Prema riječima šefa AMS-a Kopfa, postupno povećanje dobi za odlazak žena u mirovinu od 2024. pozitivno će utjecati na tržište rada. S druge strane, raste i broj nezaposlenih.

Sljedeće će godine zbog povećanja dobi za odlazak žena u mirovinu biti zaposleno još dobrih 22.000 ljudi, a do 2028. bit će ih ukupno oko 100.000 više, izračunao je šef AMS-a Johannes Kopf u razgovoru za APA-u. Istodobno, kasniji odlazak u mirovinu također bi trebao ublažiti nedostatak radne snage – pod uvjetom da poduzeća iskoriste sve veću ponudu.

Uz uredbu donesenu prije više od 30 godina i dopunjenu ove godine, standardna dob za odlazak u mirovinu za žene od sljedeće godine postupno će se uskladiti s onom za muškarce. U 2024. godini prvi put će biti pogođene ženske osiguranice rođene od 1. siječnja do 30. lipnja 1964. godine. U mirovinu se ide tek sa 60,5 godina. Za one rođene od 1. srpnja do 31. prosinca 1964. standardna dob za odlazak u mirovinu povećava se na 61 godinu. Dobna granica zatim će se do 2033. postupno podizati na 65 godina.

Kasniji odlazak u mirovinu znači da mnoge starije žene rade dulje i stoga više zaposlenika ostaje na tržištu rada. To dovodi do ravnoteže jer bi se bez regulative smanjila ponuda radne snage među domaćim stanovništvom, objasnio je Kopf. Učinak zapošljavanja povezan je i s demografskim kretanjima: starenje društva napreduje, što znači da je u Austriji sve više starijih nego mlađih ljudi u radnoj dobi.

Osim toga, iz perspektive tvrtke, više zaposlenih stvara i prostor za dodatne narudžbe, a time i veće prihode. “Dodatni broj žena u tvrtkama također znači da tvrtke prihvaćaju više narudžbi ili da trgovci prodaju više jer tamo rade iskusnije prodavačice”, objasnio je upravni odbor AMS-a. To ne samo da potiče gospodarstvo, već i otvara nova radna mjesta. U konačnici, Kopf očekuje da će uredba dati doprinos gospodarskom rastu.

Prema riječima šefa AMS-a, dodatni učinak odnosno prilike za tvrtke proizlaze iz činjenice da se sada mnoga radna mjesta uredbom moraju naknadno popuniti: žena koja radi dulje, za koju tek naknadno treba pronaći zamjenu, otvara mogućnost drugim tvrtkama da regrutiraju slobodne radnike – obično mlađe žene. Većina njih su ljudi koji se žele vratiti na posao.

S negativne strane, povećanje dobi za odlazak u mirovinu za žene također povećava broj nezaposlenih, iako u manjoj mjeri u odnosu na broj zaposlenih. “Kad god imamo više zaposlenih, veća je i nezaposlenost jer dolazi do promjena poslova i sezonskih učinaka”, kaže Kopf. Osim toga, neke žene od oko 60 već su nezaposlene.

Šef AMS-a procijenio je da će broj dodatnih nezaposlenih za 2024. biti oko 5000. Prema izračunima AMS-a, do 2028. bit će ih ukupno oko 35.000, pa će nakon 2024. doći do laganog, postupnog povećanja. To je zato što se udio nezaposlenosti povećava što je osoba starija i podložnija bolesti te što se više približava granici mirovine. Veći broj starijih nezaposlenih ne znači nužno da će ukupna nezaposlenost rasti, jer to ovisi o mnogim drugim čimbenicima, istaknuo je Kopf.

Hoće li mirovinska izmjena pridonijeti i ublažavanju nedostatka radne i kvalificirane radne snage, s Kopfovog stajališta ovisi o samim tvrtkama. Radi se o otvaranju prema starijim tražiteljima posla, a ne samo o želji da se zaposle muškarci u najboljim godinama. Sukladno tome, važno je zapošljavanje prilagoditi ženama koje, primjerice, traže honorarne poslove ili se žele vratiti na posao. Osim toga, neke bi tvrtke trebale posvetiti više pozornosti organizaciji rada primjerenoj dobi, savjetuje Kopf.

Kako pokazuje nedavno istraživanje instituta SORA u ime AMS-a, nejednak tretman na tržištu rada u Austriji je vrlo izražen. Sukladno tome, osobe starije od 50 godina i oni koji su dugo nezaposleni rjeđe se pozivaju na razgovore od mlađih kandidata i onih koji su samo kraće vrijeme nezaposleni. U studiji, za koju je sastavljeno 800 pisama, 12 posto prijava tretirano je nejednako na temelju dobi. Diskriminacija zbog dugotrajne nezaposlenosti javlja se u 7 posto prijava.