Austrija
Lažni doktor (34) danima radio u bolnici u Austriji
34-godišnjak se navodno zaposlio kao liječnik u bolnici pomoću krivotvorenih dokumenata. 34-godišnjak je bio na dužnosti šest dana.
Vjeruje se da je još u travnju 2023. 34-godišnjak iz okruga Bruck-Mürzzuschlag krivotvorio svjedodžbu o doktoratu s austrijskog medicinskog fakulteta i svjedodžbu o završenoj srednjoj školi. S tim se krivotvorinama čovjek prijavio liječničkom zboru za posao liječnika. Tamo krivotvorina nije prepoznata, zbog čega se početkom lipnja 2023. zaposlio kao liječnik na osnovnoj izobrazbi u Državnoj bolnici Murtal – lokacija Knittelfeld.
Osumnjičenik je zapravo dežurao u LKH ukupno šest dana, ali, prema izjavi bolničkog operatera, nije smio obavljati samostalan rad na pacijentima – bez nadzora iskusnog liječnika. No, u hitnim slučajevima moglo se dogoditi da 34-godišnjak mora obaviti neovisne preglede pacijenata, uključujući i potrebne medicinske odluke. Nije bilo stvarne štete za pacijente.
34-godišnjak je prethodno neko vrijeme bio aktivan kao bolničar, a bivšim kolegea bolničarima u bolnici bilo je sumnjivo da je postao liječnik, pa je pobudio sumnju da se radi možda o kaznenom djelu. Bolničari su te sumnje prijavili svojim nadređenima, koji su informaciju odmah proslijedili bolničkom operateru. Interna kontrola otkrila je činjenicu da 34-godišnjak nikada nije završio medicinu. Odmah je dobio otkaz, pise Heute.
34-godišnjak je također radio kao vojni bolničar, a lažnu doktorsku potvrdu je predočio kadrovskom uredu ÖBiH. Nakon što je otpušten iz bolnice, 34-godišnjak je u vojnoj uniformi s časničkim odličjima i liječničkom značkom otišao u vojarnu St. Michael u Gornjoj Štajerskoj. Policajci koji su tamo radili primijetili su navodno prebrzo unapređenje tog čovjeka i hitna provjera potvrdila je lažne podatke osumnjičenika.
Službenici Ureda državne kriminalističke policije (ogranak Niklasdorf) započeli su istragu nad 34-godišnjakom. Ispostavilo se da se osumnjičenik od 2020. godine predstavljao kao diplomant višeg saveznog šumarskog fakulteta sa zvanjem “Inženjer” te je to zvanje naveo i u službenim dokumentima. Nikada nije pohađao ovu školu.
Napominje se da osumnjičeni nije primio plaću ni od bolničkog operatera ni od ÖBH u odnosu na svoje lažne kvalifikacije. Financijske štete, dakle, nije bilo.
Osumnjičenik je tijekom ispitivanja priznao krivotvorenje isprava, ali je negirao namjeru bogaćenja. Naveo je da nije mogao izdržati pritisak rodbine da uspješno završi stručno osposobljavanje. Muškarac je navodno u bijegu.
Austrija
Karner: Samo 250 od 100.000 Sirijaca se vratilo u domovinu
Na današnjem zasjedanju Odbora za ljudska prava i pučkog pravobranitelja, austrijski ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner (OVP) izjavio je da razmatra mogućnost prisilnog vraćanja migranata. Ova tema je pokrenuta na upit zastupnika FPÖ-a Reinholda Maiera, a povod za raspravu bio je podatak da se, unatoč promjenama vlasti u Siriji, dosad vratilo tek 250 od 100.000 sirijskih izbjeglica.
Karner je naglasio da svaki slučaj mora biti pojedinačno procijenjen, budući da sigurnosna situacija nije jednaka za sve etničke i vjerske skupine. Prema dostupnim podacima, tijekom 2023. i 2024. godine, dobrovoljno je napustilo Austriju oko 160 Sirijaca.
“Za nekoliko tjedana” trebao bi biti objavljen izvještaj o sigurnosnoj situaciji u Siriji. Austrija u vezi s tim pitanjem blisko surađuje s njemačkim vlastima.
Karner je prošlog tjedna planirao putovanje u Siriju zajedno s njemačkom ministricom unutarnjih poslova Nancy Faeser, no putovanje je otkazano zbog “konkretnih upozorenja o terorističkoj prijetnji”. Ministarstvo unutarnjih poslova priopćilo je da bi potencijalna opasnost za delegacije i sigurnosne snage bila prevelika te da su austrijske i njemačke vlasti zajednički donijele odluku o otkazivanju putovanja.
Austrija
Spašen Ivica Kostelić, u Austriji ga zatrpala lavina
Bivši hrvatski skijaš Ivica Kostelić ponovno se našao u situaciji opasnoj po život. U Obertauernu u Austriji odnijela ga je lavina i zatrpala. Uslijedila je akcija spašavanja u kojoj su Kostelić i skijaš koji je bio s njim uspješno spašeni, piše 24.ur.
Podignut je i spasilački helikopter. Jedan od skijaša uspio se sam izvući, dok su drugog morali otkopavati ispod snijega. Kostelić je trenutno u Obertauernu sa suprugom Elin i četvero djece.
Austrija
Austrija zbog deficita uvodi velike promjene kod AMS-a?!
Proračunska situacija u Austriji postaje sve alarmantnija. Zbog toga se šef AMS-a Johannes Kopf sada zalaže za ukidanje modela prijevremenog umirovljenja.
U ponedjeljak je postalo jasno da je proračunski deficit Austrije još veći nego što se ranije mislilo. Prema podacima Statistik Austria, državni dug je prošle godine porastao na visokih 394,1 milijardu eura.
Vlada uvodi prve mjere za smanjenje deficita
Austrijska vlada već je najavila prve mjere kako bi spriječila pokretanje postupka prekomjernog deficita od strane Europske unije. Tako je, primjerice, model obrazovnog dopusta ukinut 1. travnja, a u srijedu je predstavljen novi model kao njegova zamjena.
“Opravdano je znatno smanjenje”
U srijedu je šef AMS-a Johannes Kopf otišao korak dalje te se založio za ukidanje modela prijevremenog umirovljenja. Ovaj model do sada su mogli koristiti svi koji su bili pet godina pred mirovinu i postigli dogovor sa svojim poslodavcem. “Model je izuzetno privlačan za radnike, ali je previše skup”, izjavio je 52-godišnjak za list “Krone”.
Proračunske nesuglasice: “Ne možemo si više to priuštiti”
Posebno za AMS, prijevremena mirovina je veliki financijski teret, budući da se u slučaju kontinuirane prijevremene mirovine 90 posto troškova pokriva iz fonda osiguranja za nezaposlene. “Austrijski model je, s obzirom na proračunsku situaciju, preskup. Smatram da bi bilo opravdano znatno ga smanjiti”, jasan je Kopf.
Vlada planira prelazak na djelomičnu mirovinu
I u vladinom programu predviđena je zamjena postojećeg sustava novim modelom djelomične mirovine. Dok su prema dosadašnjim pravilima zaposlenici radili samo pola radnog vremena, ali primali tri četvrtine plaće i punu mirovinsku naknadu, ubuduće bi trebala biti moguća smanjena radna satnica od 62. ili 63. godine života, pri čemu bi zaposlenici djelomično već primali mirovinu.
Prema Kopfu, ovaj bi koncept bio znatno jeftiniji za državu, jer bi se sredstva crpila iz mirovinskog osiguranja, a ne više iz osiguranja za nezaposlene.
