Austrija
Advent donosi novo iznenađenje: Cijene piva skaču čak do 6 eura
Austrijski ugostitelji pripremaju se za novi val poskupljenja upravo pred advent, vrijeme kada se ljudi najčešće okupljaju, slave i izlaze. No mnogi će ovoga prosinca dobiti hladan tuš: cijene piva ponovno rastu, i to već početkom prosinca. Prema riječima Thomasa Peschte, glavnog predstavnika ugostitelja u Gospodarskoj komori Beča, poskupljenje je neizbježno jer najveća austrijska pivovarska grupa Brauunion podiže veleprodajne cijene za 3,5 do 4 posto. Ugostitelji zato očekuju da će morati povisiti cijenu velikog piva za deset do dvadeset centi.
To znači da će u brojnim lokalima, posebno onima u centru Beča, veliko pivo prijeći granicu od šest eura. Peschta priznaje da su ugostitelji nezadovoljni, ali tvrdi da im ne preostaje ništa drugo jer će kupci odmah osjetiti razliku. Iako su ovoga tjedna objavljeni službeni podaci o inflaciji koji govore o prosječnom rastu cijena od četiri posto na godišnjoj razini, gastronomija je prema podacima austrijske statistike među najvećim poskupljenjima s rastom od 6,2 posto. Uz energiju, upravo su restorani i kafići označeni kao glavni nositelji rasta cijena.
Peschta, koji vodi vlastito obiteljsko gostionicu, napominje da su i ugostitelji žrtve inflacije. Cijene mesa, posebno govedine i piletine, porasle su za trećinu, a sve ostale osnovne namirnice također poskupljuju. Ugostitelji, govori on, znaju da su gosti dosegnuli granicu podnošljivog i zato ne mogu jednostavno prenijeti sva poskupljenja na račune. Osim hrane, povećali su se i troškovi najma, osoblja, vode i odvoza otpada.
Osim borbe s rastućim troškovima, ugostitelji osjećaju sve veću štedljivost gostiju. Mnogi više ne naručuju desert, preskaču kavu ili traže da im se jedno jelo posluži na dva tanjura kako bi ga podijelili. Peschta kaže da takva suzdržanost jasno pokazuje koliko su kućni budžeti stisnuti i potvrđuje da je bečka gastronomija u svojevrsnoj krizi potražnje, unatoč blagdanskom razdoblju koje tradicionalno donosi najveću zaradu.
Austrija
Austrija bilježi dramatičan pad zahtjeva za azil: Obitelji više gotovo ni ne dolaze
U listopadu 2025. broj zahtjeva za azil u Austriji zabilježio je najveći pad u odnosu na isto razdoblje godinu ranije. Podneseno je 1.293 zahtjeva, što je smanjenje od 49 % u usporedbi s listopadom 2024. U prvih deset mjeseci evidentirano je 14.325 zahtjeva za azil – više od trećine manje nego prethodne godine, prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova.
Najviše podnositelja u listopadu bili su Sirijci, ali je većina tih zahtjeva došla od djece rođene u Austriji. Općenito, maloljetnici čine dominantnu skupinu tražitelja azila: gotovo trećina zahtjeva odnosi se na djecu mlađu od sedam godina, a više od polovice svih tražitelja azila su maloljetnici.
Gotovo potpuni zastoj obiteljskog spajanja
Od kada je postupak spajanja obitelji strogo ograničen, broj takvih dolazaka praktično je stao. U listopadu je registrirano samo devet ulazaka temeljem spajanja obitelji, dok ih je u istom mjesecu prošle godine bilo 384.
FPÖ i dalje kritizira stanje. Prema odgovoru na parlamentarni upit, do listopada je ove godine odobreno ukupno 921 zahtjev za spajanje obitelji, uglavnom afganistanskim i sirijskim državljanima. Po mišljenju FPÖ-a, to pokazuje da najavljeni „zaustavljeni obiteljski dolasci“ zapravo nisu zaustavljeni.
Tko najlakše dobiva zaštitu?
Trenutno najbolje šanse za dobivanje azila imaju državljani Afganistana – čak 75 % njihovih zahtjeva pozitivno je riješeno. Istovremeno, izgledi za Sirijce su znatno lošiji: samo 21 % zahtjeva završava odobravanjem azila.
Ukupno je ove godine više od 10.000 osoba dobilo neki oblik zaštite. Najveći dio odnosi se na azil (oko 7.200 odobrenja), zatim na subsidiarnu zaštitu (gotovo 1.800), dok je manji dio humanitarni boravak. Dodatni razlog porasta azila za Afganistance je presuda Suda EU-a, zbog koje Afganistanke lakše ispunjavaju uvjete za azil, pa ih je ove godine među priznatim osobama bilo više od polovice.
Pad broja ljudi u sustavu osnovne skrbi
U državnom sustavu osnovne skrbi trenutačno je smješteno oko 54.700 ljudi, od čega više od 30.000 iz Ukrajine. Početkom 2023. bilo je gotovo 93.000 korisnika, dok je početkom ove godine taj broj iznosio preko 68.000.
Ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner ocjenjuje trend pozitivnim i tvrdi da krijumčarske mreže sve više izbjegavaju Austriju. Kako bi tako i ostalo, najavljuje daljnje jačanje tehničkih i taktičkih mjera na granicama, s ciljem postupnog smanjivanja ilegalnih migracija na minimum.
Austrija
U razredu 100 djece – samo jedno govori njemački: Učiteljica otkriva šokantnu školsku stvarnost Beča
Christiane M. (ime promijenjeno), učiteljica zadužena za poticanje razvoja njemačkog jezika, radi u jednoj osnovnoj školi u bečkom Favoritenu. Trenutno pomaže učenicima u četiri razreda, od prvog do četvrtog, s približno 25 učenika u svakom. Od oko sto djece, samo jedno ima njemački kao materinski jezik. Najzastupljeniji jezici među učenicima su arapski i turski, a prisutni su i srpski te bosanski. Ponekad djecu koja bolje znaju njemački koristi kao prevoditelje.
Prema podacima Austrijskog integracijskog fonda, više od polovice školaraca u Beču u svakodnevnom životu ne govori njemački. Svako treće dijete je strani državljanin, piše Heute.
Unatoč tome što je ukupan broj učenika koji zbog nedovoljnih znanja njemačkog ne mogu pratiti redovnu nastavu blago pao u odnosu na prošlu godinu, u osnovnim školama broj ostaje gotovo isti – više od 15.600 djece.
Učiteljica objašnjava da kod mnogih učenika postoji veliki jaz između usvojenog čitanja i stvarnog razumijevanja: „Kad pročitaju tekst, tada se vidi što sve ne razumiju. Kod kuće često ne čuju nijednu riječ njemačkog.“ U četvrtom razredu situacija se obično poboljša i komunikacija postaje lakša.
Smatra da bi učenje njemačkog trebalo početi znatno ranije – već od treće godine u vrtiću – jer djeca tada najbrže usvajaju jezik.
Dodaje i da bi roditelji koji dobro znaju njemački trebali biti aktivniji: „Uvijek im ponavljam da kod kuće govore njemački, ali to često ne dopire do njih. Neke obitelji su već treća generacija u Austriji, a s djecom ipak komuniciraju samo na turskom ili arapskom.“
Nedostatak jezične podrške kod kuće odražava se na daljnje školovanje: oko 80 % učenika iz ovih razreda nakon osnovne škole prelazi u srednju školu, dok je nekada taj omjer bio izjednačen s onima koji su išli u gimnaziju. U gimnaziju uglavnom odlaze djeca čije ih obitelji aktivno podržavaju.
Iako radi u zahtjevnim okolnostima, Christiane M. kaže da svoj posao i dalje voli. No priznaje da je zabrinuta za obrazovni sustav i budućnost djece: „Žao mi je što ide sve lošije. Kakve će oni kasnije imati mogućnosti?“
Austrija
Velike promjene u Beču: Od 2026. značajna rezanja minimalne naknade
Bečki pokrajinski parlament usvojio je opsežnu reformu sustava minimalne naknade koja stupa na snagu 2026. godine. Cilj promjena je smanjenje socijalnih rashoda, a obuhvaćaju i nove korisnike i one koji su već u sustavu. Najveće promjene tiču se osoba sa supsidijarnom zaštitom, obiteljskih naknada te pravilnika za zajednička kućanstva.
Osobe sa supsidijarnim zaštitnim statusom više neće imati pravo na minimalnu naknadu. Bez obzira na to imaju li status godinama ili su tek nedavno priznati, ubuduće će biti preusmjereni u sustav osnovne opskrbe. Grad navodi kako time želi jasnije razdvojiti sustave i ostvariti smanjenje troškova.
Najveće promjene pogađaju obitelji. Iznosi koji su ranije bili namijenjeni isključivo pokrivanju troškova stanovanja od 2026. postaju dio ukupnog izračuna i umanjuju iznos stambene potpore. Za velike obitelji to znači znatan gubitak. Prema procjeni gradske uprave, obitelj s petoro djece izgubit će oko 400 eura mjesečno. U konačnici, cijeli model procjene prava postaje stroži nego do sada.
Značajan udarac očekuje i one koji žive u zajedničkim stanovima. Studentske i obične WGe od 2026. se tretiraju kao obiteljske zajednice, što znači da se više ne računa kao da svatko vodi vlastito kućanstvo. Time se smanjuje iznos po osobi. Osim toga, jednokratne dodatne isplate koje su dosad povremeno odobravane bit će smanjene ili potpuno ukinute.
Za reformu su glasale SPÖ i NEOS. Zeleni upozoravaju da će mjere najteže pogoditi djecu, osobe s invaliditetom i kronične bolesnike. ÖVP podržava dio paketa, ali traži dodatna rezanja, primjerice kod dječjih dodataka prema broju djece. FPÖ pak zahtijeva da se minimalna naknada u potpunosti ograniči na austrijske državljane.
Ne mijenja se jedna česta kritika bečkog modela. I dalje se za svako dijete dodjeljuje 326 eura mjesečno, neovisno o tome koliko djece obitelj ima. Upravo su taj iznos i primjeri velikih obitelji koje su primale više tisuća eura bili tema žestokih političkih rasprava u proteklim mjesecima.
Za samce, samohrane roditelje i standardne potrebe zajednica iznos minimalne naknade ostat će isti. Najveći teret mjera snosit će obitelji s više djece, kućanstva u zajedničkom najmu te osobe sa supsidijarnom zaštitom.
Reforma tako mnogim skupinama donosi osjetno manje pomoći, a politička rasprava o tome kakav bi sustav socijalne potpore Beč i Austrija trebali imati zasigurno će se nastaviti.
