Austrija
POVRATAK UGOSTITELJSKE DJELATNOSTI: Kada će i kako biti kao nekad?
S preko 11 milijardi eura prometa i preko 40 tisuća različitih ugostiteljskih objekata (službeni podaci za 2018. godinu) ugostiteljska djelatnost važan je dio austrijske ekonomije. S preko 40 tisuća različitih ugostiteljskih objekata, koji zapošljavaju preko 200 tisuća ljudi, austrijski ugostitelji nisu samo važan kotač austrijske ekonomije, nego su na neki način i dio austrijske tradicije. Austrija je među prvim državama Unije krenula s postupnim ublažavanjem mjera, a od 14. travnja u Austriji je otvoreno preko 14 tisuća trgovina, onih manjih od 400 kvadratnih metara. Početkom svibnja, uz važeće mjere, otvorene će biti i ostale trgovine i tržni centri. Prema najavama austrijske Vlade, ugostitelji i hotelijeri na otvaranje svojih objekata morat će se strpjeti do sredine svibnja.
I dok u austrijskoj javnosti kruže razne informacije o tome kako bi trebao izgledati postupni povratak ugostiteljske djelatnosti, austrijska Vlada još je poprilično štura s informacijama. Prema dosad poznatom planu relaksiranja restriktivnih mjera, ugostiteljska djelatnost bi se u posebne mjere postupno trebala aktivirati od sredine svibnja. Vrlo vjerojatno to znači i da će na snazi ostati higijenske mjere koje podrazumijevaju nošenje zaštitnih maski i rukavica za sve zaposlenike u ugostiteljstvu, a vrlo vjerojatno i držanje posebnog razmaka između stolova, odnosno gostiju u ugostiteljskim objektima. Govori se i ograničavanju radnog vremena do 18 sati, a iako ta mjera nije službeno potvrđena ona je naišla na poprilično negodovanja ugostitelja u Austriji.
Osim izvanrednih i kompleksnih okolnosti u kojima trenutno živimo, ugostiteljska djelatnost sama je po sebi kompleksna i slojevita. Svaki od oblika ugostiteljske djelatnosti sam je po sebi specifičan, pogotovo u Austriji koja ima jako dugu tradiciju caffe barova, restorana (malih, velikih, tradicionalnih) i ugostiteljstva općenito. Austrijska vlada nalazi se pred velikim izazovom, prije svega mora misliti na ljudske živote, ali isto tako mora misliti i na važan kotač svoje ekonomije koji u Austriji osigurava najmanje 200 tisuća radnih mjesta. Pored toga, Vlada mora donijeti jasna pravila za postupni povratak ugostiteljstva, ali mora uzet u obzir i sve specifičnosti ugostiteljske djelatnosti jer određena pravila se neće isto odraziti na posao u velikim restoranima i posao u primjerice malim caffe barovima kakvih u Beču imate veliki broj.
Austrijska ekonomija trpi velike gubitke, a činjenica je da je ugostiteljski sektor jedan od najpogođenijih. Ugostiteljska djelatnost sa svakim novim danom zbraja nove gubitke i u ovim teškim vremenima preostalo im se jedino uzdati u što skorije obuzdavanje corona virusa i što veće razumijevanje austrijske Vlade za okolnosti u kojima se nalaze.
R.P
Foto: Krone Kreativ
Austrija
Karner: Samo 250 od 100.000 Sirijaca se vratilo u domovinu
Na današnjem zasjedanju Odbora za ljudska prava i pučkog pravobranitelja, austrijski ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner (OVP) izjavio je da razmatra mogućnost prisilnog vraćanja migranata. Ova tema je pokrenuta na upit zastupnika FPÖ-a Reinholda Maiera, a povod za raspravu bio je podatak da se, unatoč promjenama vlasti u Siriji, dosad vratilo tek 250 od 100.000 sirijskih izbjeglica.
Karner je naglasio da svaki slučaj mora biti pojedinačno procijenjen, budući da sigurnosna situacija nije jednaka za sve etničke i vjerske skupine. Prema dostupnim podacima, tijekom 2023. i 2024. godine, dobrovoljno je napustilo Austriju oko 160 Sirijaca.
“Za nekoliko tjedana” trebao bi biti objavljen izvještaj o sigurnosnoj situaciji u Siriji. Austrija u vezi s tim pitanjem blisko surađuje s njemačkim vlastima.
Karner je prošlog tjedna planirao putovanje u Siriju zajedno s njemačkom ministricom unutarnjih poslova Nancy Faeser, no putovanje je otkazano zbog “konkretnih upozorenja o terorističkoj prijetnji”. Ministarstvo unutarnjih poslova priopćilo je da bi potencijalna opasnost za delegacije i sigurnosne snage bila prevelika te da su austrijske i njemačke vlasti zajednički donijele odluku o otkazivanju putovanja.
Austrija
Spašen Ivica Kostelić, u Austriji ga zatrpala lavina
Bivši hrvatski skijaš Ivica Kostelić ponovno se našao u situaciji opasnoj po život. U Obertauernu u Austriji odnijela ga je lavina i zatrpala. Uslijedila je akcija spašavanja u kojoj su Kostelić i skijaš koji je bio s njim uspješno spašeni, piše 24.ur.
Podignut je i spasilački helikopter. Jedan od skijaša uspio se sam izvući, dok su drugog morali otkopavati ispod snijega. Kostelić je trenutno u Obertauernu sa suprugom Elin i četvero djece.
Austrija
Austrija zbog deficita uvodi velike promjene kod AMS-a?!
Proračunska situacija u Austriji postaje sve alarmantnija. Zbog toga se šef AMS-a Johannes Kopf sada zalaže za ukidanje modela prijevremenog umirovljenja.
U ponedjeljak je postalo jasno da je proračunski deficit Austrije još veći nego što se ranije mislilo. Prema podacima Statistik Austria, državni dug je prošle godine porastao na visokih 394,1 milijardu eura.
Vlada uvodi prve mjere za smanjenje deficita
Austrijska vlada već je najavila prve mjere kako bi spriječila pokretanje postupka prekomjernog deficita od strane Europske unije. Tako je, primjerice, model obrazovnog dopusta ukinut 1. travnja, a u srijedu je predstavljen novi model kao njegova zamjena.
“Opravdano je znatno smanjenje”
U srijedu je šef AMS-a Johannes Kopf otišao korak dalje te se založio za ukidanje modela prijevremenog umirovljenja. Ovaj model do sada su mogli koristiti svi koji su bili pet godina pred mirovinu i postigli dogovor sa svojim poslodavcem. “Model je izuzetno privlačan za radnike, ali je previše skup”, izjavio je 52-godišnjak za list “Krone”.
Proračunske nesuglasice: “Ne možemo si više to priuštiti”
Posebno za AMS, prijevremena mirovina je veliki financijski teret, budući da se u slučaju kontinuirane prijevremene mirovine 90 posto troškova pokriva iz fonda osiguranja za nezaposlene. “Austrijski model je, s obzirom na proračunsku situaciju, preskup. Smatram da bi bilo opravdano znatno ga smanjiti”, jasan je Kopf.
Vlada planira prelazak na djelomičnu mirovinu
I u vladinom programu predviđena je zamjena postojećeg sustava novim modelom djelomične mirovine. Dok su prema dosadašnjim pravilima zaposlenici radili samo pola radnog vremena, ali primali tri četvrtine plaće i punu mirovinsku naknadu, ubuduće bi trebala biti moguća smanjena radna satnica od 62. ili 63. godine života, pri čemu bi zaposlenici djelomično već primali mirovinu.
Prema Kopfu, ovaj bi koncept bio znatno jeftiniji za državu, jer bi se sredstva crpila iz mirovinskog osiguranja, a ne više iz osiguranja za nezaposlene.
You must be logged in to post a comment Login