Vijesti
Slovenija uvodi velike promjene u prometu
Zastupnici u Sloveniji jednoglasno su usvojili zaključak o nacionalnom programu sigurnosti cestovnog prometa za sljedećih sedam godina. Prema usvojenoj rezoluciji, idućih bi se godina, među ostalim, proširile zone s ograničenjem do 30 km/h, a predviđeno je i snižavanje dozvoljene količine alkohola u krvi na 0.0.
Slovenski parlament je jednoglasno usvojio Rezoluciju o nacionalnom programu sigurnosti cestovnog prometa za razdoblje od 2023. do 2030. Mjere bi trebale osigurati da do 2030. na cestama ne pogine više od 50 ljudi i da u nesrećama ne bude ozlijeđeno više od 400 ljudi.
U narednim godinama rezolucija predviđa razvoj infrastrukture kako bi se dodatno promicalo sigurno korištenje javnog prijevoza, pješačenje, biciklizam i drugi oblici mobilnosti. Ujedno se planira proširenje područja s najvećom dopuštenom brzinom od 30 kilometara na sat i područja umjerenog prometa, posebice u blizini škola, vrtića, na čvorištima javnog putničkog prometa te u naseljima, prenosi index.hr.
Planiraju i inspekcijski nadzor i ocjenu sigurnosti školskih ruta, uspostavu procjene sigurnosti nacionalnih biciklističkih staza, postupnu obnovu zakonske regulative u području projektiranja cesta te ispitivanje stanja prometne signalizacije te reklamnih ploča s ciljem uspostavljanja minimalne i jasne prometne signalizacije bez nepotrebnih elemenata, piše N1 Slovenija.
Osim toga, rezolucija predviđa pooštravanje zakona za recidiviste i mogućnost podizanja odštetnog zahtjeva za izazivanje teške prometne nesreće zbog alkohola ili droga s 13.560 eura na 130.000 eura.
Također, predviđa snižavanje koncentracije alkohola u krvi na 0.0. Dokumentom je predviđeno i podizanje dobne granice za korisnike lakih motornih vozila i e-bicikala iznad 15 godina te uvođenje osposobljavanja učenika osnovnih škola za stjecanje dozvole za upravljanje e-biciklom po uzoru na biciklistički ispit. Zastupnici su donijeli i odluku o jačanju protupotresne sigurnosti do 2050. godine.
Vijesti
Šok zbog štednje: Bečani ogorčeni novim vladinim mjerama
Nova vladina štednja, koja je na snazi od 1. travnja, izazvala je bijes među Bečanima. Povećanje troškova za pušače, vozače i umirovljenike dodatno opterećuje građane, a mjere koje su uvedene za sanaciju državnog proračuna naišle su na snažnu kritiku.
Bečani se protive povećanju poreza i naknada, smatrajući da se nepravedno traži od građana da pokriju proračunske gubitke. “Ne fair! To je zapravo sramota”, kaže Karin, dok Rudolf dodaje da je sve ovo nepravedno jer “nismo znali za te mjere prije izbora, a sada odjednom saznajemo da je proračunski deficit dvostruko veći”.
Renate se ljuti na činjenicu da su umirovljenici, koji su cijeli život radili, sada najviše pogođeni rezovima. Za mnoge Bečane, mjere se smatraju nepravednim teretom koji najviše pogađa one koji si već i onako teško mogu priuštiti osnovne životne troškove.
Austrija
Ifo-šef preporučuje ograničenje u povećanju plaća u Austriji
Clemens Fuest, šef njemačkog Instituta za ekonomska istraživanja (ifo), upozorava na ekonomsku stagnaciju u Austriji, Njemačkoj i Europi te savjetuje da plaće ne rastu u takvim uvjetima. U razgovoru za Ö1-“Mittagsjournal”, Fuest je izjavio da “u stagnirajućoj ekonomiji plaće ne mogu trajno rasti”, naglašavajući da bi povećanje plaća trebalo biti ograničeno na sektore u kojima postoji nedostatak radne snage.
Fuest se ne slaže s argumentom sindikata da bi plaće trebale rasti kako bi se održala kupovna moć i potaknuo rast. On smatra da trenutni problem nije kupovna moć, već ekonomska stagnacija, dok prognoze ukazuju na treću uzastopnu godinu smanjenja BDP-a u Austriji, uz visoku inflaciju.
Visoka inflacija ukazuje na problem s ponudom, a ne s potražnjom. Fuest upozorava da bi daljnja povećanja plaća, dok poduzeća ne ostvaruju veće prihode, mogla ubrzati smanjenje broja radnih mjesta, što se već dogodilo u austrijskoj industriji.
Uz to, viši plaće nisu dovele do povećanja potrošnje, nego do veće štednje, jer su ljudi zabrinuti zbog nesigurnosti uzrokovane krizama, poput rata u Ukrajini. Prema Fuestu, kako bi se potaknula potrošnja, potrebno je stvoriti povjerenje u stabilan gospodarski razvoj, a ne jednostavno povećavati plaće.
Vijesti
“Krigla piva za 6 eura” – Cijene rastu zbog troškova energije
Nedavno su mnoge pivovare u Austriji povećale cijene, a jedan od razloga za to su povećani troškovi energije. Privatna pivovara Zwettl najavila je poskupljenje, što bi moglo značiti i daljnja poskupljenja za potrošače.
Poskupljenje piva u Zwettlu
Od 1. travnja, pivo iz pivovare Zwettl poskupjet će najmanje 2,9%, a vlasnik pivovare Karl Schwarz izjavio je da će cijene varirati ovisno o vrsti piva. Pivovara je također investirala u novu punionicu i infrastrukturu, što je značajno povećalo troškove, donosi Heute.
Pivo za 6 eura?
Cijena piva mogla bi uskoro doseći 6 eura po litri, a Schwarz očekuje da će cijena od 5 eura biti premašena. Prosječna cijena piva u Austriji 2005. godine bila je ispod 3 eura, a od tada je cijena svake godine rasla zbog inflacije, a posljednjih godina zbog povećanja troškova energije.
Tržišni trendovi i povećanje cijena
Iako velika pivovara u Austriji trenutno ne planira povećanje cijena, manji privatni proizvođači poput pivovare Zwettl podižu cijene zbog ekonomskih pritisaka. Ostale male pivovare mogle bi slijediti njihov primjer kako bi osigurale financijsku održivost. Prema podacima, alkoholfree pivo postaje sve popularnije, a polovica piva koja se pije u Austriji danas je bez alkohola.
Rast izvoza, ali poskupljenje neizbježno
Izvoz austrijskog piva porastao je za 9% u 2024. godini, a više od 70% piva se prodaje u povratnim ambalažama. Ukupna proizvodnja piva u Austriji iznosila je 9,48 milijuna hektolitara, a 1,26 milijuna hektolitara je izvezeno. Ako cijene energije nastave rasti, očekuje se daljnje povećanje cijena piva.
