Austrija
Novi stambeni bonus stanovnicima ove regije donosi dodatnih 300 eura na računu
Proširuje se subvencioniranje troškova stanovanja za koje se koristi oko šest milijuna eura.
Savezna vlada je pokrajinama stavila na raspolaganje ukupno 450 milijuna eura za 2023. za ublažavanje inflacije u stambenom sektoru. U proračun Salzburga, čiji glavni grad ima jedne od najviših cijena najma u zemlji, slilo se 14 milijuna eura. Uz subvencije za grijanje i električnu energiju, središte toga činile su i subvencije za stanovanje. Lani je za 19.000 stanovnika u 9260 kućanstava otišlo 7,65 milijuna eura – oko 400 eura po osobi. Salzburg zato ide sa subvencijama i sljedeće godine.
Sada se godina polako bliži kraju, cijene najma ostaju visoke ili čak rastu. Kako je u utorak postalo poznato, država ponavlja ovo financiranje sljedeće godine. Za to je predviđeno preko šest milijuna eura, pa se u prosjeku može očekivati 315 eura po osobi.
Državni vijećnik Martin Zauner je ponosan: “Uspjeli smo ciljno i točno osloboditi poskupljenja za one stanare kojima je to najpotrebnije.” Pojedinačne mogućnosti prilagodbe još se ispituju, a bonus bi onda trebao biti isplaćen nakon završetka sezone grijanja, ali u prvoj polovici 2024. godine.
Ne morate sami podnositi zahtjev, subvencija ide automatski svim primateljima pomoći za stanovanje. Njihov šef odjela, Matthias Wenger, hvali količinu ušteđenog birokratskog napora. O 8500 korisnika pomoći za stambeno zbrinjavanje nije se moralo posebno informirati niti ispunjavati zahtjev.
Ali ovi modaliteti nemaju samo prednosti. U Salzburgu postoje strogi uvjeti za pomoć pri stanovanju. Konkretno, dobit ćete ga samo ako osnovna najamnina nije veća od 11,06 eura po četvornom metru. Za stan od 65 četvornih metara u gradu se, primjerice, na slobodnom tržištu plaća znatno više. Na Willhabenu trenutačno nema oglasa za manje od 950 eura – ali pomoć za stanovanje dostupna je samo do oko 700 eura stanarine. Zato nemali broj stanovnika Salzburga svaki mjesec za najam takvog stana izdvoji vrtoglavih 1200 eura.
Državni vijećnik Zauner naglasio je za “Heute” da se kod subvencioniranja troškova stanovanja prvenstveno radi o potpori onim ljudima koji više ne mogu priuštiti subvencionirane stanove, a za to već trebaju pomoć za stanovanje. Nova subvencija također nije jedina mjera države: “Imali smo i imamo potporu i od zakona o subvencioniranju troškova električne energije i povećanja subvencije za grijanje, za koje su se mogli prijaviti svi, bez obzira na vrstu stanovanja. “
Za rješavanje ovog problema trebalo bi krenuti ranije i zapitati se kako se uopće mogu opravdati ovakve cijene stanova od 1200 eura za stan od 65 četvornih metara. U svakom slučaju, ograničenja za pomoć u stambenom zbrinjavanju temelje se na saveznom mjerilu i čak su povećana za 20 posto. Usklađivanje ovih vrijednosti još nije planirano, ali nije ni isključeno.
No, onda bi se opet postavilo pitanje kakav učinak ima subvencija koja više nema graničnu vrijednost. Prema Državnom vijeću, korištenjem referentne vrijednosti za subvenciju troškova stanovanja također će se prekinuti spirala poskupljenja jeftinih stanova.
Donja Austrija, kojom podjednako vladaju i crni i plavi, ima drugačije rješenje; ovdje vrijede ograničenja prihoda umjesto ograničenja stanarine. Subvencija iznosi najviše 150 eura za samačko kućanstvo i potreban je poseban zahtjev, kaže Zauner.
Austrija
Evo u kojoj se pokrajini najviše zarađuje u Austriji
Prosječan prihod u Austriji ove je godine oko 2.500 eura neto mjesečno ili 50.633 eura bruto godišnje. No, to se jasno razlikuje po saveznim državama.
Prema izvješću o plaćama ili studiji, također postoje jasne razlike u srednjem dohotku po saveznoj državi:
Bruto srednji dohodak po saveznoj državi:
Beč: 56.980 eura
Vorarlberg: 53.667 eura
Salzburg: 53.200 eura
Gradišće: 50.750 eura
Gornja Austrija: 49.667 eura
Donja Austrija: 49.000 eura
Styria: 49.000 eura
Tirol: 47.000 eura
Koruška: 46.667 euraAustrija
Ako u Austriji zarađujete ovaj iznos onda ste u samom vrhu po zaradi
Prosječan prihod u Austriji ove je godine oko 2.500 eura neto mjesečno ili 50.633 eura bruto godišnje. Ali s kojom se plaćom zapravo računate kao osoba koja najviše zarađuje u ovoj zemlji?
S kojom se plaćom u Austriji zapravo smatrate osobama s najvećim ili niskim primanjima? Nove studije i izračuni pokazuju koliko u prosjeku morate zarađivati da biste bili među najvećim zarađivačima u 2024. godini.
Prema izvješću o plaćama Stepstonea za 2024., prosječni prihod za stalno zaposlenog ove godine je 50.633 eura bruto. To odgovara mjesečnom neto prihodu od 2495 eura – nešto manje od 2500 eura. Medijan znači da je polovica prihoda iznad, a druga polovica ispod.
S neto plaćom od 2.500 eura mjesečno već ste jedan od onih koji najviše zarađuju u Austriji. Međutim, osoba koja najviše ili najviše zarađuje dobiva znatno više. To uključuje i vas ako pripadate četvrtini s najvećim prihodom. Prema sadašnjim brojkama, to bi bio slučaj samo s bruto godišnjim prihodom od 66.333 eura. Neto to odgovara otprilike 3.050 eura mjesečno.
S godišnjim bruto prihodom od 66.333 eura već ste po definiciji jedan od “najboljih ili onih koji najviše zarađuju”, no to vas zapravo ne čini “bogatima”. Austrijska statistika pokazuje da samo deset posto zaposlenih ljudi u Austriji ostvaruje neto prihod veći od 48.000 eura godišnje.
Smatra se da imate niske prihode ako je vaš prihod u donjoj četvrtini tablice prihoda. Osobe s niskim primanjima uključuju sve one koji ostvaruju prihod ispod praga rizika od siromaštva. Ovaj prag rizika od siromaštva trenutno iznosi 1392 eura mjesečno. Ljudi koji zarađuju manje od tog iznosa po definiciji su “u opasnosti od siromaštva”, izvještava Poverty Conference.
Austrija
ASFINAG ima nove poruke za vozače na austrijskim cestama
ASFINAG želi koristiti poruke pune ljubavi na putokazima iznad glave i znakovima kako bi se usredotočio na teme kao što su držanje udaljenosti, skretanje pažnje i brzina. Poruke su prikazane duž autocesta i brzih cesta.
ASFINAG se u svojim informativnim kampanjama oslanja na duhovite poruke o sigurnosti na cestama. U Vorarlbergu se kratke poruke, poput “Nemate svjetla, ne vidimo vas”, “Netko vas čeka, dođite sigurno” ili “Sada ste mobilni i bez telefona” mogu vidjeti na četiri lokacije. . Nije cilj vozače opomenuti podignutim prstom, već im se obratiti dobronamjernim porukama, kaže Petra Mödlhammer, iz ASFINAG-a.
Informativna kampanja pokreće se iz sjedišta u Beču, unaprijed je programirana i, suprotno nekim očekivanjima, ne upisuje je u računalo zaposlenik ASFINAG-a ovisno o danu. Samo poruke za Valentinovo ili, kao što je bio slučaj prošlog vikenda, Majčin dan objavljuju se samo za dotične dane.
Unatoč činjenici da, prema anketi instituta za istraživanje javnog mnijenja IFES, gotovo 90 posto Austrijanaca svoje ponašanje u vožnji opisuje kao “svjesno sigurnosti”, stvarnost na autocestama i brzim cestama često pokazuje drugačiju sliku, kaže Mödlhammer.
Loše ponašanje poput ometanja, umora i nedovoljne sigurnosne udaljenosti česti su uzroci nesreća.
ASFINAG stoga koristi opcije prikaza teksta na autocestama kako bi duhovito skrenuo pozornost vozača na njihovo ponašanje. Tekstualni prikazi programirani su tako da važne aktualne informacije uvijek imaju prioritet. U slučaju nesreća, zastoja u prometu, zatvaranja ili upozorenja vozača u krivom smjeru, ove se poruke prve pojavljuju.
