Vijesti
Susjedna zemlja traži čak 4000 radnika ove vrste, morate znati plivati
U crvenim majicama i sa svojim crvenim čamcem na vesla, talijanski spasioci kultni su na plažama od Lignana do Sicilije. Ali ljetni posao gotovo više nije tražen. Ove godine očekuje se da će nedostatak osoblja biti posebno dramatičan. Novine pišu da bi moglo nedostajalo 4000 “Bagninija.”
Vlasnici mnogih talijanskih odmarališta na plaži već oglašavaju uzbunu. Boje se da ove godine neće moći pronaći dovoljno kvalificiranih spasilaca. Sezona kupanja još nije počela, ali tisuće Bagninija već se traže diljem Italije – ne samo kod kuće, već i u inozemstvu.
Bagnini su najtraženija stručna skupina na mnogim internet portalima koji traže kadrove za turizam. “Lov na spasioce službeno počinje, vrstu kojoj već nekoliko godina prijeti izumiranje”, piše list “La Nazione”. “Praktički izumrle poput medvjedica”, slično su napisale novine “La Repubblica”. Najmanje 4000 Bagninija navodno nedostaje za ovu sezonu.
Jedan od razloga kadrovskog deficita je, između ostalog, i uredba koja će se primjenjivati od 1. travnja 2024. godine. Ubuduće će vam biti dopušteno raditi kao “Bagnino” samo s 18 godina umjesto sa sadašnjih 16 godina.
Osim toga, potrebno je završiti obuku čije se trajanje produljuje s 30 na 100 sati. Da biste postali spasilac, morate dobiti licencu koja se stječe na kraju tečaja sa završnim ispitom. Za ovo morate platiti oko 500 eura. To uvelike povećava prepreke za mlade koji napuštaju školu da dobiju klasičan posao za odmor.
Mjesečna plaća za dvanaest sati rada dnevno kreće se između 1.400 i 1.800 eura i nije osobito atraktivna. Bagnini su nekada imali besplatnu hranu i smještaj, ali ni to više nije zajamčeno. Nije ni čudo što posebno mladi ljudi nisu voljni prihvatiti ljetne poslove u skupim odmaralištima na moru, navodi “Republica”.
“Mnogi mladi ljudi više ne žele raditi vikendom i u prazničnom mjesecu kolovozu”, rekao je predsjednik sindikalne udruge upravitelja plaža, Antonio Capocchione. Osim toga, sezonske radnike teško je pronaći u svim sektorima gospodarstva, pa mnogi Bagnini traže isplativije i sigurnije poslove s redovnim radnim vremenom.
Osim toga, test spašavanja mora se ubuduće ponavljati svakih pet godina. Ranije je liječnička potvrda bila dovoljna za produženje relevantnih dokumenata. To bi moglo dovesti do toga da iskusni spasioci napuste službu. “Iskusni spasilac koji zna kako upravljati spasilačkim veslačkim čamcem u nemirnom moru možda više neće moći prijeći navedenu udaljenost u bazenu u potrebnim sekundama”, citirao je “La Nazione” Bagninijevog trenera Lucu Genovalia.
Talijanski plivački savez branio je licencu ističući prednosti koje ona donosi: ona predstavlja profesionalnu kvalifikaciju, ali praksa je često drugačija, piše list “Il Fatto Quotidiano”. Bagnini ne bi samo morao intervenirati u teškim situacijama i poduzimati hitne mjere za spašavanje života. Često ih se poziva da rade druge poslove, kao što je održavanje dotične plaže čistim, donošenje gostima njihovih suncobrana i ležaljki, čuvanje turista, traženje izgubljenih stvari i liječenje malih rana i uboda meduza.
Nekada je na plažama bio dovoljan jedan spasilac na svakih 600 metara. Danas novi propisi zahtijevaju jedan na svakih 180 metara. Cilj ove mjere je osigurati veću sigurnost na plaži. Međutim, to je neizbježno dovelo do kadrovske praznine koju je ustanovama teško popuniti. Ove godine izazov će biti još veći. Bez njih, odmaralištima prijeti zatvaranje.
Austrija
Sve više mladih muškaraca u Austriji u dugovima – prosječno 86.000 eura minusa
Austrija se već treću godinu zaredom nalazi u recesiji, a sve veći broj građana više ne može podmirivati osnovne životne potrebe. Prema izvješću Savjetovališta za dužnike u Donjoj Austriji, broj korisnika pomoći porastao je u 2024. za gotovo 10 %.
Prema riječima direktora centra, Michaela Lackenbergera, prosječni klijent je muškarac mlađi od 40 godina, a dug iznosi u prosjeku 86.000 eura – što je značajan porast u odnosu na 2023., kada je prosječan dug iznosio 74.000 eura.
Lackenberger naglašava kako su uzroci zaduženosti rijetko pretjerana potrošnja – samo kod 2 do 5 % slučajeva. Najčešći razlozi su gubitak posla, inflacija, životne nedaće i rastava. U mnogim slučajevima uzroci se kombiniraju, a posebno su pogođene skupine s niskim prihodima.
Jedan od ključnih problema su i visoke cijene energije. Početkom 2025. inflacija u Austriji iznosila je 3,2 %, potaknuta ukidanjem državnih potpora za energiju i rastom mrežnih naknada. Mnogi građani žive u unajmljenim stanovima i nemaju mogućnost biranja energetskog opskrbljivača.
Austrijsko gospodarstvo bilježi najveću recesiju među svim članicama EU – BDP je 2024. pao za 1,2 %. Brojne privatne osobe i poduzeća suočeni su s prezaduženošću, što dovodi do sve više stečajeva i gubitaka radnih mjesta.
Lackenberger upozorava i na nedostatak financijske pismenosti. Potrebno je obrazovanje koje će građane zaštititi od skrivenih troškova, agresivnih prodajnih taktika i visokih kamata. Upozorava i na opasnosti zaduživanja kod banaka: “Banke su godinama olako davale kredite, a sada su glavni vjerovnici gotovo svim našim klijentima.”
Kao posljednje rješenje ostaje privatni stečaj. Međutim, i tu dolazi do promjena – postojeća pravila istječu u srpnju 2026., a nova bi mogla značiti dulji postupak otplate, čak i do pet godina. Lackenberger zaključuje: “Ako ne dođe do nove regulative, savjetovališta za dužnike bit će preopterećena.”
Vijesti
Nove potpore za radnike: Ovisno o saveznoj pokrajini moguće je dobiti 1.200 eura izravno na račun
Tijekom 2025. godine radnici u Austriji ponovno mogu ostvariti pravo na različite novčane potpore, koje se razlikuju ovisno o saveznoj pokrajini. Iznosi se kreću od nekoliko stotina pa sve do 1.200 eura po osobi, a potpore su posebno namijenjene osobama koje svakodnevno putuju na posao, kako bi im se ublažili troškovi prijevoza.
Donja Austrija – do 1.200 eura
U Donjoj Austriji radnici mogu ostvariti do 1.000 eura kroz tzv. „NÖ Pendlerhilfe“, a uz korištenje javnog prijevoza i dodatni eko-bonus, potpora može doseći 1.200 eura. Potrebno je imati prebivalište u Donjoj Austriji i udaljenost do radnog mjesta od najmanje 25 km. Maksimalni mjesečni prihodi ovise o obiteljskom statusu i broju djece.
Burgenland (Gradišće) – do 850 eura
U Gradišću je dostupan novi prijevozni dodatak do 850 eura. Uvjet su prebivalište u pokrajini, minimalna udaljenost do posla od 20 km te godišnji bruto prihod ispod 50.000 eura (uz povećanje granice po djetetu za samohrane roditelje). Visina potpore ovisi o udaljenosti.
Kärnten (Koruška) – do 825 eura
U Koruškoj se prijevozni dodatak može ostvariti za 2024. godinu u iznosu do 825 eura. Potrebno je prebivalište u Koruškoj, udaljenost do radnog mjesta od barem 5 km, a prihod ne smije premašiti 31.680 eura (privatno vozilo) ili 35.000 eura (javnim prijevozom).
Gornja Austrija – do 421 eura
Gornja Austrija nudi „OÖ Pendlerhilfe“ u iznosu do 421 eura. Uvjet je udaljenost do posla od najmanje 25 km i godišnji prihod ispod 35.000 eura (povećanje granice za svako dijete). Iznos ovisi o udaljenosti.
Steiermark (Štajerska)– do 389 eura
U Štajerskoj se potpora za putne troškove isplaćuje retroaktivno za 2024. godinu, u maksimalnom iznosu od 389 eura. Uvjet je minimalna udaljenost do posla od 25 km i godišnji prihod ispod 35.000 eura. Prijava je moguća do kraja 2025.
Ove potpore predstavljaju važno financijsko olakšanje za mnoge radnike, osobito one koji svakodnevno putuju veću udaljenost do posla.
Vijesti
Austrijska vlada planira strože mjere za maloljetne počinitelje kaznenih djela
Zbog značajnog porasta kriminala među djecom od 10 do 14 godina, austrijska vlada razmatra uvođenje strožih mjera – uključujući zatvoru slične oblike smještaja za maloljetne počinitelje kaznenih djela.
Prema najnovijim policijskim statistikama, broj kaznenih prijava protiv djece u toj dobnoj skupini gotovo se udvostručio – s 6.300 prijava u 2020. na čak 12.000 u 2024. godini. Gotovo polovicu počinitelja (48%) čine djeca stranog porijekla, a posebno se ističe udio sirijskih državljana.
Ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner predlaže da se djeca s izraženim delinkventnim ponašanjem smještaju u posebne ustanove koje bi imale karakter “zatvorskih zajednica”, u kojima bi im se mogla ograničiti sloboda kretanja. Za to bi bilo potrebno izmijeniti postojeći zakon o boravku u ustanovama, kako bi se omogućilo legalno uvođenje takvih mjera i nadzor izlazaka.
Međutim, prijedlog izaziva kontroverze. Stručnjaci iz područja prava i dječje skrbi izražavaju zabrinutost. Pravni stručnjaci upozoravaju da trenutni zakon predviđa ograničavanje slobode isključivo za osobe s invaliditetom, a ne za zdravu djecu. Istodobno, predstavnici dječjih ustanova smatraju da je zaključavanje djece prihvatljivo samo u iznimnim slučajevima i uz stručno vodstvo i brigu odraslih.
