Austrija
Osoba zaražena ospicama boravila u supermarketu. Nadležni pozivaju na oprez
Salzburška zdravstvena uprava javno poziva na oprez. Osoba zaražena ospicama bila je satima u supermarketu.
U ponedjeljak, 11. ožujka između 6.50 i 9.00 sati u trgovini Billa u Straßwalchenu nalazila se osoba zaražena ospicama.
Budući da se kontakt osobe ne mogu identificirati zbog velikog protoka kupaca, okružna uprava Salzburga i okolice sada je službeno pozvala na oprez.
Osobe koje su u navedenom razdoblju bile u samoposluzi, a nemaju imunitet od dva cijepljenja protiv ospica, zaušnjaka, rubeole ili preležanih ospica, sada bi trebale dobro pripaziti na svoje zdravstveno stanje.
Ako se do 29. ožujka 2024. pojave dolje navedeni simptomi potrebno je “odmah” telefonski obavijestiti svog obiteljskog liječnika s informacijama o mogućem kontaktu s ospicama. U tom slučaju treba izbjegavati kontakt s drugim ljudima.
Osam do deset dana nakon infekcije kod gotovo svih zaraženih osoba javljaju se prvi opći simptomi poput povišene tjelesne temperature, curenja iz nosa, kašlja i konjunktivitisa.
Tipični osip od ospica (crveno-smeđe mrlje srednje veličine), obično na licu i iza ušiju, počinje oko dvanaest do 14 dana nakon infekcije.
Osip se polako širi cijelim tijelom i traje oko četiri do sedam dana.
Ospice su bolest koja se mora prijaviti. Nezaštićeni kontakti moraju biti u karanteni do 21 dan.
Prema riječima državne ravnateljice za zdravstvo Petre Gruber-Juhasz, ospice se ne smiju podcjenjivati jer je imunološki sustav ozbiljno napadnut infekcijom.
“Imunološki sustav strada, a vi ste tijekom nekoliko godina puno podložniji drugim bolestima. One su vrlo zarazne i zato je ovaj javni poziv, jer upravljanje kontaktom nije u potpunosti moguće”, naglašava liječnica.
Ona dodaje: “Sve bi se to moglo spriječiti cijepljenjem koje nudimo posvuda u Salzburgu.” Kompletno cijepljenje protiv ospica-zaušnjaka-rubeole sastoji se od dva cijepljenja. Prema važećem austrijskom planu cijepljenja, prvo cijepljenje se daje u 10. mjesecu života, a drugo tri mjeseca kasnije. Možete se cijepiti i naknadno neovisno o životnoj dobi.
Austrija
Ludwig zahtijeva: “Trebamo više policije u 10. bečkom kotaru!”
Mjere su poduzete, ali to nije dovoljno. Gradonačelnik Ludwig smatra federalnu vladu odgovornom i zahtjeva više policije u Beču.
Koja je svrha zone zabrane oružja koja se na Reumannplatzu provodi od početka travnja? Velika – ako pitate kancelara Karla Nehammera (ÖVP). Nedovoljno – ako pitate gradonačelnika Beča Michaela Ludwiga (SPÖ).
Do sada je podneseno 190 prijava i oduzeto devet noževa. Diljem Beča bilo je čak 8.700 provjera i 940 prijava. Kao rezultat toga, zločini su ukupno smanjeni za oko 60 posto. Ali Ludwig sada tjera ljude da sjednu i obrate pozornost. Mjere su poduzete, ali to nije dovoljno. “Trebamo više policajaca u Favoritenu”, njegova je poruka. Čineći to, saveznu vladu poziva na odgovornost.
“Ne može biti slučaj da se velika četvrt poput Favoritena, s više stanovnika od Linza, mora zadovoljiti samo s polovicom policajaca. Nećemo odustati od svojih zahtjeva prema Ministarstvu unutarnjih poslova”, napisao je gradonačelnik Ludwig.
Zapravo, potražnja nije nova. Čak i prije uvođenja zone zabrane oružja na Reumannplatzu, SPÖ Beč je pozvao na više policije u 10. kotaru. Prema podacima Ravnateljstva državne policije Beč, 410 policajaca još uvijek ima stalan posao u Favoritenu.
Podršku im u redovnom patrolnom radu, ali i u ključnim operacijama pružaju razne jedinice, kao što su pripravna jedinica, radna grupa za borbu protiv uličnog kriminala, WEGA, jedinica policijskih pasa, službenici Državnog ureda kriminalističke policije ili Državnog prijevoza Odjel.
“Beč nije nesiguran, ali ovdje imamo mnogo međunarodnih organizacija i raznih federalnih institucija. Zato ima mnogo demonstracija na koje dolaze i ljudi iz inozemstva. Zato je bečka policija posebno izazovna”, kaže Ludwig obrazlažući svoj zahtjev za više policajaca u Beču, a posebno u 10. kotaru.
“U kotaru radi dovoljno policajaca koji osiguravaju javni red, mir i sigurnost”, kažu u bečkoj policiji.
Austrija
Evo u kojoj se pokrajini najviše zarađuje u Austriji
Prosječan prihod u Austriji ove je godine oko 2.500 eura neto mjesečno ili 50.633 eura bruto godišnje. No, to se jasno razlikuje po saveznim državama.
Prema izvješću o plaćama ili studiji, također postoje jasne razlike u srednjem dohotku po saveznoj državi:
Bruto srednji dohodak po saveznoj državi:
Beč: 56.980 eura
Vorarlberg: 53.667 eura
Salzburg: 53.200 eura
Gradišće: 50.750 eura
Gornja Austrija: 49.667 eura
Donja Austrija: 49.000 eura
Styria: 49.000 eura
Tirol: 47.000 eura
Koruška: 46.667 euraAustrija
Ako u Austriji zarađujete ovaj iznos onda ste u samom vrhu po zaradi
Prosječan prihod u Austriji ove je godine oko 2.500 eura neto mjesečno ili 50.633 eura bruto godišnje. Ali s kojom se plaćom zapravo računate kao osoba koja najviše zarađuje u ovoj zemlji?
S kojom se plaćom u Austriji zapravo smatrate osobama s najvećim ili niskim primanjima? Nove studije i izračuni pokazuju koliko u prosjeku morate zarađivati da biste bili među najvećim zarađivačima u 2024. godini.
Prema izvješću o plaćama Stepstonea za 2024., prosječni prihod za stalno zaposlenog ove godine je 50.633 eura bruto. To odgovara mjesečnom neto prihodu od 2495 eura – nešto manje od 2500 eura. Medijan znači da je polovica prihoda iznad, a druga polovica ispod.
S neto plaćom od 2.500 eura mjesečno već ste jedan od onih koji najviše zarađuju u Austriji. Međutim, osoba koja najviše ili najviše zarađuje dobiva znatno više. To uključuje i vas ako pripadate četvrtini s najvećim prihodom. Prema sadašnjim brojkama, to bi bio slučaj samo s bruto godišnjim prihodom od 66.333 eura. Neto to odgovara otprilike 3.050 eura mjesečno.
S godišnjim bruto prihodom od 66.333 eura već ste po definiciji jedan od “najboljih ili onih koji najviše zarađuju”, no to vas zapravo ne čini “bogatima”. Austrijska statistika pokazuje da samo deset posto zaposlenih ljudi u Austriji ostvaruje neto prihod veći od 48.000 eura godišnje.
Smatra se da imate niske prihode ako je vaš prihod u donjoj četvrtini tablice prihoda. Osobe s niskim primanjima uključuju sve one koji ostvaruju prihod ispod praga rizika od siromaštva. Ovaj prag rizika od siromaštva trenutno iznosi 1392 eura mjesečno. Ljudi koji zarađuju manje od tog iznosa po definiciji su “u opasnosti od siromaštva”, izvještava Poverty Conference.
