Austrija
Sve više ljudi u Austriji živi u siromaštvu
Udio ljudi u riziku od siromaštva ili isključenosti u Austriji ostao je gotovo isti na 17,7 posto ukupnog stanovništva u 2023. u usporedbi s prethodnom godinom (17,5 posto). Međutim, broj ljudi u apsolutnom siromaštvu se povećao, objavio je u četvrtak Statistički zavod Austrije. Značajno je porastao broj djece i mladih, što je dovelo do novih zahtjeva za osnovnom dječjom dobrobiti.
Godine 2023., prema austrijskim statističkim podacima, 336.000 ljudi (3,7 posto stanovništva u privatnim kućanstvima) u Austriji izjavilo je da si ne mogu priuštiti troškove svakodnevnog života, koji se prema definiciji EU-a smatraju minimalnim životnim standardom.
Svatko tko kaže da si ne može priuštiti najmanje sedam od 13 značajki i aktivnosti svakodnevnog života definiranih u EU („mjera apsolutnog siromaštva”) smatra se značajno u materijalno i socijalno nepovoljnom položaju, uključujući neočekivane troškove od 1370 eura ili godišnji odmor po osobi. U 2022. godini 201.000 ljudi (2,3 posto) bilo je pogođeno ovim siromaštvom.
Prema istraživanju, 88 000 djece i mladih bilo je pogođeno apsolutnim siromaštvom, što odgovara više nego udvostručenom broju u odnosu na prethodnu godinu (2022.: 36 000 osoba mlađih od 18 godina). Među mlađima od 18 godina udio znatno materijalno i socijalno ugroženih bio je 5,3 posto, a među osobama u dobi od 65 i više godina 1,9 posto.
Osobe u jednoroditeljskim kućanstvima imale su najveći rizik sa stopom od 15,3 posto. Obitelji s najmanje dvije odrasle osobe i troje ili više djece također su bile nerazmjerno pogođene, 8,5 posto.
Uz ove situacije apsolutnog siromaštva, prihod kućanstva također se koristi kao mjera. Prag rizika od siromaštva za jednočlano kućanstvo utvrđen je na 1.572 eura mjesečno. U 2023. godini 1.338.000 ljudi ili 14,9 posto stanovništva imalo je niski prihod kućanstva ispod praga od 60 posto ove srednje vrijednosti (promjena u odnosu na 2022. ovdje nije statistički značajna).
Prema definiciji EU-a, smatralo se da su ti ljudi u riziku od siromaštva, ali ta brojka ne dopušta bilo kakve izjave o tome u kojoj mjeri kućanstva mogu preživjeti sa svojim raspoloživim prihodima, naglašava austrijska statistika.
Od 336.000 ljudi kojima europski minimalni životni standard nije bio pristupačan, njih 58 posto (194.000 ljudi) imalo je relativno nizak prihod kućanstva. Zbog toga su bili i materijalno i socijalno nepovoljni i izloženi riziku od siromaštva zbog svojih prihoda.
Međutim, bilo je i 142.000 ljudi čiji je prihod bio iznad praga rizika od siromaštva, ali koji su i dalje vodili nepovoljan način života. Suprotno tome, od 1.338.000 ljudi u riziku od siromaštva, 15 posto je također bilo “značajno materijalno i socijalno uskraćeno”, ostali (85 posto) nisu se morali odreći nekoliko uobičajenih dobara i aktivnosti iz financijskih razloga.
Jedan od čimbenika rizika je mala ili nikakva zaposlenost: više od polovice (56 posto) onih koji su bili nezaposleni dvanaest mjeseci ili dulje bilo je u riziku od siromaštva, a više od četvrtine (28 posto) bilo je značajno materijalno i socijalno ugroženo.
Svatko tko je značajno materijalno i socijalno ugrožen, tj. pogođen apsolutnim siromaštvom, ili čije kućanstvo ima manje od 60 posto srednjeg dohotka ili je tek marginalno uključen u radni život, smatra se da je u riziku od siromaštva ili isključenosti – tj. svatko tko je barem jedna od ove tri skupine pripada rizičnim skupinama za socijalnu isključenost.
Prema najnovijem istraživanju o prihodima i životnim uvjetima (EU-SILC), 1.592.000 ljudi (17,7 posto stanovništva u privatnim kućanstvima) bilo je u riziku od siromaštva ili isključenosti prema EU definiciji 2023. godine. Među njima je bilo 376.000 djece i mladih do 18 godina. Prema Statistici Austrije, razlike u odnosu na prethodnu godinu premale su da bi se smatrale statistički pouzdanom promjenom.
Austrija
Najtraženija zanimanja u Austriji: Gdje su prilike za posao?
Austrija, sa stabilnim gospodarstvom i razvijenim tržištem rada, nudi mnoge prilike za zaposlenje, posebno u određenim sektorima gdje potražnja za radnicima kontinuirano raste. Stručnjaci ističu kako su demografske promjene, digitalizacija i rastući sektor usluga glavni pokretači potrebe za radnom snagom. Ovo su neka od najtraženijih zanimanja u Austriji 2024. godine.
- Medicinsko osoblje i zdravstvena skrb
Jedan od sektora s najvećim nedostatkom radne snage je zdravstvo. Austrija se suočava s rastućim potrebama zbog starenja populacije, što uključuje potražnju za:
Medicinskim sestrama i tehničarima,
Liječnicima, posebno u ruralnim područjima,
Njegovateljima za starije osobe.
Prema procjenama, do 2030. godine broj potrebnih zdravstvenih radnika će se znatno povećati, a strani radnici već sada čine značajan dio zaposlenih u ovom sektoru.
- IT i tehnologija
Digitalizacija je transformirala austrijsko gospodarstvo, a stručnjaci iz IT sektora trenutno su među najtraženijima. Neka od ključnih zanimanja uključuju:
Programere i softverske inženjere,
Stručnjake za kibernetičku sigurnost,
Analitičare podataka (data scientists),
IT konzultante.
Austrijske tvrtke, od startupova do velikih korporacija, aktivno traže stručnjake iz ovog sektora, a mnoge su spremne ponuditi dodatne beneficije za privlačenje kvalificiranih kandidata.
- Građevinski sektor
Građevinska industrija tradicionalno je snažan sektor u Austriji, a potražnja za radnicima ostaje visoka. Posebno su traženi:
Zidari i tesari,
Električari,
Vodoinstalateri,
Majstori za instalaciju grijanja i klimatizacije.
Iako je ovo sektor u kojem često rade stranci, mnoge firme su suočene s izazovima pronalaska kvalificirane radne snage.
- Turizam i ugostiteljstvo
S obzirom na to da Austrija privlači milijune turista svake godine, sektor turizma i ugostiteljstva kontinuirano traži radnike, posebice tijekom zimske i ljetne sezone. Najveća potražnja je za:
Kuharima i pomoćnim kuharima,
Konobarima,
Recepcionarima i radnicima u hotelijerstvu.
Mnogi poslodavci nude sezonske ugovore, ali i mogućnost trajnog zaposlenja za one koji žele raditi u ovom dinamičnom sektoru.
- Obrazovanje i socijalni rad
S povećanjem broja djece u austrijskim školama i vrtićima, raste potreba za kvalificiranim radnicima u obrazovanju i socijalnom sektoru. Posebno su traženi:
Odgojitelji u vrtićima,
Učitelji i profesori,
Socijalni radnici.
Osim formalnog obrazovanja, važan dio sektora čine i radnici koji pružaju podršku integraciji stranaca i izbjeglica.
- Proizvodnja i logistika
Austrija je dom mnogim proizvodnim pogonima i tvrtkama koje su usmjerene na izvoz. Zbog toga su traženi:
Strojobravari i CNC operateri,
Vozači kamiona i dostavljači,
Radnici u skladištima.
Logistički sektor bilježi stalan rast zahvaljujući povećanoj potražnji za e-trgovinom i globalnim distribucijskim mrežama.
Kako pronaći posao?
Austrija nudi mnoge resurse za traženje posla, uključujući:
Online platforme: Web stranice poput AMS Jobroom, Indeed.at i Karriere.at popularne su među posloprimcima.
Networking: Umrežavanje putem događanja i profesionalnih platformi poput LinkedIna može biti ključ za uspješno pronalaženje posla.
Agencije za zapošljavanje: Specijalizirane agencije često nude usluge posredovanja za određene sektore.
Prijave za strane radnike: Austrija ima programe poput Rote-Weiße-Rote Karte za kvalificirane radnike izvan EU-a.
Zaključak
Austrija je atraktivna destinacija za radnike iz Hrvatske i regije zahvaljujući visokim plaćama, dobrim radnim uvjetima i mogućnostima za napredovanje. Međutim, uspješno zapošljavanje zahtijeva dobru pripremu, uključujući poznavanje jezika i prilagodbu austrijskom tržištu rada. Za one koji su spremni na izazove, prilike su neograničene
Austrija
Fušerske firme u građevini u Austriji, Hrvatu otpao dio fasade
Posljednjih godina u Austriji se sve češće susreće problem s fušerskim firmama u građevinskoj branši. Mnogi građani, uključujući i Hrvate koji žive i rade u Austriji, postali su žrtve nekvalitetnog rada i neodgovornosti izvođača. Posebno su pogođeni oni koji su se odlučili za renovaciju ili izgradnju kuća, fasada i interijera, nadajući se kvalitetnim uslugama koje opravdavaju visoke cijene. Nažalost, za neke je rezultat bio razočaranje, pa čak i materijalna šteta.
Slučaj Hrvata čija je fasada otpala
Jedan od takvih slučajeva prijavio je čitatelj našoj redakciji, Hrvat iz Beča, koji je želio ostati anoniman. Prošle godine angažirao je građevinsku firmu za renovaciju fasade svoje kuće, vjerujući preporukama poznanika. Radovi su završeni u roku, ali već nakon nekoliko mjeseci primijetio je prve probleme.
“Prvo su se pojavile pukotine, a nakon prve jače kiše dio fasade doslovno je otpao. Kad sam kontaktirao firmu, pravili su se da nisu odgovorni, tvrdeći kako je problem u staroj konstrukciji kuće, a ne u njihovom radu. Pokušao sam ih natjerati da saniraju štetu, ali su mi počeli ignorirati pozive,” ispričao nam je.
Na kraju je bio prisiljen angažirati drugu firmu kako bi popravila fasadu, što ga je koštalo dodatnih 10.000 eura.
Problem nekvalificiranih radnika
Prema stručnjacima iz građevinskog sektora, jedan od glavnih problema fušerskih firmi je zapošljavanje nekvalificiranih radnika. Često se događa da takve firme rade s minimalnim troškovima, koristeći jeftine materijale i ne pridržavajući se građevinskih standarda.
“U Austriji postoji mnogo manjih firmi koje nemaju adekvatne licence i kvalifikacije. Privlače klijente niskim cijenama, ali rezultat je često nekvalitetan rad,” objašnjava građevinski inspektor za Kroativ.
Građevinska industrija u Austriji sve se više suočava s pritiscima za strože kontrole i inspekcije. Udruge potrošača pozivaju vlasti da uvedu strože kazne za nekvalitetne izvođače te da bolje reguliraju proces licenciranja firmi.
Za sada, građanima se savjetuje da budu oprezni i da se dobro informiraju prije nego povjere svoj novac i imovinu nepoznatim firmama. Fušerski radovi ne samo da narušavaju kvalitetu gradnje, već mogu predstavljati i ozbiljan sigurnosni rizik.
Austrija
Žena u Austriji prebacila 150.000 eura lažnom Bradu Pittu
U Donjoj Austriji žena je postala žrtva internetske prijevare. Prevaranti su se predstavljali kao glumac Brad Pitt koji je zbog razvoda imao novčanih problema. Žena je tri godine prebacivala novac u inozemstvo. Policija sada upozorava na ljubavne prijevare.
Brad Pitt i Angelina Jolie godinama su smatrani najpoznatijim holivudskim parom iz snova u SAD-u. Godine 2016. sreća glumačkog para se raspala i već osam godina traje skupa brakorazvodna parnica. Godinama su internetski prevaranti iz inozemstva koristili to kao priliku da prevare ženu iz Donje Austrije – piše i “Kurier”.
Prije tri godine ženu su kontaktirali putem glasnika na društvenim mrežama. Između 2021. i prosinca 2024. prevaranti su ženi poslali tisuće poruka na engleskom jeziku. Pretvarali su se da su Pitt i napisali ženi da je brakorazvodna parnica s Jolie skupa i da ima problema s novcem.
“Žena je povjerovala u to i prebacila cijelu svoju ušteđevinu plus kredit koji je podigla, u obliku kriptovaluta. Ukupna šteta iznosi 150.000 eura”, rekao je glasnogovornik policije Johann Baumschlager za noe.ORF.at.
Prema podacima policije, 70 posto slučajeva prijevara u Austriji događa se putem interneta. Priča se da prijevare i trikovi postaju sve perfidniji. Ako vas putem interneta kontaktiraju nepoznati ljudi, važno je biti sumnjičav, poručuju iz policije.
“Savjetujemo da ne budete lakovjerni te da ne vjerujete da se u takvim slučajevima. Također savjetujemo da nikada ne prenosite novac strancima ili kontaktima – pogotovo ne u kriptovalutama,” kaže Baumschlager. Ako postanete žrtva internetske prijevare, trebali biste to odmah prijaviti, poručuju iz policije.
