Hrvatska
Hrvatska: Vojni rok počinje 1. siječnja i trajat će dva mjeseca
Hrvatski ministar obrane Ivan Anušić objavio je nove detalje oko uvođenja vojnog roka.
Anušić je za RTL rekao kako će vojni rok početi 1. siječnja te će trajati dva mjeseca.
“Rok će trajati dva mjeseca, počet će 1. siječnja 2025., i jednostavno sve što smo komunicirali s javnosti nastavljamo dalje raditi. Povećali smo plaće vojnicima, dočasnicima i časnicima, njihova materijalna prava ne samo kroz osobni dohodak, nego i kroz dnevnice i sve na što imaju pravo”, rekao je ministar Anušić.
“Opremamo i moderniziramo Oružane snage, ustrojavamo ih na način kako se od nas očekuje i kako smo dogovorili sa saveznicima u NATO-u i vrhom NATO-a. Mislim da ćemo imati puno bolju, jaču i kvalitetniju sliku Oružanih snaga nego do sada. S ministrom financija razgovarali smo i došli do zaključka da u modernizaciji i opremanju Oružanih snaga nema prostora za štednju – to je stav vlade i politike, jer okolnosti u kojima se nalazimo sigurnosno nam ne dopuštaju da na tome idemo štedjeti”, kazao je Anušić.
Podsjetimo, dva mjeseca trenutno traje i dobrovoljno vojno osposobljavanje, pa se očekuje da će model preslikati i na obvezno služenje vojske.
Obuka ročnika trebala bi se odvijati u vojarnama u Požegi, Sinju i Kninu. Nakon što bi odslužili vojni rok, ročnici koji su prošli obuku mogli bi birati hoće li se nakon toga vratiti u civilstvo, nastaviti se baviti svojim uobičajenim poslovima i biti dio vojne pričuve ili će ostati u Oružanim snagama i u njima tražiti svoju profesionalnu karijeru.
Svake godine između 17.000 i 18.000 muškaraca postaju punoljetni. I oni će biti obveznici služenja vojnog roka. Ipak, neće svi oni ići na obuku. Jedan manji dio njih neće proći liječnički pregled. Drugi dio, očekuje se puno veći, pozvat će se na priziv savjesti i neće služiti vojni rok, odnosno neće imati vojnu obuku. U Ministarstvu obrane procjenjuju da će u prvoj godini, odnosno u 2025., kroz obveznu obuku proći između 4000 i 4500 ročnika, i to u četiri ili pet poziva, svakih nekoliko mjeseci.
Prema trenutnom Zakonu obveznici služenja vojnog roka su mladići od 18. do 27. godine života, a još se treba odlučiti koja će biti tzv. nulta generacija koja će prva dobivati pozive za vojni rok.
U ovom trenutku u Hrvatskoj postoji dragovoljno služenje vojnog roka. Oni koji se na njega jave imaju pravo na naknadu od 900 eura mjesečno. Ministarstvo predviđa da će i oni koji će obvezno služiti vojni rok dobivati naknadu, ali ona će najvjerojatnije ipak biti nešto manja, prema navodima oko 700 eura, a moguće je i da će se mjeseci provedeni na vojnom roku računati i u radni staž.
Hrvatska
Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje
Hrvatska danas obilježava Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje. Na današnji dan pao je Vukovar. Nakon 87-dnevne borbe i više od 6,5 milijuna granata koliko je palo na grad Vukovar, Vukovarci su izgubili bitku. U istom danu na drugom kraju Hrvatske također se dogodio veliki zločin. U zadarskom zaleđu u mjestu Škabrnja ubijene su 84 osobe.
Bitka za Vukovar počela je 25. kolovoza 1991. godine, a završila 18. studenoga 1991. godine slomom obrane grada. Nakon 87 dana i više od 6,5 milijuna granata koje su pale na grad, on je pao u ruke postrojbi bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi. U pastoralnom centru sv. Bone u Franjevačkom samostanu u Vukovaru ispisana su imena 2717 žrtava agresije na Vukovar, među njima nalaze se i imena 86-ero djece. Nakon okupacije Vukovara kroz srpske logore je prošlo oko 7.000 ljudi,a njih 22.000 prognano je iz svojih domova.
Zločin u Škabrnji
Škabrnja je, uz Vukovar, simbol stradanja Hrvatske u Domovinskom ratu. U Škabrnji je 18. studenoga 1991. godine ubijeno i masakrirano 43 civila i 15 hrvatskih branitelja. Sveukupno u Domovinskom ratu, Škabrnja je imala 55 civilnih žrtava i 25 poginulih branitelja. Nakon rata još je šest mještana stradalo od zaostalih minsko-eksplozivnih sredstava. Do oslobođenja mjesta u Oluji 1995. godine, u Škabrnji je ubijeno 86 osoba.
Austrija
Ryanair ukida letove između Beča i Splita
Irski niskotarifni prijevoznik Ryanair potvrdio je da će ukinuti sezonsku liniju između Beča i Splita nakon završetka ljetne sezone 2025. godine. Odluka dolazi u trenutku kada kompanija povlači još dva zrakoplova iz svoje baze u Beču, navodeći kao glavni razlog visoke poreze i naknade koje propisuje austrijska vlada.
Tijekom ljeta 2025. Ryanair je održavao tri leta tjedno između Beča i Splita, a ranije je već ukinuo i dvotjednu liniju Beč – Rijeka. Unatoč tome, prijevoznik će i dalje zadržati letove iz Beča za Dubrovnik, Zadar i Pulu, što znači da Hrvatska neće potpuno izgubiti Ryanair-ovu prisutnost na austrijskom tržištu.
U priopćenju koje prenosi Ex-Yu Aviation News, kompanija je oštro kritizirala austrijsku vladu, tvrdeći da je visok porez na zrakoplovne putnike – čak 12 eura po osobi – jedan od najviših u Europi, čime se Austrija čini “potpuno nekonkurentnom” u odnosu na druge zemlje Europske unije.
“Austrijsko tržište zračnog prometa kolabira zbog štetnog zrakoplovnog poreza. Dok zemlje poput Švedske, Mađarske, Slovačke i Italije smanjuju troškove kako bi potaknule promet i turizam, Austrija ide u suprotnom smjeru”, poručili su iz Ryanaira.
Tvrtka upozorava da posljedice već osjećaju svi glavni prijevoznici: Ryanair je morao smanjiti broj zrakoplova u Beču, a Wizz Air, Level i easyJet već su zatvorili svoje baze u austrijskoj prijestolnici. Čak je i Lufthansa najavila smanjenje flote Austrian Airlinesa za deset zrakoplova.
Ryanair stoga apelira na austrijsku vladu da “hitno ukine neuspjeli porez na zrakoplovstvo i smanji previsoke naknade bečke zračne luke” ako želi spasiti turizam, promet i tisuće radnih mjesta.
Unatoč gubicima na bečkoj ruti, Ryanair je potvrdio da ostaje snažno prisutan na hrvatskom tržištu, gdje se očekuje rekordan broj letova prema obalnim destinacijama u sezoni 2026. godine.
Hrvati u iseljeništvu
Hrvatska vraća vojni rok – vojni rok morat će služiti i dijaspora
Veliko uzbuđenje među Hrvatima diljem svijeta: svi koji imaju hrvatsko državljanstvo, bez obzira žive li u Zagrebu, Sydneyu, Torontu ili Stuttgartu, vojni su obveznici!
Informaciju je prvo prenijela australska zajednica Hrvata, nakon čega je Ministarstvo obrane RH (MORH) potvrdilo – odluka se odnosi na sve 19-godišnjake s hrvatskom putovnicom.
Dijaspora mora u vojnu evidenciju
Prema važećem zakonu, svi mladići s hrvatskim ili dvojnim državljanstvom moraju se javiti veleposlanstvu ili konzulatu kako bi bili uvedeni u vojnu evidenciju. Ako dobiju poziv za obuku, morat će odlučiti: odraditi vojni rok ili platiti kaznu.
MORH napominje da vojno osposobljavanje nije kazna, već obveza propisana zakonom. Oni koji žive u inozemstvu mogu biti oslobođeni služenja u Hrvatskoj, ali samo ako vojni rok odrade u zemlji u kojoj žive.
Kazne za one koji se ne odazovu
Iz Ministarstva pojašnjavaju da neodazivanje pozivu bez opravdanog razloga nije kazneno djelo, ali jest prekršaj koji se novčano kažnjava od 250 do 1.320 eura.
No, saborski zastupnik Marin Živković (Možemo!) tvrdi da kazne ne staju samo na tome:
„Ako se netko ne odazove, plati kaznu i misli da je time riješio stvar – vara se. On i dalje ostaje vojni obveznik. Nakon nekoliko izostanaka, policija može doći po njega, a u krajnjem slučaju slijedi i kazneni postupak“, upozorio je Živković za Dnevnik.hr.
Najavljena ustavna tužba
Zbog mogućeg kršenja prava građana s dvojnim državljanstvom, iz oporbenih redova već se najavljuje ustavna tužba. No, iz MORH-a poručuju da je zakon jasan – „svi hrvatski državljani, neovisno o tome gdje žive, vojni su obveznici“.
