Hrvatska u 30 priča omogućit će čitateljima da iz potpuno drugačije perspektive dožive Hrvatsku i Hrvate, njihov mentalitet i način života, povijest i sadašnjost, doprinose i mane, razlike i sličnosti s drugim europskim narodima, a doznat će i zašto Hrvati toliko vremena provode ispijajući kavu, zbog čega su Šveđani nekada plašili malu djecu Hrvatima, zašto su Hrvati europski rekorderi u doniranju organa, a ipak teško podnose tuđi uspjeh, zašto je Hrvatska bila jedna od prvih kršćanskih zemalja koja je priznala islam kao tradicionalnu religiju, koja je Hrvatica bila muza velikog Pabla Picassa; čime su Hrvati oduševili francuskog kralja Luja XIV. i zašto bi američki ribari i vinogradari trebali biti zahvalni Hrvatima, prenosi knjižara Ljevak.

Iz uvodnika:

Kako bismo domaćim i inozemnim čitateljima ponudili nešto više od štiva kakvog mogu pronaći u popularnim turističkim vodičima, a da ih opet ne zamaramo s mnoštvom povijesnih činjenica i znanstvenih pikanterija, odlučili smo se za ovo privlačno izdanje Hrvatska u 30 priča. Među tim pomno odabranim pričama, utemeljenima na činjenicama i atraktivno ispričanima, naći ćete sve ono što ste oduvijek htjeli doznati o Hrvatskoj i Hrvatima, ali se niste usudili pitati ili ste teško pronalazili po bespućima interneta. Ispričat ćemo vam ponešto o hrvatskom mentalitetu, geografskim posebnostima, tradiciji i običajima, o poznatim Hrvatima, hrvatskom mjestu u Europi, o tome po čemu su posebni i što nude na suvremenom tržištu… Nismo zaboravili odgovoriti ni na pitanja poput onih – zašto Hrvati toliko vremena provode ispijajući kavu na terasama, zašto su Šveđani nekada plašili malu djecu Hrvatima, zašto su Hrvati europski rekorderi u doniranju organa, zašto su bili jedna od prvih kršćanskih zemalja koja je priznala islam kao službenu religiju, koja je Hrvatica bila muza velikog Pabla Picassa ili zašto je hrvatski crtani film tako popularan? Uvjereni smo da ćete uživati u ovoj šetnji kroz Hrvatsku i da ćete nakon čitanja ove knjige zasigurno drukčije doživljavati Hrvate. Ne nužno pozitivnije, ni negativnije, već u svakom slučaju cjelovitije. Uz sjajne ilustracije Vedrana Klemensa i dizajn Zorana Birmana, 30 priča ispričat će vam vrhunski poznavatelji nacionalnog identiteta i suvremenog brenda Hrvatske – sveučilišni profesor i jedan od vodećih hrvatskih stručnjaka za odnose s javnošću Božo Skoko, koji je već objavio niz knjiga posvećenih identitetu i imidžu Hrvatske, te vrhunski diplomat, autor i publicist (rođeni Parižanin) Zvonimir Frka-Petešić, trenutačno na poziciji voditelja Ureda predsjednika Vlade. Iako su veliki zaljubljenici u Hrvatsku, oduševit ćete se njihovom objektivnošću, kritičnošću pa i priličnom dozom humora. U svakom slučaju pred vama je Hrvatska iz sasvim drukčije perspektive!

Dražen Klarić urednik knjige / glavni i odgovorni urednik Večernjeg lista

O autorima:

Božo Skoko redoviti je profesor strateškog komuniciranja na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i gostujući profesor javne diplomacije na veleučilištu Edward Bernays te publicist i komunikacijski stručnjak. Suutemeljitelj je Millenium promocije (MPR), jedne od vodećih i najstarijih agencija za komunikacijski menadžment u Hrvatskoj. Bivši je novinar i urednik Hrvatske radiotelevizije. Autor je osam knjiga, uključujući sveučilišni udžbenik Strateško komuniciranje država te uspješnice Kakvi su Hrvati (2016.), Hrvatski velikani (2014.) te Hrvatska i susjedi (2010.). Rođen je u Ljubuškom 1976. godine.

Zvonimir Frka-Petešić dugogodišnji je hrvatski diplomat i veleposlanik, koji od 2017. obnaša dužnost predstojnika Ureda predsjednika Vlade, Andreja Plenkovića. Bio je voditelj Službe za javnu diplomaciju u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova. Uredio je niz izdanja o Hrvatskoj i njezinu europskom putu, uključujući Hrvatska, zemlja i ljudi (Leksikografski zavod, 2013.). Priredio je mnogobrojne međunarodne izložbe i manifestacije posvećene hrvatskoj kulturnoj i prirodnoj baštini te je autor više od stotinu geopolitičkih zemljovida o ratu u Hrvatskoj i BiH, objavljenih u stručnoj literaturi i francuskim medijima. Rođen je u Parizu 1969. godine.

O ilustratoru:

Vedran Klemens slobodni je umjetnik, grafički dizajner i ilustrator. Diplomirao je vizualne komunikacije na studiju dizajna pri Arhitektonskom fakultetu i slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Radio je kao grafički dizajner, a potom i kao art direktor u reklamnoj agenciji Grey Worldwide Zagreb, a od 2014. posvećuje se samostalnoj karijeri. Radio je ilustracije i kampanje za hrvatske i međunarodne korporacije kao što su Google, Coca-Cola i Stella Artois, te je ilustrirao naslovnice knjiga. Dobitnik je mnogobrojnih nagrada za svoj agencijski i samostalni rad, uključujući Red Dot. Rođen je u Sarajevu 1978. godine.

O uredniku:

Dražen Klarić dugogodišnji je glavni i odgovorni urednik Večernjeg lista. Profesionalnu karijeru započeo je na TV Mreži, prvoj komercijalnoj televiziji u Hrvatskoj, a nastavio ju je graditi na CCN-u gdje je obnašao dužnost glavnog urednika, a potom u vodećim hrvatskim dnevnim novinama Večernjem listu. Godine 2005. pokreće Kapital Network, prvi specijalizirani poslovni TV kanal, poslovni, politički i lifestyle magazin madeIN te portal Politika plus (danas Svijet). Klarić je dobitnik više strukovnih nagrada Hrvatskog novinarskog društva. Istaknuo se i kao urednik niza knjiga i publikacija, producent i redatelj filmova te pokretač niza multimedijalnih projekata vezanih uz promociju Hrvatske. Kao konzultant bio je aktivan na nizu medijskih projekata u Hrvatskoj i regiji, a uža specijalnost mu je organizacija redakcije, uređivački procesi i medijski menadžment. Dražen Klarić godinama također predaje na nizu kolegija na medijskim studijima različitih hrvatskih veleučilišta. Rođen je u Čaporicama kod Trilja 1975.

Iz knjige:

Ovdje se sve rješava uz kavu

Hrvati vole uživati u životu, osobito u dugotrajnim ispijanjima kave na ugodnim terasama i pomno dizajniranim kafićima, uz ugodno ćaskanje s prijateljima. Ta njihova opčinjenost razgovorima, pa čak i poslovnim dogovorima uz kavu mnogim strancima sve više postaje privlačna asocijacija na Hrvatsku, ali i svojevrsna terapija od stresa. Hrvati u tome ne vide ništa posebno. Dapače, to sami sebi tumače kao neku vrstu svakodnevne obveze. „Skočiti“ iz ureda na kavu sasvim je normalno jer ovdje uz kavu padaju poslovni dogovori, rješavaju se važni društveni problemi ili se jednostavno ogovara kolege s posla.

Prema nekim istraživanjima Hrvati u kafićima provedu oko pet sati tjedno. Čak 80% Hrvata iznad 16 godina svakodnevno pije kavu. Mnogima u domovima započinje dan s mirisom tople kave, a kava je najčešće i povod za popodnevno okupljanje obitelji, susjeda ili prijatelja. Samo u Zagrebu postoji više od 4000 mjesta za ispijanje kave. Riječ je o vrhunskim i razvikanim, ali i običnim kvartovskim kafićima. Mnogi se vezuju uz svoja omiljena mjesta za ispijanje kave, ovisno o baristima koji im pripremaju taj topli napitak, ambijentu ili blizini. Vlasnici kafića jako puno ulažu u njihov izgled, dizajn, posebnost, pa ih je većina jako ugodno mjesto za boravak. Iako Hrvati u tome ne vide ništa posebno, stranci će odmah primijetiti neuobičajenu udobnost stolica u kafićima koje su često više nalik na fotelje.

Mnogim zapadnjacima ispijanje kave na hrvatski način je neponovljivo iskustvo iz nekoliko razloga. Najprije, nema žurbe: kava se ispija dugo i lagano. Najčešće se piju espresso, macchiato i cappuccino, ali ovdje možete kušati još barem pet izvedenica kave. Popularna hrvatska kava s toplim mlijekom prilično se razlikuje od talijanskog cappuccina, jer Hrvati vole kremasti napitak s manje pjene. Ne morate čekati na šanku i nositi vruću kavu u ruci šećući gradom. U svakom kafiću će vas konobari ljubazno uslužiti i uopće se neće ljutiti ako ni nakon sat vremena ne naručite neko skuplje piće. A ispijati kavu na terasama hrvatskih gradova svojevrstan je društveni ritual jer tada šetnice i trgovi postaju pozornice.