Austrija
AMS priprema nove mjere za izbjeglice koje traže posao
Porastao je broj izbjeglica koje imaju pravo na rad, a nemaju posao. AMS se tome želi suprotstaviti tečajevima njemačkog jezika i sajmovima poslova.
Na sajmu mogućnosti, na koji je AMS Donja Austrija pozvao izbjeglice iz okruga St. Pölten na WIFI, AMS, 14 tvrtki, pokrajina Donja Austrija kao i savjetodavni centri i obrazovne ustanove predstavili su svoje ponude poslova i usluga za podršku integracija u tržište rada .
Trenutno su 2.763 osobe s izbjegličkim podrijetlom, koje pak imaju slobodan pristup tržištu rada, prijavljene u službi za tržište rada u Donjoj Austriji. U cijeloj Austriji AMS bilježi porast klijenata s izbjegličkim podrijetlom: u Donjoj Austriji s porastom od 18% u odnosu na travanj 2023. (većina ih dolazi iz Sirije i Ukrajine), u Beču s porastom od 19,9%.
“Ljudi s izbjegličkim podrijetlom teško se učvršćuju na tržištu rada. Prepreke uključuju usvajanje jezika, dugotrajno priznavanje njihove obuke i teret traumatične prošlosti”, kaže šefica AMS-a u Donjoj Austriji Sandra Kern. Zato je važno – također u cilju borbe protiv dugotrajne nezaposlenosti – podržati izbjeglice u „što bržem ulasku na tržište rada“. Od početka godine AMS D. Austria omogućio je oko 800 izbjeglica da započnu tečajeve njemačkog jezika.
Situacija je posebno napeta u okrugu St. Pölten: ovdje je porast slobodnih radnih mjesta u petogodišnjoj usporedbi 51%. Otprilike trećina korisnika AMS-a s izbjegličkim podrijetlom (892) živi ovdje, a slijede ih okruzi Wr. Neustadtu (260) i Amstettenu (220). Oko 350 izbjeglica sada je iskoristilo sajam mogućnosti u WIFI St. Pöltenu, a 14 tvrtki predstavilo je svoje ponude poslova – od nekvalificiranih poslova u ugostiteljstvu ili maloprodaji do njegovatelja ili elektrotehnike.
Sudjelovanje je obavezno za klijente AMS-a koji su pozvani na sajmove poslova kako bi obavili razgovore za posao: “U vrlo malo slučajeva moramo blokirati novčane naknade”, kaže Monika Taboga, voditeljica AMS St. Pölten.
Austrija
Austrija: Unatoč ruskoj odluci cijene plina ostaju stabilne
Od jučer ujutro OMV više ne dobiva plin od ruskog Gazproma. Od objave ove situacije u petak navečer, vlada pokušava umiriti situaciju. Naime, skladišta plina u Austriji su dovoljno popunjena i opskrba je sigurna, prema riječima kancelara Karla Nehammera (ÖVP) i ministrici energetike Leonore Gewessler (Zeleni) .
Regulatorno tijelo E-Control ne očekuje zamjetnija poskupljenja.
Ruski energetski div Gazprom danas je nastavio slati regularne količine plina u Europu preko Ukrajine, no opskrba za austrijsku energetsku tvrtku OMV prestala je nekoliko sati nakon što je Beč objavio da mu je Rusija najavila prekid isporuke.
Rusija, koja je prije rata u Ukrajini bila najveći dobavljač zemnog plina u Europi, izgubila je skoro sve svoje kupce na kontinentu nakon što je Europska unija odlučila smanjiti svoju ovisnost o ruskim energentima, a 2022. je eksplodirao plinovod Sjeverni tok do Njemačke.
Plinovod Bratstvo iz sovjetskog doba, jedan od posljednjih ruskih plinovoda u Europi koji prolazi kroz Ukrajinu, zatvorit će se do kraja ove godine s obzirom na to da Kijev ne želi produžiti petogodišnji ugovor o tranzitu kojim se plin iz sjevernog Sibira doprema do Slovačke, Češke i Austrije.
Austrija
U Austriji se očekuje povećanje cijena energije
Troškovi mreže za električnu energiju i plin poskupljet će 1. siječnja 2025. Za električnu energiju očekuje se povećanje u prosjeku za 23,1 posto za kućanstva, a za plin za 16,6 posto, vidljivo je iz nacrta pravilnika regulatornog tijela E-kontrola.
Mrežne troškove postavlja E-Control, a vrijednosti se obično objavljuju u prosincu za sljedeću godinu. Osim toga, rastu porezi, zbog čega bi energija svake godine mogla poskupjeti nekoliko stotina eura.
Za električnu energiju mrežarine najviše rastu u Donjoj Austriji i Beču preko 30 posto, zatim u Štajerskoj s 29 posto i Gornjoj Austriji s 25,6 posto. U Gradišću također rastu naknade za električnu mrežu, 23,6, iznad austrijskog prosjeka.
Austrija
Radari u Austriji: Ovaj radar u Beču dnevno uhvati 50 vozača
Oko 120.000 vozila svaki dan prolazi kroz tunel Kaisermühlent na A22, autocesti na obali Dunava. Od rujna 2003. “Section Control” provjerava da ne voze prebrzo u najprometnijem tunelu autoceste u Austriji – ograničenje brzine je 80. Ova mjera ne samo da osigurava ravnomjerniji protok prometa: od tada se broj prometnih nesreća na ovoj dionici smanjio za 50 posto. I nije se dogodila nijedna smrtna nesreća od njegovog uvođenja, prema ASFINAG-u.
Iako je sustav u funkciji više od 20 godina, kamere iznad glave vidljive su izdaleka i postoje znakovi za mjerenje brzine, svakodnevno se registrira na desetke prijava prekoračenja brzine
Section Control dnevno uhvati 46 prebrzača
➤U 2023. godini na dionici su izmjerena ukupno 13.053 prebrza vozila. U pet slučajeva prekoračenja su bila tolika da su pokrenuti postupci za oduzimanje vozačke dozvole.
➤2024. je dosad bila vrlo uspješna godina za Section Control: od siječnja do kraja listopada kontrola brzine aktivirana je 13.914 puta. To je oko 46 vozača velikih brzina dnevno, deset više nego prošle godine! U šest slučajeva prekoračenja brzine su bila toliko teška da su vozači morali predati vozačku dozvolu. Dakle, i ovdje je jedan slučaj više nego u cijeloj prošloj godini – a studeni i prosinac još nisu zabilježeni.
Kontrola brzine se provodi elektroničkim putem: Prilikom ulaska i izlaska iz kontrolnog dijela snima se registarska oznaka i vozilo dobiva vremenski žig. Zatim se dvije vrijednosti uspoređuju. Ako se ruta pređe prebrzo, bit će dodijeljena kazna.
Fiksne kontrole dionica također su instalirane na A2 u izmjeničnoj dionici i na A2 u Laßnitzhöheu. Trenutno postoji ukupno 20 mobilnih i šest stacionarnih sustava. Razni čimbenici određuju njihovu upotrebu, kao što je količina prometa, radi li se o vijugavoj ruti ili jesu li ulazi i izlazi u području gradilišta. Mobilna kontrola sekcije također je korištena tijekom opsežnih općih renoviranja na A23 na autocesti St. Marx i Inzersdorf.
