Austrija
Sve više ljudi u Austriji živi u siromaštvu
Udio ljudi u riziku od siromaštva ili isključenosti u Austriji ostao je gotovo isti na 17,7 posto ukupnog stanovništva u 2023. u usporedbi s prethodnom godinom (17,5 posto). Međutim, broj ljudi u apsolutnom siromaštvu se povećao, objavio je u četvrtak Statistički zavod Austrije. Značajno je porastao broj djece i mladih, što je dovelo do novih zahtjeva za osnovnom dječjom dobrobiti.
Godine 2023., prema austrijskim statističkim podacima, 336.000 ljudi (3,7 posto stanovništva u privatnim kućanstvima) u Austriji izjavilo je da si ne mogu priuštiti troškove svakodnevnog života, koji se prema definiciji EU-a smatraju minimalnim životnim standardom.
Svatko tko kaže da si ne može priuštiti najmanje sedam od 13 značajki i aktivnosti svakodnevnog života definiranih u EU („mjera apsolutnog siromaštva”) smatra se značajno u materijalno i socijalno nepovoljnom položaju, uključujući neočekivane troškove od 1370 eura ili godišnji odmor po osobi. U 2022. godini 201.000 ljudi (2,3 posto) bilo je pogođeno ovim siromaštvom.
Prema istraživanju, 88 000 djece i mladih bilo je pogođeno apsolutnim siromaštvom, što odgovara više nego udvostručenom broju u odnosu na prethodnu godinu (2022.: 36 000 osoba mlađih od 18 godina). Među mlađima od 18 godina udio znatno materijalno i socijalno ugroženih bio je 5,3 posto, a među osobama u dobi od 65 i više godina 1,9 posto.
Osobe u jednoroditeljskim kućanstvima imale su najveći rizik sa stopom od 15,3 posto. Obitelji s najmanje dvije odrasle osobe i troje ili više djece također su bile nerazmjerno pogođene, 8,5 posto.
Uz ove situacije apsolutnog siromaštva, prihod kućanstva također se koristi kao mjera. Prag rizika od siromaštva za jednočlano kućanstvo utvrđen je na 1.572 eura mjesečno. U 2023. godini 1.338.000 ljudi ili 14,9 posto stanovništva imalo je niski prihod kućanstva ispod praga od 60 posto ove srednje vrijednosti (promjena u odnosu na 2022. ovdje nije statistički značajna).
Prema definiciji EU-a, smatralo se da su ti ljudi u riziku od siromaštva, ali ta brojka ne dopušta bilo kakve izjave o tome u kojoj mjeri kućanstva mogu preživjeti sa svojim raspoloživim prihodima, naglašava austrijska statistika.
Od 336.000 ljudi kojima europski minimalni životni standard nije bio pristupačan, njih 58 posto (194.000 ljudi) imalo je relativno nizak prihod kućanstva. Zbog toga su bili i materijalno i socijalno nepovoljni i izloženi riziku od siromaštva zbog svojih prihoda.
Međutim, bilo je i 142.000 ljudi čiji je prihod bio iznad praga rizika od siromaštva, ali koji su i dalje vodili nepovoljan način života. Suprotno tome, od 1.338.000 ljudi u riziku od siromaštva, 15 posto je također bilo “značajno materijalno i socijalno uskraćeno”, ostali (85 posto) nisu se morali odreći nekoliko uobičajenih dobara i aktivnosti iz financijskih razloga.
Jedan od čimbenika rizika je mala ili nikakva zaposlenost: više od polovice (56 posto) onih koji su bili nezaposleni dvanaest mjeseci ili dulje bilo je u riziku od siromaštva, a više od četvrtine (28 posto) bilo je značajno materijalno i socijalno ugroženo.
Svatko tko je značajno materijalno i socijalno ugrožen, tj. pogođen apsolutnim siromaštvom, ili čije kućanstvo ima manje od 60 posto srednjeg dohotka ili je tek marginalno uključen u radni život, smatra se da je u riziku od siromaštva ili isključenosti – tj. svatko tko je barem jedna od ove tri skupine pripada rizičnim skupinama za socijalnu isključenost.
Prema najnovijem istraživanju o prihodima i životnim uvjetima (EU-SILC), 1.592.000 ljudi (17,7 posto stanovništva u privatnim kućanstvima) bilo je u riziku od siromaštva ili isključenosti prema EU definiciji 2023. godine. Među njima je bilo 376.000 djece i mladih do 18 godina. Prema Statistici Austrije, razlike u odnosu na prethodnu godinu premale su da bi se smatrale statistički pouzdanom promjenom.
Austrija
Austrija bi mogla olakšati rad radnicima sa Zapadnog Balkana?
Nacionalno vijeće Austrija raspravljalo je o revizorskim izvješćima o nedostatku kvalificiranih radnika, crveno-bijelo-crvenoj karti i Austrijskoj poslovnoj agenciji
U svom “Popisu nedostatka kvalificiranih radnika”, Revizorski sud preporučuje razvoj sveobuhvatne strategije temeljene na solidnoj bazi podataka. Zastupnici su na današnjoj sjednici Nacionalnog vijeća raspravljali o izvješću revizorskog tijela i jednoglasno ga prihvatili.
Sa stajališta Revizorskog suda, bilo bi moguće bolje promicati željeno useljavanje kvalificiranih radnika iz trećih zemalja s crveno-bijelo-crvenom karticom (RWR kartica). Ono što je za to potrebno je pojednostaviti i učiniti fleksibilnijim sustav, istaknula je glavna revizorica Margit Kraker u izvješću o crveno-bijelo-crvenom kartonu. Kao i ovo izvješće, zastupnici su jednoglasno prihvatili kritičko revizorsko izvješće o austrijskoj lokacijskoj agenciji Austria Business Agency (ABA).
Zastupnici ÖVP-a i Zelenih naglasili su da je savezna vlada već provela niz poboljšanja u skladu s preporukama Revizorskog suda. Govornicima iz redova SPÖ-a, FPÖ-a i NEOS-a ovi koraci nisu otišli dovoljno daleko. Do temeljnih razlika u mišljenjima došlo je oko pitanja kako bi se Austrija trebala odnositi prema imigraciji i kakav je stvarni status integracije migranata na tržište rada.
Manjak kvalificiranih radnika ne samo da je nepovoljan za pogođena poduzeća, već smanjuje i ukupnu ekonomsku uspješnost društva, dijagnosticirao je Revizorski sud u izvješću o ovoj temi. Prema njegovim riječima, još nedostaje cjelovita strategija s koordiniranim mjerama, kao i solidna baza podataka za precizniju analizu na razini zanimanja, regionalne distribucije i opsega zaposlenosti. Revizorski sud preporučuje da se razviju oba.
Prema mišljenju Revizorskog suda, zapošljavanje kvalificiranih radnika iz trećih zemalja, primjerice putem crveno-bijelo-crvene karte, temeljno je pogodno za ublažavanje nedostatka kvalificiranih radnika. Ipak, kartični sustav treba pojednostaviti, jedan je od zaključaka Revizorskog suda u izvješću o crveno-bijelo-crvenoj i EU plavoj kartici. Revizorski sud vidi daljnje prilagodbe u iskorištavanju i mobilizaciji potencijala domaće radne snage povećanjem sudjelovanja žena, starijih osoba i migranata u radnoj snazi.
Franz Hörl (ÖVP) istaknuo je da je nedostatak kvalificiranih radnika trenutno temeljni problem uslužnog i turističkog sektora. Od izvješća Revizorskog suda došlo je do poboljšanja, što se ogleda u značajnom povećanju broja podnesenih i odobrenih crveno-bijelo-crvenih kartona. Za ovaj uspjeh važan je, između ostalog, bolji savjet. Hörl je potencijal za privlačenje kvalificiranih radnika prepoznao u najavljenoj crveno-bijelo-crvenoj kartici za odrasle pripravnike i stvaranju posebne regulative za turističke djelatnike iz država Zapadnog Balkana.
Tvrtkama postaje sve teže zaposliti i zadržati potrebne kvalificirane radnike. Preporuke Revizorskog suda važni su savjeti o tome odakle početi. To uključuje potporu osposobljavanju i daljnjem obrazovanju te smanjenje kvote izvanrednog radnog vremena. Ministar rada Martin Kocher upravo je sastavio paket vrijedan 75 milijuna eura za poboljšanje integracije migranata iz Sirije, Iraka i Afganistana na tržište rada. Martina Kaufmann (ÖVP) također je istaknula važnost osposobljavanja kvalificiranih radnika, što se prvenstveno odvija u malim i srednjim poduzećima. Savezna vlada je stoga poduzela mnoge korake za unapređenje nastave.
Austrija
Austrija uvodi posebnu tjednu novčanu naknadu za trudnice
Žene koje zatrudne dok su na roditeljskom dopustu, ali više ne primaju naknadu za njegu djeteta, nemaju pravo na naknadu. Prema tumačenju Vrhovnog suda, time se krši pravo EU.
Za pogođene se stoga uvodi posebna tjedna naknada. “Posebno kada se dvoje djece rodi blizu jedno uz drugo, obitelji trebaju svaki euro”, naglašava ministar zdravstva Johannes Rauch (Zeleni).
Trudnice više ne smiju raditi od početka rodiljnog dopusta – obično osam tjedana prije i nakon termina poroda. Tjedni džeparac nudi financijsku sigurnost za žene u to vrijeme, prenosi kroativ.at.
Iznos se temelji na uvećanoj plaći za bolovanje
Visina nove posebne tjedne naknade temelji se na uvećanoj plaći za bolovanje, što jamči financijsku sigurnost i u slučaju dužeg bolovanja. Uvođenje će biti retroaktivno do 1. studenoga 2023. 70 posto troškova pokrivat će Fond za naknadu obiteljskog tereta (FLAF), 30 posto zdravstveno osiguranje žene.
Osim Raucha, zadovoljna je i ministrica obitelji Susanne Raab (ÖVP): “S novim posebnim tjednim novcem činimo još jedan važan korak i dodatnu mjeru za pomoć budućim majkama i našim obiteljima.”
Austrija
Na A10 u Austriji kaos, u velikoj gužvi cestu blokirali i klima prosvjednici
Duhovi su jedan od vikenda s najprometnijim putovanjima u godini – rano na Duhove zabilježene su prometne gužve u Salzburgu i Tirolu. Na A10 (Tauernautobahn) u Salzburgu, promet je usporen ispred područja jednog gradilišta. Povremeno su kolone bile 28 kilometara natrag do čvorišta Salzburg. Putnici su gubili između tri i ponekad pet sati vremena. Usred prometne gužve, klimatski aktivisti blokirali su promet na A10 i u Salzburgu, kao i na cestama u Tirolu i Vorarlbergu. .
Tisuće turista iz Austrije i Njemačke krenulo je na jug tijekom produženog vikenda – a kaos u prometnoj gužvi na autocesti Tauern bio je gotovo neizbježan.
Kao da to nije dovoljno, oko 10:30 sati nekoliko klimatskih aktivista zalijepilo se na A10 u Salzburgu i na Fern Passu u Tirolu, uzrokujući još dulja kašnjenja. Aktivisti su također izazvali opstrukcije u Hohenemsu u Vorarlbergu. Policija je brzo stigla na mjesto događaja kako bi spriječila nered.
Četiri djelatnika ASFINAG-a opskrbljivali su vozače koji su čekali u prometnoj gužvi bocama vode koje su iz predostrožnosti bile pohranjene u odjelu za održavanje autocesta u Salzburgu.
Već u petak stvorio se zastoj dugačak i do 20 kilometara. Zastoji u prometu zabilježeni su i na graničnim prijelazima.
Kilometarske gužve bile su i u susjednoj Švicarskoj. Touring Club Switzerland (TCS) objavio je na platformi X da su automobili stajali u redu od 16 kilometara ispred tunela Gotthard. Gubitak vremena za vozače ondje je bio do dva sata i 40 minuta.
