Connect with us

Svijet

Zloglasni zatvor godišnje posjeti 1,5 milijuna turista – iz njega bježe samo ptice

Objavljeno

na

Smješten u središtu zaljeva San Francisco u Kaliforniji, otok Alcatraz poznat je diljem svijeta po tome što je između 1934. i 1963. bio federalni zatvor s maksimalnom sigurnošću, javlja Anadolu. Od 1972. godine je nacionalni park i otvoren je za turističke posjete. Procjenjuje se da godišnje kroz njegove zidine prođe milijun i pol ljudi.

Španjolski mornarički časnik Juan Manuel de Ayala otkrio je Alcatraz 1775. godine. Otok, okružen hladnom vodom i jakim strujama, bio je idealno mjesto za strogi zatvor, što je postao mnogo godina kasnije. Nekadašnji zatvor, inspiracija mnogim filmskim redateljima, danas je muzej koji posjećuje velik broj turista.

Alcatraz je bio na glasu kao mjesto odakle samo ptice mogu pobjeći. To je potaknulo tadašnje vlasti da na tom mjestu 1898. godine sagrade veliki vojni zatvor. Tada je i otvoren i do 1934. bio je vojni zatvor. Nakon 1934. godine pretvoren je u civilni zatvor i tada počinje njegova svjetska popularnost. Turisti posjećuju mjesta na Alcatrazu, poznata i kao “Stijena”, gdje su se zatvorenici kolektivno kupali, ali i mjesta gdje su im godinama dijelili narančaste uniforme. Oko Alcatraza su jake struje i ledena voda. Pretpostavljalo se da se iz tih razloga nitko neće usuditi pokušati pobjeći iz Alcatraza, a čak i da pokuša, ne bi preživio.

Mnogi “poznati” kriminalci kao što su Al Capone, “Doc” Barker, George Kelly, Robert Franklin Stroud poznat kao Alcatraz Birdman, Floyd Hamilton, vozač Bonnie i Clydea, te Alvin Karpis služili su kaznu u ovom zatvoru.

U poznatom zatvoru, gdje među zatvorenicima nije bilo nikakvih povlastica, osuđenike su umjesto imenima nazivali brojevima. U Alcatrazu je osam ljudi izgubilo život u tučnjavama, pet ih je počinilo samoubojstvo, a od 34 zatvorenika koji su pokušali pobjeći, svi osim petorice su uhvaćeni.

Prostor u Alcatrazu je maksimalno iskorišten. Na malom području Alcatraza izgrađeno je 500 ćelija, te dodatnih 45 samica i 15 samica. Ćelija je široka 1,52 metra, duga 2,74 metra i visoka 2,13 metara. Sve je betonirano, a iz slavine je tekla samo hladna voda. Među pet zatvorenika Alcatraza, o kojima se do danas ništa ne zna, nestali ili kao osobe koje su se ugušile u vodama oko Alcatraza, su braća John William Anglin i Clarence Anglin.

Godine 1962. zajedno sa suzatvorenikom Frankom Lemorrisom uspjeli su pobjeći iz zatvora i doći do mora. Ne zna se jesu li isplivali i preživjeli, no u Alcatraz se nikad nisu vratili. Kroz Alcatraz, koji je zatvoren 1963. godine, prošlo je 1.578 zatvorenika.

Advertisement

Svijet

Austrija bi mogla uvesti zabranu ulaska Miloradu Dodiku

Objavljeno

na

By

Austrija bi mogla uvesti zabranu ulaska čelniku Republike Srpske Miloradu Dodiku. Osim njega, zabrana vrijedi i za još dvojicu političara iz Republike Srpske, rekla je austrijska ministrica vanjskih poslova Beate Meinl-Reisinger (NEOS) u Sarajevu, gdje se sastala s njemačkom državnom tajnicom za europske poslove Annom Lührmann, prenosi Die Presse.

Zabrana vrijedi i za predsjednika Narodne skupštine RS-a Nenada Stevandića i Radovanu Viškoviću.

Meinl-Reisinger boravi u Sarajevu do petka. Planira se sastati s ministrom vanjskih poslova BiH Elmedinom Konakovićem i visokim predstavnikom za Bosnu i Hercegovinu Christianom Schmidtom.

Meinl-Reisinger će se sastati i s predsjedateljicom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto. Također je predviđen posjet snagama EUFOR-a u kampu Butmir. 

Nastavi čitati

Svijet

Bivši američki general upozorava neutralne zemlje Švicarsku i Austriju

Objavljeno

na

By

Bivši zapovjednik američke vojske u Europi, Ben Hodges, upozorava Europu na moguće povlačenje američkih trupa pod Donaldom Trumpom i poziva na ozbiljne pripreme: “Neutralnost sama po sebi ne štiti.”

Hodges ističe da bi povlačenje američkih snaga povećalo rizik od daljnjih ruskih napada, osobito na Moldaviju i baltičke države. “Ruska propaganda stalno o tome govori,” rekao je u intervjuu za SonntagsBlick.

Trump bi mogao povući trupe iz Europe

Prema Hodgesu, Trump Kinu vidi kao glavnog suparnika, što bi moglo dovesti do preusmjeravanja američkih snaga iz Europe u Indo-Pacifik. Sličnu analizu nedavno je iznio i YouTuber i obavještajni analitičar Ryan McBeth.

Trenutno je u Europi stacionirano oko 100.000 američkih vojnika, čije se financiranje osigurava iz različitih proračuna. Ako se ne osiguraju dodatna sredstva, moglo bi doći do povlačenja 10.000 vojnika, a kasnije i do 30.000. “Američke snage nisu primarno u Europi kako bi štitile Njemačku ili Francusku,” objašnjava Hodges. “One služe obrani unaprijed – SAD se ne može zaštititi samo iz Teksasa ili Sjeverne Karoline.”

Može li Europa sama odvratiti Rusiju?

Hodges smatra da bi povlačenje američkih trupa ugrozilo sigurnost Europe. “Logično bi bilo očekivati da će SAD stati uz svoje saveznike,” kaže, ali upozorava da se već sama činjenica da se to pitanje često postavlja može smatrati lošim znakom.

Unatoč tome, Europa nije potpuno nezaštićena: “Francuska i Velika Britanija su nuklearne sile, a Njemačka, Italija i Poljska imaju snažne vojske. Ako postoji politička volja, Europa može odvratiti Rusiju.”

Švicarska i Austrija trebaju ulagati u protuzračnu obranu

Hodges također upozorava da bi se i neutralne države, poput Švicarske i Austrije, trebale pripremiti. “Prije tri godine nitko nije vjerovao da će Rusija pokrenuti opsežan napad na Ukrajinu,” ističe.

Savjetuje da Švicarska (a time i Austrija) značajno poveća ulaganja u protuzračnu obranu. “Rusija koristi artiljeriju, vođene bombe i rakete za uništavanje infrastrukture. Protiv toga je potrebna snažna protuzračna obrana.”

Također naglašava potrebu za boljom obranom od dronova i obuku kroz velike vojne vježbe.

Neutralnost nije jamstvo sigurnosti

Hodges upozorava da se Švicarska ne može osloniti na svoju neutralnost. “Ne vjerujem da Rusija poštuje švicarsku neutralnost,” tvrdi. Iako ne očekuje da će ruski tenkovi ikada ući u Švicarsku, naglašava da Rusija vodi hibridne ratove, kao što se već vidi na Crnom moru i u Sjevernom moru. “Švicarska (i Austrija) nisu imune na takve prijetnje.”

Skepticizam prema Trumpovoj politici prema Ukrajini

Govoreći o Trumpovoj strategiji prema Ukrajini, Hodges je skeptičan. Iako Trump želi okončati rat, njegov način djelovanja ostaje nejasan. “Pritisak na Ukrajinu nije dovoljan,” kaže Hodges. “Putin će nastaviti dok ne ostvari svoje ciljeve.”

Zaključuje da sankcije same po sebi nisu dovoljne te da je potreban vojni pritisak kako bi se Kremlj zaustavio.

Iako se trenutno puno priča o mirovnim pregovorima, Hodges ne vjeruje u brzi dogovor. “Svi ti razgovori u Rijadu, Moskvi ili Bruxellesu su tek priprema. Pravi mirovni pregovori još nisu ni na vidiku.”

Nastavi čitati

Svijet

Turska planira izgradnju 8,5 km dugog zida prema Grčkoj

Objavljeno

na

By

Turska je najavila planove za izgradnju dijela graničnog zida duž granice s Grčkom kako bi spriječila ilegalne prelaze. Guverner turske provincije Edirne, Yunus Sezer, izjavio je u utorak da će se ove godine najprije izgraditi 8,5 kilometara zida. Edirne graniči s državama članicama EU-a, Grčkom i Bugarskom.

Zid će se postupno proširivati

Prema Sezerovim riječima, u kasnijim fazama planira se izgradnja dodatnih dijelova zida duž kopnene granice između Turske i Grčke, koja je duga oko 200 kilometara.

Sporazum između Turske i EU-a

Turska i Europska unija potpisale su 2016. godine sporazum s ciljem smanjenja broja migranata koji preko Turske ulaze u EU. Ipak, mnogi migranti i dalje pokušavaju prijeći u Grčku, uglavnom morskim putem, pri čemu često dolazi do tragičnih nesreća.

Tijekom proteklih godina, Turska je već izgradila više od tisuću kilometara zidova duž svojih granica s Iranom i Sirijom kako bi spriječila ilegalne ulaske u zemlju.

Nastavi čitati
LM