Austrija
Skoro 20 posto stanovništva Austrije starijeg od 16 godina nema pravo glasa na predsjedničkim izborima
![](https://kroativ.at/wp-content/uploads/2022/02/ukinutemjere.jpg)
U Austriji živi sve više ljudi bez prava glasa. 1,4 milijuna ljudi starijih od 16 godina neće moći sudjelovati na predsjedničkim izborima zbog nedostatka državljanstva. Prije 20 godina to je bilo samo 580.000. S druge strane, broj birača s pravom glasa u zadnje je vrijeme pao. Posebno je mnogo ljudi koji nemaju pravo glasa u gradovima i na zapadu zemlje. Politolog Peter Filzmaier može zamisliti reformu, ali savjetuje da se o njoj treba raspravljati “što dalje od bilo kakvih izbora”.
Kako pokazuju podaci Statističkog zavoda Austrije koje je procijenila APA, oko 30 posto stanovništva starijeg od 16 godina u Innsbrucku i Salzburgu nema pravo glasa, u Linzu i Grazu četvrtina (od 1. srpnja). U Beču je prosjek tek nešto ispod jedne trećine – iako uz velike razlike o kotarima: u pojedinim kotarima čak 40 posto stanovnika Beča starijih od 16 godina nemaju državljanstvo. U cijeloj Austriji oko 18 posto stanovništva u dobi od 16 i više godina nema državljanstvo – to jest, skoro svaki peti stanovnik u dobi za glasanje.
Međutim, najveće vrijednosti su izvan područja velikih gradova. Te su zajednice posebni slučajevi: do enklava Jungholz (Tirol) sa 66 posto i Mittelberg (Vorarlberg) s 51 posto stanovnika bez prava glasa može se iz Austrije doći samo preko njemačkog teritorija. Mnoge slovačke obitelji nastanile su se u Kittseeu (Burgenland) i Wolfsthalu (Donja Austrija) zbog njihove blizine Bratislavi.
S druge strane, broj birača s pravom glasa stagnira. Na izborima za Nacionalno vijeće 2019. godine 4.000 ljudi manje imalo je pravo glasa nego 2017. ili na saveznim predsjedničkim izborima 2016.
Za politologa Filzmaiera, trajna isključenost velikih dijelova stanovništva može imati negativne posljedice. Jer čak i na ljude bez državljanstva utječu odluke političkog sustava, ali im se ne dopušta da imaju pravo glasa. Kao rezultat toga, mogli bi se stvoriti potencijalno nepoželjni odljevi nezadovoljstva. “Budući da na ljude utječu odluke političkog sustava u mjestu njihova stanovanja, to bi se također moglo povezati s njihovim mjestom stanovanja umjesto s državljanstvom”, kaže Filzmaier. Naravno tek nakon dužeg boravka.
Međutim, nema naznaka većine za reformu. Savezni predsjednik Alexander Van der Bellen već je u svibnju dobio odbijenicu od ÖVP-a i FPÖ-a s prijedlogom da se naturalizacija olakša. Filzmaier također zagovara da se rasprava o izbornom zakonu vodi izvan predizborne kampanje kako bi se izbjegla emocionalizacija – tim više što postoje valjani argumenti za i protiv.
“Unutar pravila igre, mi stalno donosimo izborne odluke, što možete vidjeti na ovaj ili onaj način, a obje strane su demokrati”, naglašava politolog, osvrćući se na nedavne promjene dobne granice za glasanje. “Moja najhitnija preporuka je da se ova rasprava o pravu glasa vodi što dalje od bilo kakvih izbora.”
![](https://kroativ.at/wp-content/uploads/2023/06/kroativ-white.png)
Austrija
Procvat subvencionirane obnove stambenih zgrada u Beču
![](https://kroativ.at/wp-content/uploads/2025/02/slika1-2.jpg)
Beč nudi brojne mogućnosti i financijske potpore za provedbu mjera dekarbonizacije i obnove stambenih zgrada, a odjek je više nego dobar. Pretprošle godine podneseno je oko 200 zahtjeva za financiranje, a prošle čak 350.
Sve veći broj stambenih zgrada u austrijskoj metropoli obnavlja se kako bi bio spreman za budućnost, a Grad Beč pruža financijsku potporu. Prošle je godine podneseno 75 posto više zahtjeva za subvencije u odnosu na 2023. godinu. Kako bi osigurao što bržu provedbu projekata u budućnosti, Bečki stambeni fond (wohnfonds_wien) odnedavno je uveo ubrzani postupak koji omogućava brži početak provedbe mjera obnove u iznosu do 400.000 eura kao što je zamjena sustava grijanja, toplinska izolacija ili primjerice ugradnja dizala.
Posljednja inovacija Bečkog stambenog fonda omogućit će bržu obradu zahtjeva, a samim time i bržu provedbu najčešće traženih mjera. Tako se zainteresiranim građanima nastoji osigurati realizacija projekata u roku od svega nekoliko mjeseci. „Cilj je učiniti Beč spremnim za budućnost već danas”, izjavila je Kathrin Gaál, bečka dogradonačelnica i članica gradskog poglavarstva za stanogradnju i ženska prava.
Kako bi raniji početak radova bio moguć, potrebno je zadovoljiti određene uvjete. Ključno je da su troškovi manji od 400.000 eura, da građevinska dozvola već postoji ili nije potrebna za provedbu mjere te da radovi budu dovršeni u roku od godine dana, a obračun troškova dostavljen najkasnije šest mjeseci od završetka radova. Ova je inicijativa praktična za sve uključene, a moguća je zahvaljujući sve boljoj informiranosti građana za što su uvelike zaslužne gradske savjetodavne službe.
Beč tako izlazi ususret svima koji, zahvaljujući dobroj pripremi, žele što prije krenuti u realizaciju planova koji će austrijsku prijestolnicu učiniti spremnijom na sve zahtjevnije izazove budućnosti.
Austrija
Anschober objavio status, ljudi ga vrijeđali: On prijeti tužbama
![](https://kroativ.at/wp-content/uploads/2021/01/134233426_3647932748576262_5818820973764064565_n.jpg)
Bivši ministar zdravlja krenuo u akciju! Objava Rudija Anschobera na Facebooku izazvala je buru reakcija, a sada prijeti i masovnim tužbama.
Bivši ministar Zelenih bio je u središtu pozornosti posebno tijekom pandemije Corone – i žestoko kritiziran zbog poduzetih mjera. Nakon ostavke, Anschober je radosno najavio “novi projekt”.
Na Facebooku se digla prava bura, 64-godišnjaka su u nekim slučajevima vrijeđali, a mnogi su ga iznova kritizirali zbog njegove korona politike.
Anchober je promptno odgovorio – također vrlo oštro: “Neću dopustiti da me idioti otjeraju iz moje domovine.”
To nije bila jedina reakcija na komentare mržnje: Anschober sad prijeti oko 700 korisnika tužbama zbog “zlobe, mržnje, laži i gluposti – a to će nekie skupo stajati!”, piše danas austrijski magazin OE24.
Austrija
Austrijska pokrajina zabranjuje mobitele u osnovnim školama
![](https://kroativ.at/wp-content/uploads/2024/04/2147667467.jpg)
Koruški službenik za obrazovanje Daniel Fellner (SPÖ) proveo je u srijedu najavljenu zabranu mobilnih telefona u koruškim osnovnim školama.
Odgovarajuća uredba izdana je svim osnovnim školama u zemlji, objavila je u četvrtak pokrajina Koruška. Uredba ima za cilj spriječiti korištenje mobilnih telefona u razredu i za vrijeme odmora; izuzeci se mogu napraviti za nastavne sadržaje specifične za sat. Od škola je zatraženo da to reguliraju kućnim redom.
Prema tome, mobilni telefoni bi se trebali klasificirati kao “uređaji koji ometaju rad škole”. Uređaji trebaju biti prikladno pohranjeni tijekom nastave. Sankcije za prekršaje trebale bi se temeljiti i na kućnom redu, pa bi trebalo omogućiti upozorenje, upis u razrednu maticu ili obavijest roditeljima.
Fellner opravdava dekret time da bi “pretjerano i nepromišljeno” korištenje mobitela imalo negativne učinke na razvoj djece. To utječe na cjelokupnu dječju okolinu: “Ali možemo regulirati ovo važno školsko područje”, nastavio je Fellner.
Daljnji koraci planirani su i trebali bi se provesti ove godine. Postojala bi radna skupina sa znanstvenom podrškom za skupinu od deset do 14 godina. Ovdje je fokus prvenstveno na znanstvenoj ekspertizi i podizanju svijesti.
You must be logged in to post a comment Login