Austrija
Kako je hrvatski jezik nestao iz Marchfelda
Tisuće ljudi iz Marchfelda nekoć su govorili hrvatskim jezikom, u nekim selima ga je govorila čak i većina stanovništva. Ali za razliku od Gradišća, u Donjoj Austriji hrvatski jezik je izumro. Pozadinu je sada opsežno istražilo Sveučilište u Beču.
Danas se dokazi hrvatskog naseljavanja Marchfelda nalaze prvenstveno na grobljima. Brojna hrvatska prezimena svjedoče o nekoć uspješnoj hrvatskoj manjini u selima kao što su Wagram an der Donau, Eckartsau, Breitensee i Haringsee (sva u okrugu Gänserndorf). U nekim mjestima, uključujući Loimersdorf, Engelhartstetten i Kopfstetten (također okrug Gänserndorf), Hrvati su čak činili većinu, objašnjava lingvistica Agnes Kim sa Sveučilišta u Beču. Njihovi su dijalekti davno izumrli, piše ORF.at.
Posljednjih godina Kim je uz pomoć starih crkvenih zapisa i nadgrobnih ploča rekonstruirala povijest i sudbinu hrvatskih obitelji u Marchfeldu. Pisani izvori samih ljudi nisu sačuvani, ali opisi dijalekta koji se govorio u to vrijeme mogu se koristiti za opisivanje podrijetla i kronologije. Za svoje istraživanje Kim je prošle godine od pokrajine Donje Austrije dobila nagradu Science Future Prize.
Povijest Marchfeldskih Hrvata započela je klimatskim i geopolitičkim promjenama na europskom kontinentu. Od kraja 13. stoljeća prosječne temperature u srednjoj Europi naglo su pale, a povjesničari klime govore o malom ledenom dobu koje je uslijedilo nakon srednjovjekovnog toplog razdoblja. Niske temperature imale su strašne posljedice: “To je značilo da su velika područja zemlje koja nisu bila toliko plodna napuštena”, objašnjava Kim. To također uključuje Marchfeld, koji je u to vrijeme bio pjeskovit i težak za kultiviranje.
Tome su pridodani i krvavi osvajački pohodi Osmanlija, koji su okončani tek drugom neuspješnom turskom opsadom Beča 1683. godine. Ravni Marchfeld bio je stalno poprište nasilnih ratnih činova. Znanstvenica ga opisuje kao “devastirano područje”. Nakon dvije turske opsade u nekoliko generacija, Marchfeld je doslovno opustošen, a bilo je i pothranjenosti zbog hladne klime. Broj stanovnika u Marchfeldu drastično se smanjio.
“To je značilo da su stanodavci morali pronaći nove radnike i nove stanovnike za prostor”, kaže Kim. Osim svojih seoskih posjeda u okolici Beča, mnogi su austrougarski plemići posjedovali i zemlju u udaljenim područjima carstva, poput Hrvatske.
“U to vrijeme na Balkanu su bili i turski ratovi, Osmanlije su osvojile velike dijelove Balkana, a ljudi su odatle morali bježati”, objašnjava lingvistica Kim. Mnogi zemljoposjednici iskoristili su priliku i obećali svojim podanicima novi početak u središtu carstva.
Istraživači danas pretpostavljaju da je narod prvenstveno došao iz središnjeg hrvatskog područja uz granicu s BiH, objašnjava Kim. Unovačeni hrvatski doseljenici brzo su se učvrstili u Marchfeldu. Crkveni umrlici u Loimersdorfu bilježe prvi spomen građana s hrvatskim imenima već 1733. godine. Od 1700. nadalje može se pretpostaviti da su u Marchfeldu živjeli Hrvati, kaže Kim. U selima kao što je Loimersdorf, koja su bila posebno naseljena Hrvatima, oko 300 do 350 od 300 do 400 stanovnika vjerojatno je u 18. stoljeću govorilo hrvatskim jezikom.
“Može se pretpostaviti da se način na koji ruralno stanovništvo međusobno komunicira, čak i na višejezičnim mjestima, uglavnom temelji na skladu, zajedničkom životu i slaganju”, kaže Kim. Ali jezik se uvijek koristio kao sredstvo politike moći u multietničkoj monarhiji, naglašava ona.
Sumnjičavo se gledalo na širenje hrvatskog jezika izvan vrata prijestolnice, osobito među donjoaustrijskim staležima. “Već u 17. stoljeću staleži su pokušali ograničiti privilegije hrvatskog govornog stanovništva, posebice u vlastitoj crkvenoj službi”, objašnjava Kim. Godine 1792. veleposjednici u Loimersdorfu nameću njemački kao crkveni jezik i time posredno označavaju kraj hrvatskog jezika u Marchfeldu.
“Upravo je ta institucionalna uporaba jezika najvjerojatnije prije ili kasnije dovela do germanizacije, do toga da ljudi mijenjaju svoj jezik”, kaže Kim. Razloge koji stoje iza intenzivnih napora germanizacije u Marchfeldu danas je teško rekonstruirati, kaže Kim. “Jedna od pretpostavki je da su središte Habsburškog Carstva jednostavno za sebe prisvojili posjednici koji su govorili njemački i plemstvo koje je govorilo njemački.”
Germanizacija je bila uspješna, a najkasnije do 1900. hrvatski više nije bio vitalni jezik u Marchfeldu. Kim sumnja da je ipak bilo ljudi koji su odrasli govoreći hrvatski sve do 1930-ih, a možda i do 1950-ih i 1960-ih. “Nažalost, ni hrvatski dijalektolozi ih više nisu mogli pronaći, pa nemamo konkretnih dokaza za jezik.”
Jezična politika bila je sasvim drugačija samo nekoliko kilometara južnije. Gradišćem, kao dijelom mađarske polovice Carstva, dominiralo je mađarsko plemstvo. Unatoč naporima za mađarizaciju, veća društvena višejezičnost bila je uobičajena u Mađarskoj, kaže Kim. Osim toga, jezik crkve u Ugarskoj bio je bez iznimke latinski.
Danas nas samo nekoliko mjesta podsjeća na nekadašnji cvat hrvatskog života u Marchfeldu. U Groß-Enzersdorfu (okrug Gänserndorf) nekadašnja jugoistočna gradska vrata i danas se nazivaju “Kroatentor”. Krajem 19. stoljeća Kroatisch Wagram preimenovan je u Wagram na Dunavu, koji je i danas u upotrebi. Deutsch Wagram, koji je nekoć dobio “Deutsch” da bi se razlikovao od Kroatisch Wagrama, i danas nosi sufiks.
Austrija
Vozilom od 3 milijuna eura jurio 122 km/h Bečom pa ostao bez vozila
Vozač Bugatti Chirona, vrijednog 3 milijuna eura, ostao je bez automobila u četvrtak nakon prekoračenja brzine u Austriji. Spominje se da je vozio 122 km/h, dok je na cesti bila dopuštena maksimalna brzina od 50 km/h.
Što će se na kraju dogoditi s automobilom, još uvijek nije jasno. Velika je vjerojatnost da će automobil prodati vlasti i da će prihod ići u državnu blagajnu, piše HAK Revija.
Austrijanac (38) vozio se poznatim bečkim Ringstrasseom, obilaznicom koja prolazi oko povijesne jezgre grada. S navedenom brzinom naišao je na kameru za brzinu koja je bila blizu zgrade parlamenta.
Nakon što je uhićen, vozač je tvrdio da Bugatti pripada prijatelju. To mu nije pomoglo, jer je policija zaplijenila Bugatti i odvukla automobil od 1500 KS s mjesta zločina. Vozač je izgubio i vozačku dozvolu.
Premda zapljena hiperautomobila vrijednog tri milijuna eura zvuči kao ekstremna mjera, Austrija je prošle godine donijela stroge zakone za borbu protiv “demona brzine”. Ako se automobil proda na aukciji, 70 posto prihoda mora ići u fond za sigurnost na cestama, a ostatak će ići na račun općine.
Austrija
Wiener Linien s rekordnih 1,3 milijuna stalnih putnika
Bečka javna prijevozna mreža Wiener Linien svakodnevno preveze gotovo 2,4 milijuna putnika, dok broj stalnih korisnika doseže rekordnih 1,3 milijuna. Ove brojke proizlaze iz financijskog izvješća za 2024. godinu, predstavljenog u četvrtak. Uz to, Beč će u rujnu biti domaćin Svjetskog prvenstva u vožnji tramvaja.
Više putnika, manje automobila
Stalni putnici uključuju vlasnike godišnjih karata, Klimaticket-a, Top-Jugendticket-a i semestarskih karata. Ukupan broj putnika značajno je porastao – tijekom prošle godine prevezeno je 873 milijuna ljudi, što je 6,8 posto više nego 2023. godine.
Ovaj rast izravno utječe na prometne navike u Beču: sve više ljudi koristi javni prijevoz, dok se udio automobilskog prometa smanjuje. Prema Wiener Linien, javnim prijevozom obavljeno je 34 posto svih putovanja po gradu, što je porast od dva postotna boda u odnosu na prethodnu godinu. U isto vrijeme, udio putovanja automobilom smanjen je na 25 posto.
9.700 zaposlenih i stotine novih stručnjaka
U godišnjem izvješću naglašena je i važnost zaposlenika, kojih je ukupno 9.700 i koji 24 sata dnevno održavaju bečki javni prijevoz. Izvršna direktorica Wiener Linien, Alexandra Reinagl, istaknula je da zahvaljujući predanom radu zaposlenika, Beč nudi svjetski kvalitetan javni prijevoz po pristupačnim cijenama.
Kako bi osigurali održiv razvoj, nastavljaju se ulaganja u infrastrukturu i obrazovanje. Tijekom 2024. godine osposobljeno je 337 novih vozača tramvaja, 105 vozača podzemne željeznice i 199 vozača autobusa. Također, trenutno se obrazuje 309 naučnika u deset različitih struka.
Budući da će u nadolazećim godinama velik broj zaposlenika otići u mirovinu, Wiener Linien planira nova zapošljavanja. U tu svrhu nedavno je otvoren novi centar za obuku vozača tramvaja, a redovito se organiziraju i događanja za zapošljavanje.
Nova vozila i proširenje linija
Prošle godine Wiener Linien modernizirali su 8,6 kilometara tračnica i obnovili 53 skretnice. Održano je oko 100 gradilišta, uključujući velika infrastrukturna poboljšanja na Wiedner Hauptstraße i Universitätsstraße.
Za 2024. godinu najavljena su daljnja ulaganja od oko 900 milijuna eura u modernizaciju mreže, kupnju novih vozila i razvoj mobilnosti. Među ključnim projektima su uvođenje autobusa na vodik, početak rada nove tramvajske linije 12 te proširenje linije 27 koja će povezivati okruge Donaustadt i Floridsdorf.
Radovi na proširenju podzemnih linija U2 i U5 također napreduju prema planu. 2025. godine stroj za bušenje tunela “Debohra” nastavit će raditi prema budućoj stanici U2-U3 Neubaugasse, a zatim prema Augustinplatzu. Istodobno, na stanici U5 Frankhplatz odvijaju se završni unutarnji radovi. Planirano je da linija U5 započne s prometovanjem između Frankhplatza i Karlsplatza 2026. godine.
Beč domaćin Svjetskog prvenstva u vožnji tramvaja
Osim financijskog izvješća, Wiener Linien najavili su i poseban događaj 13. rujna – Beč će tada postati svjetska prijestolnica javnog prijevoza. Na prvom Svjetskom prvenstvu u vožnji tramvaja natjecat će se 25 timova iz cijelog svijeta u šest različitih disciplina. Ljubitelji javnog prijevoza i međunarodni gosti moći će sudjelovati u slavlju na trgu ispred gradske vijećnice.
Austrija
Sumnjive bau firme vrebaju građane Austrije, upozorava AK
Gospodarska komora Vorarlberga (AK) upozorava na takozvane “putujuće obrtnike”. Oni u proljeće mame navodno povoljnim ponudama, ali često ostavljaju samo frustraciju i financijsku štetu. Prvi vlasnici kuća već su zatražili pomoć od AK-ovog odjela za zaštitu potrošača.
Agresivne metode prodaje
Tvrtke se reklamiraju s jedne strane putem sjajnih brošura i novinskih oglasa, a s druge strane kucaju izravno na vrata kuća. Već su se pojavili prvi slučajevi prijavljeni AK-u, uključujući vlasnika kuće iz donjeg Vorarlberga koji je primijetio jednu takvu tvrtku i zatražio ponudu za čišćenje fasade.
Dva radnika zatim su ga posjetila kod kuće, dali mu usmenu ponudu i pritom ga stavili pod pritisak – navodno je ponuda vrijedila samo nekoliko dana. Vlasnik kuće postao je sumnjičav i prekinuo razgovor.
Savjet: Ne dopustite da vas pritisnu
“Čovjek je u zadnji čas povukao ručnu kočnicu”, istaknula je AK-ova stručnjakinja za zaštitu potrošača, Renate Burtscher. Kod takvih tvrtki često se na internetskim stranicama uzaludno traže registracijski brojevi tvrtke ili dozvole za obavljanje djelatnosti.
Jedan od trikova ovih putujućih obrtnika je i tvrdnja da im je ostalo viška asfalta s obližnjeg gradilišta. Ako im vlasnici kuća povjeruju i odluče asfaltirati prilaz, često dobiju loše iskustvo – asfalt ne pokriva cijelu dogovorenu površinu, a radovi su nekvalitetno izvedeni. Unatoč tome, unaprijed se traže tisuće eura.
Burtscher upozorava građane da ne sklapaju poslove s takvim obrtnicima. Posebno savjetuje da se ne daju nagovoriti na vratima kuće pod izlikom “povoljnih ponuda” i “velikih popusta” te da ne plaćaju unaprijed.
