Sindikat pošte prošli je mjesec pozvonio na uzbunu: posljednjih godina naglo je porastao broj pošiljaka, a istovremeno nedostaje osoblja.

Opterećenje zaposlenika Austrijske pošte trenutačno je jako veliko, prenosi “orf.at”. Razlog tome je veliki porast posla, ali istovremeno je problem i nedostatak osoblja. Tvrtka je već u listopadu imala oko 700 slobodnih radnih mjesta diljem Austrije. Prema riječima glasnogovornika tvrtke, zasad nema problema s isporukom paketa i pošte.

Unatoč dobroj plaći, teško je naći osoblje – posebno za dostavu ili distribucijske centre, kaže Franz Doppelhofer, predsjednik Štajerskog poštanskog sindikata, koji je i sam radio kao dostavljač 30 godina.

“Nedostatak kadra znači da zaposlenici koji su već u tvrtki imaju dodatni teret i to dovodi do ogromnih prekovremenih sati. Svakodnevno opterećenje je jako veliko, a neki ponovno odlaze iz tvrtke jer kažu da žele samo redovan posao i osmosatni radni dan, a to često nije moguće“, naglašava se.

Pogotovo od pandemije, količina paketa se znatno povećala. Prema Doppelhoferu, količine s kojima se svakodnevno mora rukovati predstavljaju izazov, a automobili su često premali. “S jedne strane, to je dobro za Austrijsku poštu, ali opterećenje zaposlenika je sve veće, pogotovo veliki, teški paketi. Od pandemije se naručuju i stvari za svakodnevne potrebe, od hrane za kućne ljubimce do namještaja i vrtnog namještaja.”

Listu poslova možete pronaći ovdje.

Tijekom ljeta postali su poznati slučajevi u kojima je AMS tijekom ili nakon školovanja tražio od pogođenih osoba da vrate novac za daljnje usavršavanje. Novac koji su dobili morali su vratiti jer daljnje usavršavanje nije ispunjavalo određene formalne kriterije. Mnogi od pogođenih podnijeli su žalbu Saveznom upravnom sudu (BVwG).

Tek je nedavno izrečena prva presuda u tom slučaju. Žalba žene iz Donje Austrije je odbijena i ona AMS-u mora vratiti 20.000 eura. Nešto slično sada bi se moglo dogoditi u Salzburgu.

Prema riječima šefice salzburškog AMS-a Jacqueline Beyer, u Salzburgu su 22 osobe s takvim istragama. 13 žena i muškaraca vratilo je novac. Pet je podnijelo žalbe. Šef AMS-a rekao je za ORF da je problem u tome što su žene uzele samo porodiljni dopust bez obrazovanja.

Obrazovni dopust dogovaraju poslodavac i zaposlenik. AMS odobrava i financira proces, ali nema utjecaj na sadržaj obuke.

Beyer ovdje poziva na promjenu: “Mi smo u fazi transformacije. Tržište rada će se promijeniti. Imalo bi smisla obučavati ljude posebno za novi svijet rada.” U sadašnjim predmetima sada čekamo odluku Saveznog upravnog suda.

Austrijsko zdravstveno izvješće 2024/25 (IFES je proveo 1013 intervjua u ime farmaceutske tvrtke Sandoz) pokazuje velike regionalne razlike u procjeni vlastitog zdravlja i zadovoljstva austrijskim zdravstvenim sustavom.

Stanovnici Tirola i Vorarlberga osjećaju se daleko najzdravije. Na pitanje kakvo je njihovo trenutno zdravstveno stanje, punih 84 posto u Vorarlbergu odgovorilo je “vrlo dobro” ili “dobro”, a u Tirolu 74 posto. Ove savezne države također su na vrhu liste kada je riječ o mentalnom zdravlju.

Gornja Austrija je na posljednjem mjestu po tjelesnom i mentalnom zdravlju. Jer ovdje se samo 60 posto osjeća “vrlo dobro” i “dobro” kada je riječ o fizičkom zdravlju, a samo 64 posto osjeća se “vrlo dobro” i “dobro” kada je riječ o mentalnom zdravlju.

Ovi se rezultati odražavaju i na zadovoljstvo zdravstvenim sustavom. Ne iznenađuje da su stanovnici Tirola i Vorarlberga također najzadovoljniji austrijskim sustavom. Najnezadovoljniji su, pak, Gradišćani.

Iako su Gradišćani najnezadovoljniji zdravstvenim sustavom, oni ipak najčešće odlaze liječniku. Dvanaest posto odlazi liječniku jednom tjedno ili barem nekoliko puta mjesečno. Isto vrijedi i za Bečane. I tu se ponovno ističu Vorarlberžani, jer prema vlastitim izjavama njih sedam posto nikad ne ide liječniku ili k bolnici.

Više od polovice (točnije 53 posto) ispitanih u dvjema saveznim državama svakodnevno uzima tablete, sokove i tablete. Stanovnici Donje Austrije smatraju se vrlo dobro informiranim o lijekovima, kao i Štajerci s 57 posto, te dvije savezne države vode na listi.

Peter Stenico, predsjednik Sandoza Austrija, kaže o izvješću: “S jedne strane, želimo informirati stanovništvo, a s druge strane, pružiti interesnim skupinama u zdravstvenom sustavu činjenice koje vrijedi ponovno pogledati. što točnije poznajemo potrebe pacijenata, to ih možemo bolje osigurati. Velike razlike u zdravlju i zadovoljstvu zdravstvenim sustavom trebale bi biti razlog da se zdravstvena politika bolje sagleda.”