Austrija
Skoro 20 posto stanovništva Austrije starijeg od 16 godina nema pravo glasa na predsjedničkim izborima
U Austriji živi sve više ljudi bez prava glasa. 1,4 milijuna ljudi starijih od 16 godina neće moći sudjelovati na predsjedničkim izborima zbog nedostatka državljanstva. Prije 20 godina to je bilo samo 580.000. S druge strane, broj birača s pravom glasa u zadnje je vrijeme pao. Posebno je mnogo ljudi koji nemaju pravo glasa u gradovima i na zapadu zemlje. Politolog Peter Filzmaier može zamisliti reformu, ali savjetuje da se o njoj treba raspravljati “što dalje od bilo kakvih izbora”.
Kako pokazuju podaci Statističkog zavoda Austrije koje je procijenila APA, oko 30 posto stanovništva starijeg od 16 godina u Innsbrucku i Salzburgu nema pravo glasa, u Linzu i Grazu četvrtina (od 1. srpnja). U Beču je prosjek tek nešto ispod jedne trećine – iako uz velike razlike o kotarima: u pojedinim kotarima čak 40 posto stanovnika Beča starijih od 16 godina nemaju državljanstvo. U cijeloj Austriji oko 18 posto stanovništva u dobi od 16 i više godina nema državljanstvo – to jest, skoro svaki peti stanovnik u dobi za glasanje.
Međutim, najveće vrijednosti su izvan područja velikih gradova. Te su zajednice posebni slučajevi: do enklava Jungholz (Tirol) sa 66 posto i Mittelberg (Vorarlberg) s 51 posto stanovnika bez prava glasa može se iz Austrije doći samo preko njemačkog teritorija. Mnoge slovačke obitelji nastanile su se u Kittseeu (Burgenland) i Wolfsthalu (Donja Austrija) zbog njihove blizine Bratislavi.
S druge strane, broj birača s pravom glasa stagnira. Na izborima za Nacionalno vijeće 2019. godine 4.000 ljudi manje imalo je pravo glasa nego 2017. ili na saveznim predsjedničkim izborima 2016.
Za politologa Filzmaiera, trajna isključenost velikih dijelova stanovništva može imati negativne posljedice. Jer čak i na ljude bez državljanstva utječu odluke političkog sustava, ali im se ne dopušta da imaju pravo glasa. Kao rezultat toga, mogli bi se stvoriti potencijalno nepoželjni odljevi nezadovoljstva. “Budući da na ljude utječu odluke političkog sustava u mjestu njihova stanovanja, to bi se također moglo povezati s njihovim mjestom stanovanja umjesto s državljanstvom”, kaže Filzmaier. Naravno tek nakon dužeg boravka.
Međutim, nema naznaka većine za reformu. Savezni predsjednik Alexander Van der Bellen već je u svibnju dobio odbijenicu od ÖVP-a i FPÖ-a s prijedlogom da se naturalizacija olakša. Filzmaier također zagovara da se rasprava o izbornom zakonu vodi izvan predizborne kampanje kako bi se izbjegla emocionalizacija – tim više što postoje valjani argumenti za i protiv.
“Unutar pravila igre, mi stalno donosimo izborne odluke, što možete vidjeti na ovaj ili onaj način, a obje strane su demokrati”, naglašava politolog, osvrćući se na nedavne promjene dobne granice za glasanje. “Moja najhitnija preporuka je da se ova rasprava o pravu glasa vodi što dalje od bilo kakvih izbora.”
Austrija
Austrija: Poznata tvrtka traži radnike od svibnja, plaća od 2523 bruto
Ponovno počinje potraga za ljetnim i prazničnim poslovima. MA 48 također ponovno traži aktivnu podršku u ljetnim mjesecima.
Iza MA48 su si postavili cilj da Beč učine gradom pogodnim za život kakav svi poznajemo. Kako bi to nastavili činiti, traže radničku podršku za ljeto.
“Tražimo učenike i studente od 18 i više godina koji žele pomoći u poslovima prikupljanja otpada i čišćenja ulica. Osim toga, MA 48 zahtijeva fizičku spremnost, uživanje u radu na otvorenom i dobro poznavanje govornog i pisanog njemačkog jezika.”, stoji u pozivu na posao.
Zauzvrat vam se nudi posao od 40 sati uz plaću od najmanje 2523 eura bruto mjesečno. 48ersi ističu “lijepu i ugodnu radnu atmosferu” i raznoliku lepezu zadataka. Budući da želimo povećati udio žena u struci, one su posebno pozvane da se prijave.
Svi koji su zainteresirani podržati MA 48 najmanje tri tjedna neprekidno od svibnja do listopada mogu se prijaviti do 30. travnja 2024. Sve informacije i online prijavu možete pronaći na: jobs.wien.gv.at
Austrija
Prodajete stvari putem interneta, evo što sve trebate prijaviti Finanzamtu
Pravila za prodaju robe putem internetskih platformi utječu i na same platforme i na prodavače te uključuju detaljne informacije o transakcijama i prijavu prodaje poreznoj upravi.
S digitalnim dobom online platforme za prodaju robe postaju sve popularnije. No s porastom internetskih transakcija, austrijsko Ministarstvo financija također pooštrava svoje smjernice. Od 1. siječnja 2020. vrijede novi propisi za prodaju putem online platformi, koji su važni kako za same platforme tako i za prodavače.
Internetske platforme koje kupcima u Austriji omogućuju trgovinu robom dužne su prikupiti detaljne podatke o transakcijama i proslijediti ih poreznoj upravi. To uključuje ime prodavatelja, njegove bankovne podatke, iznos prodaje i opis prodane robe. Ovom se mjerom želi omogućiti poreznoj upravi provjeru porezne usklađenosti dohotka.
Kada se plaća porez na dohodak?
Pitanje treba li i kada platiti porez na dohodak od prodaje na internetskim platformama ovisi o održivosti prodajnih aktivnosti. Bitno je radi li se o jednokratnoj prodaji ili ponovljenoj prodaji. Samo je dohodak, odnosno višak od te prodaje oporeziv i mora se prijaviti u prijavi poreza na dohodak. Za osobe s dohotkom koji podliježe porezu na plaću, postoji ograničenje izuzeća od 730 eura godišnje za dodatni prihod.
Poduzetnicima u smislu zakona o porezu na promet smatraju se prodavači koji robu putem interneta nude održivo i s namjerom ostvarivanja prihoda. Ako godišnja prodaja prelazi 35.000 eura, mora se prijaviti u poreznoj upravi. Porez na promet, 10 ili 20 posto, mora se platiti u skladu s tim. Zanimljivo je da prodavatelji imaju mogućnost potraživanja pretporeza nastalih u vezi s prodajom.
Austrija
Austrijski zdravstveni sustav – evo osnovnih informacija
Austrijski zdravstveni sustav zahvaljujući izvrsnoj medicinskoj skrbi spada među najbolje u svijetu. Zbog visokih investicija u medicinski napredak austrijske zdravstvene ustanove opremljene su vrlo modernom tehnologijom. Optimalna skrb oko bolesnika, poticanje zdravlja u skladu s potrebama i dosljedna prevencija spadaju među prioritete austrijskog zdravstvenog sustava.
U Austriji se zdravstveni sustav većim dijelom financira iz doprinosa za socijalno osiguranje i poreze, a manjim dijelom privatnim sredstvima kao što su npr. participacije za recepte, sudjelovanje u troškovima, dnevne participacije za boravak u bolnici i doprinosi za privatno zdravstveno osiguranje.
Javna zdravstvena skrb pokriva se preko zdravstvenog osiguranja i osiguranja za slučaj nesreće. Te usluge obuhvaćaju na primjer ambulantnu i stacionarnu skrb, medicinsku rehabilitaciju, lijekove, subvencije za lijekove, preventivne preglede ili naknadu za vrijeme trudničkog bolovanja. Za ambulantnu skrb nadležni su liječnici u liječničkim ordinacijama i bolničke ambulante, stacionarna skrb pruža se u bolnicama.
Svi koji rade u nesamostalnoj djelatnosti moraju imati obvezno osiguranje. I velik dio zaposlenih u samostalnoj djelatnosti mora zaključiti obvezno osiguranje. Djeca, supružnici, registrirani partneri i izvanbračni partneri u obiteljima s djecom mogu biti besplatno suosigurani. Pod određenim pretpostavkama moguće je i samostalno osiguranje.
Osiguranici i članovi njihovih obitelji imaju jednostavan pristup zdravstvenim uslugama javno-zdravstvenog sustava. Mogu koristiti usluge medicinske skrbi liječnika u ordinacijama koji imaju ugovore s nositeljima zdravstvenog osiguranja i javnih bolnica. Neke usluge kao što su npr. participacije za lijekove, privatni liječnici i privatne bolnice, određene stomatološke usluge ili dnevna participacija za boravak u bolnicama moraju se privatno podmiriti. Ako osoba nema zdravstveno osiguranje, sama snosi sve troškove korištenih zdravstvenih usluga.
U slučaju bolesti koja nije uzrokovana krivnjom zaposlenika, poslodavac kroz određeno vremensko razdoblje plaća naknadu koja ovisi o pripadnosti poduzeću i vrsti zaposlenja. Nakon toga bolesni posloprimac dobiva naknadu za bolovanje od zdravstvenog osiguranja koja je, doduše, niža od naknade za rad.
You must be logged in to post a comment Login