Hrvatska
Božićna čestitka nadbiskupa Kutleše
Zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša uputio je na Badnjak, 24. prosinca 2023. godine, božićnu čestitku posredstvom elektroničkih medija iz potresima ranjene zagrebačke katedrale.
Nadbiskup je u čestitci istaknuo kako se čini da je “smisao Božića iščeznuo iz ljudskoga srca. Od događaja koji obilježava ispunjenje duboke čežnje čovjekova srca za Božjom blizinom i njegovim spasenjem, ovaj dan rođenja bogočovjeka Isusa Krista, pretvara se u isprazno slavlje u kojemu i zaboravljamo što doista slavimo. Ovakvo nam stanje ljudskoga duha otkriva novo poganstvo koje se možda i neprimjetno uvlači u naše domove i kojega možda nismo ni svjesni. Ono je obilježeno nesposobnošću ljudskog duha da poštuje nešto veće od sebe, zatim nedostatkom osjećaja stida i kajanja kao i strahopoštovanja pred Bogom koji nam se objavljuje i dariva”, javlja Zagrebačka nadbiskupija.
Zapitajmo se, dragi vjernici, na koji nam način u srcu odjekuju riječi: „Danas vam se u gradu Davidovu, rodio Spasitelj – Krist Gospodin“?
Naglasivši kako se gubi osjećaj za sveto, nadbiskup Kutleša dodao je kako se nameće pitanje “je li vijest o rođenju Spasitelja uopće više vijest koja bi privukla našu pažnju, a kamoli probudila radost? Zapitajmo se, dragi vjernici, na koji nam način u srcu odjekuju riječi: „Danas vam se u gradu Davidovu, rodio Spasitelj – Krist Gospodin“? Je li ovo „danas“ Božjeg ulaska u ljudsku povijest za nas još uvijek živo i spasonosno ili ne uspijevamo pod teretom života iskusiti radost Božje prisutnosti? Jer rođenje Isusa Krista nije zapis iz prošlosti nego prisutnost koja sve ispunjava, stvarnost u kojoj živimo, mičemo se i jesmo.”
“Slaviti Božić znači vjerovati Radosnoj vijesti jer je istinita. Čak i ako nam donese protivljenje, progon i smrt, vjerujemo, jer ju je povijest potvrdila vjerodostojnije od mnogih stvari koje se drže povijesnim istinama”, poručio je zagrebački nadbiskup.
Nadalje, kazao je kako svaka tvrdnja koja kaže da je “Isus manje od pravoga čovjeka ili manje od pravoga Boga, manje od Gospodina ili manje od Spasitelja, svaki nauk koji niječe potrebu kajanja i klanjanja pred njim, nije Radosna vijest. Radosna vijest kršćanstva ne umanjuje čovjeka nego mu vraća dostojanstvo djeteta Božjega.”
Nježnost i bespomoćnost Djeteta u jaslama trajni je poziv na odricanje od svih oblika nasilja i grubosti, naprasitosti i bahatosti, jednom riječju: sebičnosti koja ne prepoznaje da su nam za ispunjen i sretan život potrebni drugi kao što smo i mi potrebni drugima.
Nadbiskup Kutleša poručio je vjernicima kako Bog ne poziva na blještav i stalno uzbudljiv život, već poziva “da vjerujemo Spasitelju koji nam je darovan, da se poklonimo Isusu novorođenome, a zatim nas šalje natrag u našu životnu realnost kako bismo naučili radovati se njegovu spasenju iz dana u dan i to spasenje nosili drugima: razvezivati spone jarmene, dijeliti kruh s gladnima, krov s beskućnicima, zauzimati se za obespravljene i slabe. Nježnost i bespomoćnost Djeteta u jaslama trajni je poziv na odricanje od svih oblika nasilja i grubosti, naprasitosti i bahatosti, jednom riječju: sebičnosti koja ne prepoznaje da su nam za ispunjen i sretan život potrebni drugi kao što smo i mi potrebni drugima.”
Na kraju, nadbiskup je pozvao vjernike da se zagledaju u djetešce u jaslicama i da u njemu prepoznaju svoju malenost pred Bogom. “Dopustite da zaboravljeni i ugroženi osjećaj stida i kajanja otvori u vama prostore duše u kojima nećete naći osudu, već novorođenog Spasitelja. Ne propustimo radost njegova dolaska dočekujući ga u ispraznom veselju, nego u iskrenom obraćenju srca i zajedništvu sa svim ljudima dobre volje!”
“Molim da svatko osjeti dodir Krista, Spasitelja, za kojim čezne ljudsko srce! Neka On u svima nama pobijedi svako zlo i grijeh, nepravdu i nemir, neka svima ispuni srca mirom i dobrom voljom!”, zaključio je zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša.
Hrvatska
Na hrvatskoj granici platio kaznu od čak 13.200 eura
Državljanin Srbije uhvaćen je na Bajakovu u pokušaju da prokrijumčari ukupno 720 litara fungicida.
Carina ga je uhvatila jer, dolaskom u kamionu na granicu, nije podnio carinsku deklaraciju za robu za koju su propisane zabrane pri uvozu. Zbog počinjenja prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije izdan je prekršajni nalog.
Za počinjeni prekršaj izrečena je novčana kazna u iznosu od 13.200 eura. Obračunati su i naplaćeni troškovi uništenja u iznosu 4858 eura. Fungicid mu je oduzet.
Hrvatska
Hrvatska, Slovenija, Italija za sporazum Frontexa s BiH
Ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije založili su se danas na trilateralnom sastanku u Hrvatskoj za potpisivanje sporazuma između Agencije Europske unije za zaštitu granica Frontexa i Bosne i Hercegovine. Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je suradnja Frontexa i BiH “najbolji način” za suzbijanje ilegalnih migracija, javila je hrvatska novinska agencija HINA.
Frontex je važan u BiH jer “migranti koji iz južne Europe dolaze na hrvatsku granicu ne nailaze na ozbiljne prepreke”, rekao je Božinović: “Sporazum je praktički ispregovaran, mora se potpisati”.
Frontex je do sada sklopio sporazume o statusu na zapadnom Balkanu sa Srbijom, Crnom Gorom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom, koji omogućuju Frontexu da djeluje na dotičnom nacionalnom teritoriju uz međusobni dogovor.
Frontex: Ilegalni prelasci granice su se smanjili
Prema riječima slovenskog ministra unutarnjih poslova Boštjana Poklukara, trenutno je “prelako prijeći granice EU”. Dotične osobe dolaze u regiju kao turisti, a zatim putuju u odredišne zemlje EU kao ilegalni migranti.
Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je pak da su privremene kontrole na granicama unutar schengenskog prostora “na neki način potisnule sve negativne pomake”.
Prema podacima Frontexa, broj ilegalnih prelazaka granice na zapadnobalkanskoj ruti ove je godine pao za 72 posto u odnosu na prošlu godinu. Na mediteranskoj ruti, na kojoj je prošle godine bilo najviše ilegalnih prelazaka granice, zabilježen je pad od 61 posto u odnosu na prošlu godinu, javlja HINA.
Hrvatska
Hrvatska: Lokacije autokamera za nadzor brzine
Ministarstvo unutarnjih poslova do kraja godine postavit će 84 nova kućišta u kojima će staviti kamere za nadzor brzine, piše portal Autonet.
Podsjetimo, prije turističke sezone bilo je ukupno 468 lokacija na kojima su se izmjenjivale kamere, tijekom ljeta su postavljene na njih još 40, a do kraja godine stižu i spomenuta 84 nova kućišta.
Kućišta će postaviti na područja 12 Policijskih uprava, a najviše, njih 20, postavit će na području PU Primorsko-goranske. Iako su do sada dva kućišta bila postavljena na zagrebačkoj obilaznici, velika je novost da se sada nekoliko kućišta nalazi na autocesti, piše Autonet.
Najviše ih je na području PU Primorsko-goranske i to na A7 kod Matulja, između čvora Jurdani i tunela Jušići, zatim između tunela Škurinje I. i tunela Katarina, zatim kod Bakra između tunela Burlica i čvora Šmrika te između čvora Sveti Kuzam i čvora Hreljin. Dvije su i lokacije na A6. Tako je jedna prije samog vijadukta Zečeve Drage, te jedna prije same Rijeke, kod Orehovice prije vijadukta Svilno, oba kućišta u smjeru Rijeke – navodi Autonet.
Do kraja godine ukupno će biti 588 novih lokacija kućišta. Policiji su na raspolaganju 194 kamere koje će premještati iz kućišta u kućište prema internom rasporedu svake od Policijskih uprava.
Novost je i da ovaj zadnji val postavljanja kućišta i kamera donosi i novi oblik kućišta. Pored samog prekoračenja brzine dobra kakvoća kamera znači da se vozači u prekršaju mogu kazniti i za nekorištenje sigurnosnog pojasa odnosno korištenja telefona na nepropisan način.
Detaljan popis svih lokacija na kojima su kućišta za kamere možete pronaći OVDJE.