Austrija
U Austriji od ove godine žene će morati raditi više godina prije odlaska u mirovinu
Prema riječima šefa AMS-a Kopfa, postupno povećanje dobi za odlazak žena u mirovinu od 2024. pozitivno će utjecati na tržište rada. S druge strane, raste i broj nezaposlenih.
Sljedeće će godine zbog povećanja dobi za odlazak žena u mirovinu biti zaposleno još dobrih 22.000 ljudi, a do 2028. bit će ih ukupno oko 100.000 više, izračunao je šef AMS-a Johannes Kopf u razgovoru za APA-u. Istodobno, kasniji odlazak u mirovinu također bi trebao ublažiti nedostatak radne snage – pod uvjetom da poduzeća iskoriste sve veću ponudu.
Uz uredbu donesenu prije više od 30 godina i dopunjenu ove godine, standardna dob za odlazak u mirovinu za žene od sljedeće godine postupno će se uskladiti s onom za muškarce. U 2024. godini prvi put će biti pogođene ženske osiguranice rođene od 1. siječnja do 30. lipnja 1964. godine. U mirovinu se ide tek sa 60,5 godina. Za one rođene od 1. srpnja do 31. prosinca 1964. standardna dob za odlazak u mirovinu povećava se na 61 godinu. Dobna granica zatim će se do 2033. postupno podizati na 65 godina.
Kasniji odlazak u mirovinu znači da mnoge starije žene rade dulje i stoga više zaposlenika ostaje na tržištu rada. To dovodi do ravnoteže jer bi se bez regulative smanjila ponuda radne snage među domaćim stanovništvom, objasnio je Kopf. Učinak zapošljavanja povezan je i s demografskim kretanjima: starenje društva napreduje, što znači da je u Austriji sve više starijih nego mlađih ljudi u radnoj dobi.
Osim toga, iz perspektive tvrtke, više zaposlenih stvara i prostor za dodatne narudžbe, a time i veće prihode. “Dodatni broj žena u tvrtkama također znači da tvrtke prihvaćaju više narudžbi ili da trgovci prodaju više jer tamo rade iskusnije prodavačice”, objasnio je upravni odbor AMS-a. To ne samo da potiče gospodarstvo, već i otvara nova radna mjesta. U konačnici, Kopf očekuje da će uredba dati doprinos gospodarskom rastu.
Prema riječima šefa AMS-a, dodatni učinak odnosno prilike za tvrtke proizlaze iz činjenice da se sada mnoga radna mjesta uredbom moraju naknadno popuniti: žena koja radi dulje, za koju tek naknadno treba pronaći zamjenu, otvara mogućnost drugim tvrtkama da regrutiraju slobodne radnike – obično mlađe žene. Većina njih su ljudi koji se žele vratiti na posao.
S negativne strane, povećanje dobi za odlazak u mirovinu za žene također povećava broj nezaposlenih, iako u manjoj mjeri u odnosu na broj zaposlenih. “Kad god imamo više zaposlenih, veća je i nezaposlenost jer dolazi do promjena poslova i sezonskih učinaka”, kaže Kopf. Osim toga, neke žene od oko 60 već su nezaposlene.
Šef AMS-a procijenio je da će broj dodatnih nezaposlenih za 2024. biti oko 5000. Prema izračunima AMS-a, do 2028. bit će ih ukupno oko 35.000, pa će nakon 2024. doći do laganog, postupnog povećanja. To je zato što se udio nezaposlenosti povećava što je osoba starija i podložnija bolesti te što se više približava granici mirovine. Veći broj starijih nezaposlenih ne znači nužno da će ukupna nezaposlenost rasti, jer to ovisi o mnogim drugim čimbenicima, istaknuo je Kopf.
Hoće li mirovinska izmjena pridonijeti i ublažavanju nedostatka radne i kvalificirane radne snage, s Kopfovog stajališta ovisi o samim tvrtkama. Radi se o otvaranju prema starijim tražiteljima posla, a ne samo o želji da se zaposle muškarci u najboljim godinama. Sukladno tome, važno je zapošljavanje prilagoditi ženama koje, primjerice, traže honorarne poslove ili se žele vratiti na posao. Osim toga, neke bi tvrtke trebale posvetiti više pozornosti organizaciji rada primjerenoj dobi, savjetuje Kopf.
Kako pokazuje nedavno istraživanje instituta SORA u ime AMS-a, nejednak tretman na tržištu rada u Austriji je vrlo izražen. Sukladno tome, osobe starije od 50 godina i oni koji su dugo nezaposleni rjeđe se pozivaju na razgovore od mlađih kandidata i onih koji su samo kraće vrijeme nezaposleni. U studiji, za koju je sastavljeno 800 pisama, 12 posto prijava tretirano je nejednako na temelju dobi. Diskriminacija zbog dugotrajne nezaposlenosti javlja se u 7 posto prijava.
Austrija
Karner: Samo 250 od 100.000 Sirijaca se vratilo u domovinu
Na današnjem zasjedanju Odbora za ljudska prava i pučkog pravobranitelja, austrijski ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner (OVP) izjavio je da razmatra mogućnost prisilnog vraćanja migranata. Ova tema je pokrenuta na upit zastupnika FPÖ-a Reinholda Maiera, a povod za raspravu bio je podatak da se, unatoč promjenama vlasti u Siriji, dosad vratilo tek 250 od 100.000 sirijskih izbjeglica.
Karner je naglasio da svaki slučaj mora biti pojedinačno procijenjen, budući da sigurnosna situacija nije jednaka za sve etničke i vjerske skupine. Prema dostupnim podacima, tijekom 2023. i 2024. godine, dobrovoljno je napustilo Austriju oko 160 Sirijaca.
“Za nekoliko tjedana” trebao bi biti objavljen izvještaj o sigurnosnoj situaciji u Siriji. Austrija u vezi s tim pitanjem blisko surađuje s njemačkim vlastima.
Karner je prošlog tjedna planirao putovanje u Siriju zajedno s njemačkom ministricom unutarnjih poslova Nancy Faeser, no putovanje je otkazano zbog “konkretnih upozorenja o terorističkoj prijetnji”. Ministarstvo unutarnjih poslova priopćilo je da bi potencijalna opasnost za delegacije i sigurnosne snage bila prevelika te da su austrijske i njemačke vlasti zajednički donijele odluku o otkazivanju putovanja.
Austrija
Spašen Ivica Kostelić, u Austriji ga zatrpala lavina
Bivši hrvatski skijaš Ivica Kostelić ponovno se našao u situaciji opasnoj po život. U Obertauernu u Austriji odnijela ga je lavina i zatrpala. Uslijedila je akcija spašavanja u kojoj su Kostelić i skijaš koji je bio s njim uspješno spašeni, piše 24.ur.
Podignut je i spasilački helikopter. Jedan od skijaša uspio se sam izvući, dok su drugog morali otkopavati ispod snijega. Kostelić je trenutno u Obertauernu sa suprugom Elin i četvero djece.
Austrija
Austrija zbog deficita uvodi velike promjene kod AMS-a?!
Proračunska situacija u Austriji postaje sve alarmantnija. Zbog toga se šef AMS-a Johannes Kopf sada zalaže za ukidanje modela prijevremenog umirovljenja.
U ponedjeljak je postalo jasno da je proračunski deficit Austrije još veći nego što se ranije mislilo. Prema podacima Statistik Austria, državni dug je prošle godine porastao na visokih 394,1 milijardu eura.
Vlada uvodi prve mjere za smanjenje deficita
Austrijska vlada već je najavila prve mjere kako bi spriječila pokretanje postupka prekomjernog deficita od strane Europske unije. Tako je, primjerice, model obrazovnog dopusta ukinut 1. travnja, a u srijedu je predstavljen novi model kao njegova zamjena.
“Opravdano je znatno smanjenje”
U srijedu je šef AMS-a Johannes Kopf otišao korak dalje te se založio za ukidanje modela prijevremenog umirovljenja. Ovaj model do sada su mogli koristiti svi koji su bili pet godina pred mirovinu i postigli dogovor sa svojim poslodavcem. “Model je izuzetno privlačan za radnike, ali je previše skup”, izjavio je 52-godišnjak za list “Krone”.
Proračunske nesuglasice: “Ne možemo si više to priuštiti”
Posebno za AMS, prijevremena mirovina je veliki financijski teret, budući da se u slučaju kontinuirane prijevremene mirovine 90 posto troškova pokriva iz fonda osiguranja za nezaposlene. “Austrijski model je, s obzirom na proračunsku situaciju, preskup. Smatram da bi bilo opravdano znatno ga smanjiti”, jasan je Kopf.
Vlada planira prelazak na djelomičnu mirovinu
I u vladinom programu predviđena je zamjena postojećeg sustava novim modelom djelomične mirovine. Dok su prema dosadašnjim pravilima zaposlenici radili samo pola radnog vremena, ali primali tri četvrtine plaće i punu mirovinsku naknadu, ubuduće bi trebala biti moguća smanjena radna satnica od 62. ili 63. godine života, pri čemu bi zaposlenici djelomično već primali mirovinu.
Prema Kopfu, ovaj bi koncept bio znatno jeftiniji za državu, jer bi se sredstva crpila iz mirovinskog osiguranja, a ne više iz osiguranja za nezaposlene.
