Austrija
Austrija uvodi naknadu za plastične boce i aluminijske limenke
![](https://kroativ.at/wp-content/uploads/2022/09/plastic-bottles-ge8195f15e_1920.jpg)
Od 2025. na plastične boce i aluminijske limenke naplaćivat će se depozit od 25 centi. Kako je ministrica okoliša Leonore Gewessler (Zeleni) izjavila na konferenciji za novinare, ovaj iznos je “dovoljno visok, ali ne i previsok, da stvori poticaj”. Nakon konzumacije, potrošači mogu vratiti ambalažu bilo kojem prodavatelju tih proizvoda te će naknadu dobiti natrag. “Ovako štitimo našu prirodu i osiguravamo da se plastične boce i limenke ispravno recikliraju”, kaže Gewessler.
O temeljitom uvođenju pologa na plastične boce i limenke odlučeno je već prije godinu dana kada je izmijenjen Zakon o gospodarenju otpadom (ZGO). Međutim, pojedinosti – kao što je iznos jamčevine – prvo su se morale razraditi u radnim skupinama između proizvođača, trgovaca i Ministarstva zaštite okoliša.
U konačnici je dogovorena kaucija od 25 centi na sve plastične boce od 0,1 do tri litre i sve aluminijske limenke, koju potrošači plaćaju pri kupnji, a koja se vraća pri povratku ambalaže. Iz higijenskih razloga ovo se ne odnosi na mliječne proizvode i miješane mliječne napitke.
U načelu, založena roba može se vratiti u bilo koju trgovinu koja nudi odgovarajuće proizvode. Međutim, postoje iznimke za male trgovine: one moraju prihvatiti samo boce i pića u normalnim maloprodajnim količinama ili samo proizvode koje stvarno prodaju. Drugim riječima: pekara koja prodaje samo plastične boce od 0,5 litara mora ih uzeti natrag. Osim toga, također bi trebale postojati povratne točke na vrlo frekventnim mjestima kao što su željezničke stanice.
Trgovci na malo imaju rok do 2025. da dovrše potrebne radove na konverziji i dobiju strojeve za povrat. Dok veliki trgovački lanci zasad moraju sami snositi troškove, za manje trgovine postoji fond subvencija EU-a od 80 milijuna eura.
Uvođenju pologa prethodile su godine rasprava. Nedavno se većina supermarketa i diskonta također izjasnila za odgovarajući sustav. Svake godine u Austriji nastane više od 900.000 tona plastičnog otpada. Od toga je oko 50.000 tona samo ambalaža za piće. To je gotovo 2,5 milijarde boca i limenki koje često završe u prirodi. Pritisci su bili i iz EU-a koja propisuje naplatu od 90 posto do 2029. godine.
![](https://kroativ.at/wp-content/uploads/2023/06/kroativ-white.png)
Austrija
Procvat subvencionirane obnove stambenih zgrada u Beču
![](https://kroativ.at/wp-content/uploads/2025/02/slika1-2.jpg)
Beč nudi brojne mogućnosti i financijske potpore za provedbu mjera dekarbonizacije i obnove stambenih zgrada, a odjek je više nego dobar. Pretprošle godine podneseno je oko 200 zahtjeva za financiranje, a prošle čak 350.
Sve veći broj stambenih zgrada u austrijskoj metropoli obnavlja se kako bi bio spreman za budućnost, a Grad Beč pruža financijsku potporu. Prošle je godine podneseno 75 posto više zahtjeva za subvencije u odnosu na 2023. godinu. Kako bi osigurao što bržu provedbu projekata u budućnosti, Bečki stambeni fond (wohnfonds_wien) odnedavno je uveo ubrzani postupak koji omogućava brži početak provedbe mjera obnove u iznosu do 400.000 eura kao što je zamjena sustava grijanja, toplinska izolacija ili primjerice ugradnja dizala.
Posljednja inovacija Bečkog stambenog fonda omogućit će bržu obradu zahtjeva, a samim time i bržu provedbu najčešće traženih mjera. Tako se zainteresiranim građanima nastoji osigurati realizacija projekata u roku od svega nekoliko mjeseci. „Cilj je učiniti Beč spremnim za budućnost već danas”, izjavila je Kathrin Gaál, bečka dogradonačelnica i članica gradskog poglavarstva za stanogradnju i ženska prava.
Kako bi raniji početak radova bio moguć, potrebno je zadovoljiti određene uvjete. Ključno je da su troškovi manji od 400.000 eura, da građevinska dozvola već postoji ili nije potrebna za provedbu mjere te da radovi budu dovršeni u roku od godine dana, a obračun troškova dostavljen najkasnije šest mjeseci od završetka radova. Ova je inicijativa praktična za sve uključene, a moguća je zahvaljujući sve boljoj informiranosti građana za što su uvelike zaslužne gradske savjetodavne službe.
Beč tako izlazi ususret svima koji, zahvaljujući dobroj pripremi, žele što prije krenuti u realizaciju planova koji će austrijsku prijestolnicu učiniti spremnijom na sve zahtjevnije izazove budućnosti.
Austrija
Anschober objavio status, ljudi ga vrijeđali: On prijeti tužbama
![](https://kroativ.at/wp-content/uploads/2021/01/134233426_3647932748576262_5818820973764064565_n.jpg)
Bivši ministar zdravlja krenuo u akciju! Objava Rudija Anschobera na Facebooku izazvala je buru reakcija, a sada prijeti i masovnim tužbama.
Bivši ministar Zelenih bio je u središtu pozornosti posebno tijekom pandemije Corone – i žestoko kritiziran zbog poduzetih mjera. Nakon ostavke, Anschober je radosno najavio “novi projekt”.
Na Facebooku se digla prava bura, 64-godišnjaka su u nekim slučajevima vrijeđali, a mnogi su ga iznova kritizirali zbog njegove korona politike.
Anchober je promptno odgovorio – također vrlo oštro: “Neću dopustiti da me idioti otjeraju iz moje domovine.”
To nije bila jedina reakcija na komentare mržnje: Anschober sad prijeti oko 700 korisnika tužbama zbog “zlobe, mržnje, laži i gluposti – a to će nekie skupo stajati!”, piše danas austrijski magazin OE24.
Austrija
Austrijska pokrajina zabranjuje mobitele u osnovnim školama
![](https://kroativ.at/wp-content/uploads/2024/04/2147667467.jpg)
Koruški službenik za obrazovanje Daniel Fellner (SPÖ) proveo je u srijedu najavljenu zabranu mobilnih telefona u koruškim osnovnim školama.
Odgovarajuća uredba izdana je svim osnovnim školama u zemlji, objavila je u četvrtak pokrajina Koruška. Uredba ima za cilj spriječiti korištenje mobilnih telefona u razredu i za vrijeme odmora; izuzeci se mogu napraviti za nastavne sadržaje specifične za sat. Od škola je zatraženo da to reguliraju kućnim redom.
Prema tome, mobilni telefoni bi se trebali klasificirati kao “uređaji koji ometaju rad škole”. Uređaji trebaju biti prikladno pohranjeni tijekom nastave. Sankcije za prekršaje trebale bi se temeljiti i na kućnom redu, pa bi trebalo omogućiti upozorenje, upis u razrednu maticu ili obavijest roditeljima.
Fellner opravdava dekret time da bi “pretjerano i nepromišljeno” korištenje mobitela imalo negativne učinke na razvoj djece. To utječe na cjelokupnu dječju okolinu: “Ali možemo regulirati ovo važno školsko područje”, nastavio je Fellner.
Daljnji koraci planirani su i trebali bi se provesti ove godine. Postojala bi radna skupina sa znanstvenom podrškom za skupinu od deset do 14 godina. Ovdje je fokus prvenstveno na znanstvenoj ekspertizi i podizanju svijesti.
You must be logged in to post a comment Login