Svijet
BiH gradi 4 nova prijelaza te 28 pograničnih
Od Doljana i Osoja na jugu i jugozapadu zemlje pa do Broda na sjeveru – Uprava za neizravno oporezivanje ubrzala je dinamiku realizacije kapitalnih projekata, strateškog značaja kada govorimo o protočnosti ljudi i roba, a što je osobito bitno u kontekstu ojačavanja gospodarstva brojnih lokalnih zajednica u pograničnom prostoru. Večernji list doznaje kako su u ovom trenutku u različitim fazama realizacije procesi pripreme za izgradnju četiriju međunarodnih graničnih prijelaza, kao i 28 graničnih prijelaza za pogranični promet, a u planu je i adaptacija postojeća dvaju graničnih prijelaza. Ratko Kovačević, šef Odjela za komunikacije i međunarodnu suradnju Uprave za neizravno oporezivanje, potvrdio je aktivnosti na projektima ulaganja u granične prijelaze, ukazavši pritom na najznačajnije procese koji se u ovom trenutku provode.
Stupanj realizacije
Kada je riječ o stupnju realizacije izgradnje, najdalje se otišlo u kontekstu izgradnje graničnog prijelaza Osoje – Vinjani Gornji, pri čemu je potpisan ugovor s izvođačem radova, a u tijeku je postupak za odabir ponuđača za vršenje usluge nadzora na izvođenju radova. Odobrena sredstva iznose 5,85 milijuna maraka. Ovaj projekt imat će izniman značaj za protok ljudi i roba s prostora zapadne Hercegovine, a osobite koristi mogu očekivati poslovni subjekti koji djeluju na području Posušja, što svakako valja spomenuti i u kontekstu poslovnih zona Osrdak i Vlake, koje su i najperspektivnije lokacije koje su na raspolaganju domaćim i stranim investitorima.
Istodobno, veliki dio žitelja BiH koji svakoga ljeta odlučuju posjetiti neko od jadranskih ljetovališta često koristi magistralnu prometnicu M17 te granični prijelaz Doljani, a svima su vjerojatno u sjećanju i česti zastoji i kolone na tom južnom izlazu iz Bosne i Hercegovine. No, planovi nadležnih uključuju realizaciju projekta kojim bi gužve otišle u prošlost ili bi pak u značajnoj mjeri bile smanjene. Kako doznajemo, plan je izgradnja graničnog prijelaza Doljani – Metković, a u ovom je trenutku u tijeku postupak pribavljanja urbanističko-tehničkih uvjeta i odobrenja za građenje od Federalnog ministarstva prostornog uređenja. Pritom su odobrena sredstva u iznosu od 3,2 milijuna KM.
Radove na ovom graničnom prijelazu svakako treba gledati iz kuta povećanja protočnosti prometa, a što će se najslikovitije vidjeti tijekom ljetnih mjeseci, no istodobno ne treba zanemariti ni gospodarski značaj koji će novi granični prijelaz imati. Jasno je kako su jug BiH i područje Dubrovačko-neretvanske županije u ekonomskom smislu upućeni jedni na druge, a prijelaz preko Doljana svojevrsna je žila kucavica lokalnih gospodarstava s obiju strana granice.
U kontekstu prometne povezanosti na jugu zemlje valja svakako navesti i kako se planira izgradnja graničnog prijelaza Trebimlja – Čepikuće, a trenutačno se provode aktivnosti na rješavanju imovinskih odnosa. Odobrena sredstva iznose milijun maraka. Na drugom kraju zemlje, na krajnjem sjeveru, planirana je izgradnja graničnog prijelaza Brod – Slavonski Brod – i u ovom slučaju u tijeku su aktivnosti na rješavanju imovinskih odnosa, dok su odobrena sredstva u iznosu od milijun KM. Sve navedene procese svakako valja promatrati iz kuta učinkovitije i brže cestovne povezanosti, a što se pak nameće kao ključ unaprjeđenja različitih procesa od kojih će korist imati žitelji Bosne i Hercegovine, ali i Republike Hrvatske – dviju država koje su u ekonomskom smislu upućene jedna na drugu te čija je vanjskotrgovinska razmjena prošle godine dosegnula iznos od osam milijardi KM.
Adaptacija
Iz Uprave doznajemo kako je u planu i adaptacija objekata dvaju postojećih graničnih prijelaza Sitnica – Zupci, Klobuk – Ilijino brdo, zajedničku lokaciju kontrolnih tijela BiH i Crne Gore, a odobrena sredstva za ova dva projekta iznose 5,5 milijuna KM. Kada pak govorimo o zračnom prometu, treba navesti projekt izgradnje objekta za kontrolna tijela BiH u Zračnoj luci Banja Luka, pri čemu se provode aktivnosti na rješavanju imovinskih odnosa. Za ovaj projekt odobrena su sredstva od 3,65 milijuna KM.
Za veliki dio žitelja BiH koji žive u blizini granice od iznimnog je značaja unaprjeđenje infrastrukture koja će izravno voditi i poboljšanju svih segmenata života, a u tom smislu valja naglasiti kako se planira izgradnja 28 graničnih prijelaza za pogranični promet. U tijeku su aktivnosti na rješavanju imovinskih odnosa, UNO će u vrijednosti od 2,15 milijuna KM financirati nabavu zemljišta i pribavljanje dozvola i suglasnosti za izgradnju, a izgradnja prijelaza bit će financirana iz IPA fondova.
Svijet
Austrija bi mogla uvesti zabranu ulaska Miloradu Dodiku
Austrija bi mogla uvesti zabranu ulaska čelniku Republike Srpske Miloradu Dodiku. Osim njega, zabrana vrijedi i za još dvojicu političara iz Republike Srpske, rekla je austrijska ministrica vanjskih poslova Beate Meinl-Reisinger (NEOS) u Sarajevu, gdje se sastala s njemačkom državnom tajnicom za europske poslove Annom Lührmann, prenosi Die Presse.
Zabrana vrijedi i za predsjednika Narodne skupštine RS-a Nenada Stevandića i Radovanu Viškoviću.
Meinl-Reisinger boravi u Sarajevu do petka. Planira se sastati s ministrom vanjskih poslova BiH Elmedinom Konakovićem i visokim predstavnikom za Bosnu i Hercegovinu Christianom Schmidtom.
Meinl-Reisinger će se sastati i s predsjedateljicom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto. Također je predviđen posjet snagama EUFOR-a u kampu Butmir.
Svijet
Bivši američki general upozorava neutralne zemlje Švicarsku i Austriju
Bivši zapovjednik američke vojske u Europi, Ben Hodges, upozorava Europu na moguće povlačenje američkih trupa pod Donaldom Trumpom i poziva na ozbiljne pripreme: “Neutralnost sama po sebi ne štiti.”
Hodges ističe da bi povlačenje američkih snaga povećalo rizik od daljnjih ruskih napada, osobito na Moldaviju i baltičke države. “Ruska propaganda stalno o tome govori,” rekao je u intervjuu za SonntagsBlick.
Trump bi mogao povući trupe iz Europe
Prema Hodgesu, Trump Kinu vidi kao glavnog suparnika, što bi moglo dovesti do preusmjeravanja američkih snaga iz Europe u Indo-Pacifik. Sličnu analizu nedavno je iznio i YouTuber i obavještajni analitičar Ryan McBeth.
Trenutno je u Europi stacionirano oko 100.000 američkih vojnika, čije se financiranje osigurava iz različitih proračuna. Ako se ne osiguraju dodatna sredstva, moglo bi doći do povlačenja 10.000 vojnika, a kasnije i do 30.000. “Američke snage nisu primarno u Europi kako bi štitile Njemačku ili Francusku,” objašnjava Hodges. “One služe obrani unaprijed – SAD se ne može zaštititi samo iz Teksasa ili Sjeverne Karoline.”
Može li Europa sama odvratiti Rusiju?
Hodges smatra da bi povlačenje američkih trupa ugrozilo sigurnost Europe. “Logično bi bilo očekivati da će SAD stati uz svoje saveznike,” kaže, ali upozorava da se već sama činjenica da se to pitanje često postavlja može smatrati lošim znakom.
Unatoč tome, Europa nije potpuno nezaštićena: “Francuska i Velika Britanija su nuklearne sile, a Njemačka, Italija i Poljska imaju snažne vojske. Ako postoji politička volja, Europa može odvratiti Rusiju.”
Švicarska i Austrija trebaju ulagati u protuzračnu obranu
Hodges također upozorava da bi se i neutralne države, poput Švicarske i Austrije, trebale pripremiti. “Prije tri godine nitko nije vjerovao da će Rusija pokrenuti opsežan napad na Ukrajinu,” ističe.
Savjetuje da Švicarska (a time i Austrija) značajno poveća ulaganja u protuzračnu obranu. “Rusija koristi artiljeriju, vođene bombe i rakete za uništavanje infrastrukture. Protiv toga je potrebna snažna protuzračna obrana.”
Također naglašava potrebu za boljom obranom od dronova i obuku kroz velike vojne vježbe.
Neutralnost nije jamstvo sigurnosti
Hodges upozorava da se Švicarska ne može osloniti na svoju neutralnost. “Ne vjerujem da Rusija poštuje švicarsku neutralnost,” tvrdi. Iako ne očekuje da će ruski tenkovi ikada ući u Švicarsku, naglašava da Rusija vodi hibridne ratove, kao što se već vidi na Crnom moru i u Sjevernom moru. “Švicarska (i Austrija) nisu imune na takve prijetnje.”
Skepticizam prema Trumpovoj politici prema Ukrajini
Govoreći o Trumpovoj strategiji prema Ukrajini, Hodges je skeptičan. Iako Trump želi okončati rat, njegov način djelovanja ostaje nejasan. “Pritisak na Ukrajinu nije dovoljan,” kaže Hodges. “Putin će nastaviti dok ne ostvari svoje ciljeve.”
Zaključuje da sankcije same po sebi nisu dovoljne te da je potreban vojni pritisak kako bi se Kremlj zaustavio.
Iako se trenutno puno priča o mirovnim pregovorima, Hodges ne vjeruje u brzi dogovor. “Svi ti razgovori u Rijadu, Moskvi ili Bruxellesu su tek priprema. Pravi mirovni pregovori još nisu ni na vidiku.”
Svijet
Turska planira izgradnju 8,5 km dugog zida prema Grčkoj
Turska je najavila planove za izgradnju dijela graničnog zida duž granice s Grčkom kako bi spriječila ilegalne prelaze. Guverner turske provincije Edirne, Yunus Sezer, izjavio je u utorak da će se ove godine najprije izgraditi 8,5 kilometara zida. Edirne graniči s državama članicama EU-a, Grčkom i Bugarskom.
Zid će se postupno proširivati
Prema Sezerovim riječima, u kasnijim fazama planira se izgradnja dodatnih dijelova zida duž kopnene granice između Turske i Grčke, koja je duga oko 200 kilometara.
Sporazum između Turske i EU-a
Turska i Europska unija potpisale su 2016. godine sporazum s ciljem smanjenja broja migranata koji preko Turske ulaze u EU. Ipak, mnogi migranti i dalje pokušavaju prijeći u Grčku, uglavnom morskim putem, pri čemu često dolazi do tragičnih nesreća.
Tijekom proteklih godina, Turska je već izgradila više od tisuću kilometara zidova duž svojih granica s Iranom i Sirijom kako bi spriječila ilegalne ulaske u zemlju.
