prenosi BVZ, a piše Heute.
Prema vlastitim izjavama, otac obitelji živio je u Siriji i tamo vodio posao. 2013. bježi od rata i dolazi u Austriju. Muškarac je najprije bio smješten u početnom prihvatnom centru u Traiskirchenu (Donja Austrija), zatim u izbjegličkom smještaju u Gradišću.
“Bio sam progonjen, kao i svi drugi Sirijci koji su došli ovamo. Podnio sam zahtjev za azil i dobio ovu podršku”, objasnio je 62-godišnjak na sudu. Od kolovoza 2014. do siječnja 2024. primao je minimalno osiguranje od najviše 1400 eura kao i beneficije zdravstvenog osiguranja.
Optuženi ima tursko državljanstvo
Državno odvjetništvo ga tereti da je vlastima dao lažne podatke o svom državljanstvu. Budući da mu je majka bila Turkinja, 62-godišnjak ima i sirijsko i tursko državljanstvo. Posljednji put u Turskoj je bio prije godinu i pol, rekao je optuženi koji je u Austriji radio samo sporadično. Njegova žena i djeca su isključivo državljani Sirije.
“Je li vam netko rekao da morate prijaviti svaku nacionalnost?”, upitao je sudac. “Rečeno mi je da točno odgovorim”, odgovorio je 62-godišnjak koji se izjasnio da nije kriv. Kako prenosi “BVZ”, njegov odvjetnik podnio je žalbu na oduzimanje statusa azilanta, postupak je još u tijeku. Vaš klijent ima zakonitu boravišnu dozvolu i vlasti su mu odobrile supsidijarnu zaštitu.
Budući da sudac želi pričekati ishod imigracijskog postupka, suđenje je odgođeno. Po potrebi će se obaviti razgovor sa službenikom kotarske uprave kojem je tuženik podnio zahtjev za ostvarivanje minimalnog dohotka. Ako bude proglašen krivim, prijeti mu kazna do tri godine zatvora.
Austrija
U Austriji će se ove godine manje trošiti na darove
Stalne visoke cijene u trgovinama smanjuju želju potrošača za božićnom kupnjom. Prema istraživanju Deloittea, 30 posto želi potrošiti manje novca na darove ove godine. Za većinu ljudi budžet za božićne darove je između 100 i 499 eura. Kao i prethodnih godina, posebno su popularni poklon bonovi, igračke i zajedničke aktivnosti ispod božićnog drvca.
“Božić u kriznom modu – ljudi u ovoj zemlji su sada navikli na to. “No unatoč postupnom padu inflacije, primarno su još uvijek visoke cijene u trgovinama ono što prigušuje iščekivanje blagdana za trećinu ispitanih”, rekao je šef Deloitte Austria Harald Breit.
Od 500 ispitanika njih 60 posto na darove planira potrošiti jednak iznos novca kao i lani. Trećina božićnu kupovinu obavlja u studenom, druga trećina božićnu kupovinu obavlja u prvoj polovici prosinca, a osam posto darove kupuje tek malo prije Božića, između 16. i 24. prosinca.
Prema Deloitteu, Crni petak je posebno popularan među mlađim potrošačima za božićnu kupovinu; dan kampanje u SAD-u pada 29. studenog ove godine. Međutim, istraživanja zaštitnika potrošača pokazuju da popusti često nisu toliko visoki koliko se očekivalo.
Otprilike svaka četvrta osoba željela bi uštedjeti na troškovima oko božićnih blagdana, a i ovdje njih 65 posto očekuje da će troškovi biti slični onima 2023. Većina ispitanih odriče se božićnog odmora izvan doma i provode blagdane kod kuće. Glavni razlozi za to su opći rast cijena, osobna financijska situacija i više cijene posebno u zimskom turizmu.
Austrija
U Austriji će 55.000 zaposlenih dobiti veće plaće
Četvrti krug pregovora o kolektivnom pregovaranju za oko 55.000 zaposlenih u željezničkom sektoru završen je jučer navečer dogovorom. Zaposlenici će od prosinca dobiti povećanje KV-a i stvarne plaće za 4,1 posto, zajednički su najavili sindikat i Gospodarska komora (WKO).
Sporazum je stoga jasno iznad temeljne stope inflacije od 3,5 posto. Rok trajanja KV sporazuma je dvanaest mjeseci.
Predstavnici sindikata i Gospodarske komore kazali su da su zadovoljni, ali je postotak “iznad onoga što možemo priuštiti u sadašnjoj napetoj gospodarskoj situaciji. Ali mi si to želimo priuštiti, to je snažan znak zahvalnosti kompanija prema njihovim zaposlenicima,” rekao je Thomas Scheiber, predsjednik željezničkog udruženja u WKO-u, piše ORF.
Sindikat će kolektivni ugovor predstaviti radničkim vijećima u željezničkom sektoru na glasovanje na konferenciji u Beču. “Može se pretpostaviti da će ovo povećanje plaća biti prihvaćeno sa širokim odobravanjem”, rekao je Vida sindikalist Gerhard Tauchner.
Osim povećanja plaća, pregovarači su dogovorili i korekciju valorizirajuće dodatne naknade za 4,1 posto. Ubuduće će prihod za tehničko naukovanje iznositi 1.010 eura od prve godine naukovanja.
