Connect with us

Austrija

Austrijsko gospodarstvo klizi u recesiju

Objavljeno

na

Institut za ekonomska istraživanja (WIFO) i Institut za napredne studije (IHS) značajno su smanjili svoju ekonomsku prognozu u odnosu na procjenu iz lipnja te očekuju “blagu recesiju” ove godine. U narednoj godini očekuje se rast i pad inflacije.

Za 2023. očekuje se pad realnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 0,8 (WIFO) odnosno 0,4 (IHS) posto, dok je ljetna prognoza još predviđala gospodarski rast od 0,3 ili 0,5 posto. Uz to, IHS i WIFO blago su povisili prognozu inflacije za ovu godinu na 7,8 (IHS) odnosno 7,7 (WIFO) posto.

“Ekonomski, 2023. je godina za zaborav”, rekao je direktor WIFO-a Gabriel Felbermayr na predstavljanju ekonomske prognoze u petak u Beču. “Dobra vijest je da je recesija na izmaku.” Vodeći pokazatelji “uvjetno ukazuju na preokret trenda”, rekao je Felbermayr. Šef WIFO-a vidi jasnu potrebu za djelovanjem za smanjenje emisija stakleničkih plinova.

Za šefa IHS-a Holgera Bonina, koji je na dužnosti od srpnja, austrijsko gospodarstvo “ima najgore iza sebe”. Sljedeće godine “ekonomija će se ponovno početi poboljšavati”. “Gospodarska situacija definitivno ne daje političarima razloga za opći program poticanja gospodarstva”, istaknuo je Bonin.

Međutim, ima smisla održati kapacitete u građevinskom sektoru, koji je pogođen povećanim kamatama, uz poticaje i pravnu sigurnost za energetski učinkovitiju obnovu zgrada i više socijalnog stanovanja. Vlada bi se trebala “koncentrirati na strukturne reforme”, rekao je šef IHS-a.

Snažna povećanja kamatnih stopa, slaba kupovna moć i visoke cijene energije, kao i slabo međunarodno gospodarstvo, opterećuju domaći gospodarski razvoj u tekućoj godini. Za 2024. WIFO i IHS očekuju realni gospodarski rast u ovoj zemlji od 1,2 (WIFO) odnosno 0,9 posto (IHS), zbog snažnog povećanja realnih plaća i uspona u globalnom gospodarstvu. Prema aktualnoj jesenskoj prognozi, inflacija bi iduće godine trebala pasti na 4,0 ili 4,2 posto.

Austrijsko gospodarstvo doživjelo je tobogan posljednjih godina: nakon pada realnog gospodarskog rasta od 6,6 posto u 2020., uzrokovanog pandemijom, ponovno je snažno porastao s plus 4,2 posto u 2021. i 4,8 posto u 2022. U drugoj polovici 2022. započeo je međunarodni gospodarski pad koji je utjecao i na austrijsko gospodarstvo.

Unatoč gospodarskom padu, tržište rada pokazalo se snažnim. Prema prognozi WIFO/IHS-a, ove godine očekuje se povećanje broja zaposlenih za 1,0 (WIFO) odnosno 1,1 (IHS) posto, a iduće godine za 0,5 posto. Očekuje se da će stopa nezaposlenosti porasti sa 6,3 posto (2022.) na 6,5 ​​posto (2023.), a potom na 6,6 i 6,8 posto (2024.).

Visoka inflacija također uzrokuje povećanje poreznih prihoda. Istodobno, povećanje javne potrošnje zbog inflacije za međufaznu potrošnju, plaće i nadnice, mirovine, indeksirane socijalne naknade i kamate opterećuje državni proračun. Kompenzacija za hladnu progresiju poreza na plaće i dohodak te smanjenje stopa poreza na dobit također dovode do manjeg prihoda.

WIFO očekuje saldo državnog financiranja kao postotak BDP-a od minus 2,4 posto ove godine, IHS očekuje proračunski deficit od 3,0 posto. Zavodi za 2024. prognoziraju niži proračunski deficit prema definiciji iz Maastrichta od minus 1,6 odnosno minus 1,9 posto.

Advertisement

Austrija

Austrija kreće u borbu protiv ‘lažnih firmi’

Objavljeno

na

By

Ministarstvo financija dalo je na reviziju novi paket zakona za borbu protiv lažnih tvrtki. Korištenje fiktivnih tvrtki za prikrivanje novčanih tokova i izbjegavanje poreza “dovelo je do velikih izazova za financijsku upravu” posljednjih godina, reklo je ministarstvo u odgovoru na nacrt zakona. Od 2014. godine broj identificiranih fiktivnih tvrtki porastao je s 44 na više od 150 u 2023. godini.

Kako navode u Ministarstvu financija, cilj je paketa zakona ranije identificirati fiktivne tvrtke i poduzimati dodatne mjere kako bi se prevaranti mogli ranije i cjelovitije sankcionirati. Ministarstvo očekuje da će planirani Zakon protiv prijevara Dio I i Dio II generirati dodatne porezne prihode od 60 milijuna eura godišnje.

Zakon o borbi protiv prijevara iz 2024., dio I, mijenja Zakon o financijskim zločinima, Savezni zakon o osnivanju Ureda za borbu protiv prijevara, Zakon o općem socijalnom osiguranju i Zakon o zajedničkim standardima izvješćivanja. Razdoblje pregleda završava 21. svibnja.

“Lažne tvrtke, organizirani rad na crno i pranje novca prijete velikim dijelovima legalne ekonomije”, komentirao je ministar financija Magnus Brunner u priopćenju za javnost o nacrtu zakona. “Borba protiv lažnih tvrtki i nezakonitih poslovnih praksi u središtu je naših napora da učinkovito suzbijemo društvene prijevare”, rekao je ministar rada i gospodarstva Martin Kocher (ÖVP).

Lažne tvrtke često izdaju fiktivne fakture koje plaćaju takozvane prolazne tvrtke. Čim novac sjedne na račun, on se briše i zatim kao crni novac predaje tvrtki koja zapravo izvodi posao. Osim toga, koriste se fiktivni računi za netočno naplaćene pretporeze. Na temelju izvješća Savezne kriminalističke policije o sumnji u pranje novca, Ured za borbu protiv prijevara pretpostavlja neobjašnjivi odljev gotovine u iznosu do 800 milijuna eura godišnje preko fiktivnih tvrtki.

Ta sredstva bi se koristila za isplatu neprijavljenih ili djelomično neprijavljenih plaća, a također bi se namjerno smanjivala dobit i omogućilo izvlačenje i prebacivanje dobiti. Prema procjenama nadležnih, time nastaje šteta od nekoliko stotina milijuna eura zbog neplaćanja poreza i doprinosa.

U sklopu I. dijela Zakona o suzbijanju prijevara planiraju se brojne mjere za borbu protiv fiktivnih tvrtki: Između ostalog, predviđena je kazna do 100.000 eura za izradu i korištenje fiktivnih i pokrića faktura. Ubuduće bi fiktivne tvrtke i sumnjivi slučajevi fiktivnih tvrtki, kao i druge radnje prijevare također trebale biti uključene u bazu društvenih prijevara, a služba za tržište rada također bi trebala imati pristup bazi društvenih prijevara u budućnosti. Nadalje, planirana je opsežnija odgovornost klijenta za potraživanja naknada zaposlenika u slučaju namjernog ili krajnjeg nemara uključivanja fiktivnih tvrtki.

Nastavi čitati

Austrija

Spetakularno spašavanje u katedrali sv. Stjepana u Beču

Objavljeno

na

Turist u Beču morao je biti spašen s velikih visina u petak poslijepodne. Iznenada se srušio na putu do vrha južnog tornja katedrale svetog Stjepana. Prisutni su alarmirali hitnu pomoć.

Uspjeli su muškarcu pružiti hitnu medicinsku pomoć u južnom tornju. Vienna Rescue Rope Technology Group i vatrogasna služba za spašavanje na visinama tada su zajedno radili kako bi pomogli 76-godišnjaku u nevolji.

Turist je htio posjetiti prostoriju tornja, ali je imao zdravstvenih problema na visini od 70 metara na južnom tornju. Vatrogasna postrojba postavila je sidrište za čovjeka da se spusti užetom u katedralu. Pacijent je predan hitnoj pomoći na terenu i prebačen u bolnicu.

Vatrogasna postrojba bila je na licu mjesta s 22 hitne službe, a spasilačka ekipa bila je sa skupinom za tehnologiju užadi. Dodatne informacije, poput uzroka urušavanja, u početku nisu bile dostupne.

Nastavi čitati

Austrija

Grad Beč će graditi novi bus terminal

Objavljeno

na

By

Planirani međugradski autobusni kolodvor u Beču dospio je na naslovnice u jesen kada je investitor otkazao suradnju. Sada ga Wien Holding želi sam izgraditi.

Novi terminal je trebao biti izgrađen u Handelskai (Beč-Leopoldstadt). Investitorska grupa DBR trebala je financirati i realizirati projekt. U jesen 2023. grupa je razriješena odgovornosti i raskinut je ugovor.

Sada grad preuzima projekt u svoje ruke. Kako je za “Presse” objasnio gradski vijećnik za financije Peter Hanke (SPÖ), trenutno su u procesu dovršavanja koraka planiranja. To uključuje ishođenje građevinskih i drugih dozvola. Zatim žele započeti s radom “što je brže moguće” i “brzo” provesti projekt.

U budućnosti će projekt provoditi Wiener Lageentwicklung GmbH, podružnica u stopostotnom vlasništvu Wien Holdinga. Odbor za financije već je odlučio o projektu, a čak je i ÖVP glasao za njega. Trenutno nedostaje samo odluka Gradskog vijeća Beča, no to je više formalnost.

Međugradski autobusni kolodvor realzirat će se u znatno smanjenoj verziji u odnosu na prvotne planove. Osim izgradnje terminala, prvotni planovi investitora također su uključivali trgovački centar i hotelski toranj za revitalizaciju lokalne četvrti. Oni se više ne spominju u novim planovima, fokus je samo na autobusnom kolodvoru, prenosi Presse.

Svi rizici izgradnje sada su na teretu grada i poreznih obveznika. Hanke pokušava umiriti: “Da, Wien Holding mora sam financirati projekt. Međutim, međunarodni autobusni kolodvor nije pretjerano velik da zahtijeva poseban pristup.” Novi autobusni kolodvor trebao bi krenuti s radom tek 2025. godine, godinu dana kasnije – konkretni detalji i troškovi još nisu poznati. No, vjerojatno će biti skuplji nego što se prvotno očekivalo.

Nastavi čitati
LM