Njemački vicekancelar Robert Habeck (Zeleni) potpisao je u Beču zajedničku deklaraciju s ministricom za klimu Leonore Gewessler (Zeleni). Berlin i Beč žele se osloniti na uzajamnu pomoć ako se ruska opskrba energentima ne ostvari. Obje zemlje trebale bi imati koristi od ovoga u hitnim slučajevima.

Rat u Ukrajini rezultirao je nekim čudnim situacijama za europske Zelene, na primjer kada dva člana srednjoeuropske vlade raspravljaju o nabavi više prirodnog plina. Habeck je u ponedjeljak već potpisao sličan dokument u Pragu. Cilj bi trebao biti uzajamna pomoć u hitnim slučajevima. Ako dođe do najgoreg, morate biti spremni. Potom će se promicati neovisnost o ruskim opskrbama energijom.

Tek tada će biti sigurnosti, rekla je Gewessler na konferenciji za novinare koja je uslijedila s Habeckom. Cilj neovisnosti kroz obnovljive izvore energije može se postići samo zajednički, dakle njih dvoje jednoglasno. Zajednička deklaracija sastoji se od tri točke, rekla je Gewessler.

Prije svega, radi se o pravima prijenosa: Tirol i Vorarlberg se opskrbljuju preko njemačke mreže, a tako bi trebalo ostati i u slučaju nestašice plina. Bilo je riječi i o korištenju skladišta prirodnog plina, posebice skladišta Haidach. Prema Gewessler, skladišta su također “važna sigurnosna zaštita” za dijelove Njemačke. Postoji dakle bilateralni sporazum o punjenju.

Treća točka predviđa zajedničke napore za diverzifikaciju opskrbe plinom. Njemačka zbog svog geografskog položaja ima mogućnost za LNG terminale, Austrija nema. Stoga se želi potaknuti domaće tvrtke da sudjeluju u LNG terminalima. “Imam punu političku podršku za ovo”, rekla je Gewessler.

Plinska solidarnost Njemačke i Austrije, mjere opreza i koordinacija u krizi središnja su tema. I na razini EU treba razmišljati o zajedničkoj nabavi i razumno koristiti postojeće kapacitete. Ovo također sprječava zemlje da jedna drugoj podižu cijene energije, kaže Gewessler. To je osobito važno za Austriju koja nema izlaz na more.

Njemačka želi pogurati uvoz ukapljenog plina, trenutno su u tu svrhu planirana četiri plutajuća terminala. Dva od njih trebala bi početi s radom do kraja godine, a druga dva tek u proljeće 2023. Nadalje, najmanje dva stacionarna LNG terminala planirana su za iduće godine. Trenutno postoje izravne infrastrukturne veze s Njemačkom za LNG terminale u Francuskoj, Nizozemskoj i Belgiji.

Habeck je rekao da je rat u Ukrajini nabacio tamne oblake na politički horizont. “Ali nismo bespomoćni, uvijek možete poduzeti protumjere.” No, nijedna država nije sama dovoljno jaka da preživi sadašnju situaciju, apelirao je na europsku solidarnost. Njemačka također ovisi o drugim zemljama. Dakle, iako postoji mogućnost LNG terminala, potrebna vam je energija za to iz Belgije i Nizozemske. Iz toga proizlazi obveza daljnje distribucije plina. Habeck je također naglasio važnost naknadnog osamostaljivanja od ruske energetike. “Ovdje je sada novi savez samodostatnosti i zaštite klime.”

Međutim, Habeck ne želi automatski staviti industriju u nepovoljan položaj u slučaju trajne nestašice plina. Zaštitna misao “Nitko se ne smije smrzavati” točna je ako dođe do kratkotrajnog poremećaja opskrbe. “No, to nije scenarij koji trenutno imamo, pretpostavljamo da bi moglo doći do prekida od mjesec dana”, rekao je njemački ministar. Iako ni u ovom slučaju nitko ne bi trebao ostati bez grijanja, doprinos bi trebala dati i privatna kućanstva, jer bi mjesecima zastoj industrijske proizvodnje imao ozbiljne posljedice za građane u zemlji.

Gewessler i Habeck također su kritizirali prošlu politiku svojih zemalja prema Rusiji. Prema Habecku, njemačka politika i kompanije postale su jako ovisne kada je kurs koji je zauzeo predsjednik Rusije Vladimir Putin već bio “zapisan na zidu” nakon nezakonite aneksije Krima. “Mi smo u sličnoj situaciji”, rekla je Gewessler. “To je situacija s kojom sada moramo raditi.” Međutim, EU je pokazala da može reagirati brzo i učinkovito.

Habeck će u utorak imati još nekoliko termina u Beču. Nakon razgovora u Ministarstvu zaštite klime on i Gewessler otišli su do jedne od najsnažnijih velikih dizalica topline u srednjoj Europi u elektrani Simmering. Kasnije su na dnevnom redu bili razgovori s ministrom gospodarstva Martinom Kocherom i ministricom Europe Karoline Edtstadler (oboje ÖVP). Službeni posjet završava razgovorom sa saveznim predsjednikom Alexanderom Van der Bellenom. Sastanak s vicekancelarom Wernerom Koglerom (Zeleni) otkazan je zbog Koglerove korona infekcije.

Habeck je u intervjuu za ARD u ponedjeljak izrazio nadu da će Rusija nastaviti isporučivati ​​plin. Posljednjom najvažnijom rutom ruskog prirodnog plina u Njemačku, plinovodom “Sjeverni tok 1″, od ponedjeljka se ništa ne isporučuje. Razlog su radovi na održavanju koji bi trebali trajati desetak dana do 21. srpnja. Međutim, nejasno je hoće li Putin nakon toga ponovno ‘odvrnuti’ plinsku slavinu. Nemam nikakve tajne informacije, ni u jednom ni u drugom smjeru, rekao je Habeck. “To je mogućnost. Također postoji šansa da se to neće dogoditi. Morat ćemo pričekati i vidjeti.”

Kritike su stigle iz NEOS-a: Suradnja je načelno dobrodošla, rekla je u emisiji glasnogovornica za energetiku Karin Doppelbauer. Umjesto kriznog komuniciranja, kod Gewessler i dalje dominira “PR komuniciranje”. Prema Doppelbauer, još uvijek nedostaje razumljiva strategija. “Vrijeme promatranja i vrućeg zraka sada mora završiti jednom zauvijek”, moraju djelovati ÖVP i Zeleni.

Austrija želi do zime imati spremnike plina napunjene do 80 posto. U nedjelju su bile popunjene 48,3 posto. U Njemačkoj to iznosi oko 64 posto. U trostupanjskom planu za izvanredne situacije u slučaju plina, Njemačka je već aktivirala drugu fazu, fazu uzbune. Unatoč većoj ovisnosti, Austrija će zasad ostati na razini jedan, razini ranog upozorenja. Sljedeći tjedan Europska komisija namjerava predstaviti svoju strategiju za energetsku sigurnost.