Visoki troškovi za energiju i izgradnju dovode do toga da mnogi poslodavci i radnici u Austriji pribjegavaju lukavstvu. Kao rezultat toga, javni sektor propušta velike količine novca.

Teška vremena znače procvat sive ekonomije. Bilo u građevinarstvu, obrtu, „uslugama u kućanstvu“ ili prijevozu – sve više ljudi u Austriji dopušta drugim ljudima da rade „bez računa“. “Prošle godine zabilježeno je ukupno oko 600 neuspješnih prijava, od čega je prijavljeno više od 100 slučajeva”, izvještava Waldemar Wagner, voditelj odjela za istraživanje pri Gospodarskoj komori. “Najviše slučajeva bilo je u okruzima Klagenfurt-Stadt, Villach-Land i Villach-Stadt, a najmanje u okrugu Hermagor.”

Dugo traženo smanjenje troškova rada izvan plaće također bi moglo suzbiti sivu ekonomiju, prenosi kroativ.at.

Kako bi zaštitila pošteno tržišno natjecanje – tvrtke koje poštuju zakon gube narudžbe zbog grešaka – Gospodarska komora istražuje sumnjive slučajeve. Također radi s detektivima. “Fokus je na sprječavanju organiziranog kriminala”, objašnjava odgovorni dužnosnik Christian Starzacher. “U Koruškoj je izgubljeno više od milijardu eura zbog rada na crno u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2023..” Taj je iznos pretočen kroz poreze i doprinose za socijalno osiguranje.

Posebno hrabar primjer u industriji čišćenja pokazuje zašto je rad na crno tako isplativ. Tvrtka je zapošljavala svoje zaposlenike samo na pola radnog vremena, a ostatak je plaćala odmah. Dobili su 3000 eura neto: 550 eura za manje poslove, oko 1000 eura hitne pomoći i 1500 eura ilegalne plaće. Kad se to otkrilo, za prijevaru nije bila okrivljena samo tvrtka, već i radnici.

U Klagenfurtu je mališan morao na hitnu operaciju jer mu je robotska kosilica teško ozlijedila nogu. Nužne su i naknadne intervencije.

Dječak od samo jedanaest mjeseci teško se ozlijedio u Koruškoj. Mališana je u vrtu teško ozlijedila robotska kosilica. Kako javlja ORF Kärnten, između ostalog, dječak je puzao u vrtu kada se dogodila nesreća.

Morao je biti podvrgnut dvosatnoj operaciji interdisciplinarnog tima dječjih kirurga i kirurga s Odjela za plastičnu, estetsku i rekonstruktivnu kirurgiju. Šef odjela Johannes Schalamon objašnjava za ORF da su potrebne i naknadne intervencije.

Liječnik je zabrinut zbog sve veće popularnosti takvih uređaja. Uvjeren je da u budućnosti treba očekivati ​​sve veći broj djece u nesrećama. Roditelji često nisu svjesni mogućih rizika, objašnjava za ORF viši liječnik Christoph Arneitz.

U svakom slučaju, savjetuje se oprez čak i ako proizvodi jamče sigurnost. U praksi, roboti često ne bi reagirali na prepreke. Rečeno je da se to odnosi i na kućne ljubimce. Preporučljivo je ne koristiti opremu kada su mališani u vrtu.

Povećane cijene nekretnina čine kupnju stana nedostupnom za većinu ljudi. Izračun usporednog portala Durchblicker pokazao je da bi kamate morale pasti za tri posto da bi se dug smatrao prihvatljivim i da bi zadovoljio zahtjeve financijskog tržišta.

Želja za vlastitim domom ostaje san za većinu Austrijanaca. Priuštivost u ovoj zemlji nije se stvarno poboljšala unatoč padu varijabilnih kamatnih stopa, plaćama prilagođenim inflaciji i vladinom stambenom paketu. Rezultat je to analize usporednog portala Durchblicker. Prosječno kućanstvo s dva primanja ipak bi moralo trošiti 59 posto svojih prihoda na novi stan od 90 m² u Beču kako bi otplatilo kredit. Za usporedbu: godišnji prosjek za 2023. bio je 64 posto.

“Priuštivost se samo malo poboljšala u usporedbi s 2023. godinom. To znači da stambeni paket do sada nije imao učinka na više razina.

Kako bi parovi dobili zeleno svjetlo za stambeni kredit, za otplatu kredita smiju koristiti najviše 40 posto mjesečnog neto prihoda. Većina zainteresiranih strana još je daleko od traženog maksimalnog omjera otplate duga. Kredit još ne mogu dobiti ni osobe s višim primanjima – trenutačno na otplatu kredita moraju potrošiti prosječno 45 posto mjesečne plaće. Osim toga, u izračunu se pretpostavljalo da kupci raspolažu s 200.000 do 250.000 eura vlastitih sredstava, što često nije slučaj. Utjecaj stambenog paketa na omjer otplate duga je marginalan. Konkretno, oni imaju samo oko 1 postotni bod.

Analitičari očekuju da će Europska središnja banka uskoro smanjiti kamatne stope za oko 0,5 posto. Prema izračunu modela Durchblicker, to znači neznatno poboljšanje u pogledu pristupačnosti nekretnina: umjesto 59 posto, to bi značilo “samo” 55 posto neto prihoda kućanstva. “Kako bi se dosegao omjer otplate duga od 40 posto, bilo bi potrebno smanjenje kamatne stope za oko tri posto – a iz sadašnje perspektive to nije za očekivati ​​i povećanje kamata je zamislivo sljedeće godine”, kaže Andreas Ederer, voditelj bankarstva u Durchblickeru.

Promjenjivi zajmovi koji su nedavno uzeti još uvijek su ozbiljno pogođeni. Da ste isti stan kupili 2021. godine, u prvom biste mjesecu vratili 1740 eura za kredit s promjenjivom kamatom. Otplatna stopa sada je 2.745 eura, gotovo 60 posto više nego u trenutku podizanja kredita.

Razina promjenjive kamatne stope u padu je od početka godine. Razlog: tržišta su već uračunala u smanjenje kamatnih stopa koje se uskoro očekuje od Europske središnje banke. Euribor je trenutno oko 6,3 posto ispod razine s kraja 2023. Ponude s fiksnom kamatom već su godinu dana jeftinije od kredita s promjenjivom. 15-godišnja fiksna kamatna stopa trenutačno košta do 1,575 postotnih bodova manje od alternative zajma s promjenjivom kamatom.