Ekonomija
Rimac Grupa dobila investiciju od 500 milijuna eura, vrijednost tvrtke veća od dvije milijarde

Rimac Grupa je u zadnjem krugu investicija prikupila 500 milijuna eura, priopćeno je iz kompanije. Time tržišna vrijednost tvrtke premašuje 2 milijarde eura. Novi ulagači su svjetski poznate kompanije SoftBank i Goldman Sachs. Dosadašnji ulagači Porsche i InvestiIndustrial sudjelovali su i u ovom krugu investicija.
Goldman Sachs je poznata američka investicijska banka s više od 150 godina povijesti, a SoftBank je japanska multinacionalna korporacija fokusirana na investiranje u tehnološkom sektoru. Obje kompanije su zvučna investicijska imena koja nose i određeni prestiž.
Svježi kapital bit će iskorišten za nastavak rasta tvrtke, povećanje proizvodnog kapaciteta i dodatno zapošljavanje, navodi se u priopćenju Rimac Grupe.
Posebni će fokus biti na širenju poslovanja kompanije Rimac Technology, dijela Rimac Grupe koji se bavi proizvodnjom tehnoloških komponenti za druge proizvođače, kao što su baterije za električne automobile, električni pogonski sklopovi, komponente korisničkog sučelja itd.
“Počašćeni smo potporom značajnih novih investitora kao što su SoftBank Vision Fund 2 i Goldman Sachs Asset Management, koji vjeruju u našu viziju. Zahvalni smo i Porscheu i InvestIndustrialu koji su i dosad igrali važnu ulogu u našem uspjehu, a sada su pojačali svoju potporu novim ulaganjem”, istaknuo je Mate Rimac, prenosi Index.hr.
“Sve više stranaca dolazi živjeti u Hrvatsku zbog Rimac Grupe”
Ususret javnoj objavi održana je i online medijska konferencija, na kojoj je Mate Rimac govorio o pojedinostima novog kruga investicija i planovima, ali se i osvrnuo na prošlost kompanije.
Napomenuo je da trenutno u Rimac Grupi ima oko 1500 zaposlenika, dok je prije 12 godina bio samo jedan – on sam. Od početka godine zaposleno je dodatnih 300 ljudi, a očekuje se da će taj broj do kraja godine narasti na 700.
Grupacija posluje, bilo proizvodno ili razvojno-tehnološki, na četiri lokacije u Zagrebu te po jednoj u Splitu i Osijeku. No u principu je riječ o međunarodnoj kompaniji, koja osim u Hrvatskoj, ima urede ili pogone u Engleskoj, Francuskoj i Njemačkoj.
Planira se daljnje širenje, posebno nakon nedavne uspješne investicije od pola milijarde dolara. Fokus je uvijek na tome da se nađe kadar u Hrvatskoj, rekao je Mate Rimac, ali je u ovoj fazi razvoja kompanije naglasak stavljen na zapošljavanje stranaca jer je jako važno imati ljude s dugogodišnjim iskustvom u industriji.
Kako takva industrija u Hrvatskoj praktički do sada nije postojala, zapošljavanje stranaca je jedini način za provođenje “seniorizacije”, zapošljavanja ljudi s velikim iskustvom. U proizvodnji su, pak, gotovo svi Hrvati, dok za razvoj jednostavno nema dovoljno kadra u Hrvatskoj.
Posebno je zanimljivo, tvrdi Mate Rimac, što se Englezi često odlučuju na preseljenje u Hrvatsku iako Grupa ima ured u Engleskoj, gdje radi stotinjak ljudi. Navodno dolaze cijele obitelji, a radi se o visokoobrazovanom kadru od kojeg Hrvatska može imati samo koristi.
Pohvalio se i da kompanija rapidno raste, udvostručujući se svakih godinu i pol do dvije godine. Krajem 2021. Rimac Automobili i Bugatti udružili su se u jednu tvrtku Bugatti Rimac. No svaka kompanija je nastavila razvijati svoje modele. Proizvedeni automobili Bugatti su prema tvrdnjama Mate Rimca rasprodani, a narudžbe su popunjene do 2025.
Priznaje probleme oko isporuke Nevere, koja debelo kasni, ali najavljuje da će početi uskoro. Podsjeća na to da je Nevera prošla sve testove, da je višestruko nagrađivana te da je najbrži električni automobil na svijetu. Serijska proizvodnja je navodno već počela na Jankomiru, a prve isporuke kreću za nekoliko tjedana, kaže Rimac.
Rimac Technology, koji proizvodi komponente električnih vozila za druge proizvođače, završava izgradnju novog Rimac Kampusa. To bi kompaniji trebalo omogućiti da proizvodi desetke tisuća komponenti godišnje, u rasponu od hibridnih baterijskih sustava do cijelih platformi za druge proizvođače.
Bitno je da se ne kasni, rast troškova struje i sirovina ih ne pogađa puno
Mate Rimac je navode o tome da Rimac Grupa ovisi o državnim i EU subvencijama nazvao smiješnima jer je tijekom svog postojanja primila sto puta veću vrijednost investicija od privatnih kompanija nego što je dobila subvencija od EU i Hrvatske. A te investicije kompanija je višestruko vratila u državni proračun RH, a preko njega i u proračun EU.
Po pitanju svjetskih problema s trgovinskim lancima te nabavom sirovina i komponenti, navodi da ne proizvode masovno pa im je to manji problem nego najvećim tvrtkama za proizvodnju automobila. No priznaje da i oni imaju određene probleme.
Nekad plate deset, pa i trideset puta više za neke jednostavne komponente kojih manjka na tržištu jer je najgore za poslovanje da proizvodnja stoji. Neke trgovce su time obogatili, priznaje. Poseban problem su električne komponente iz Kine zbog još uvijek aktualnog lockdowna u toj državi, koji je paralizirao velik dio gospodarstva.
Što se tiče same cijene struje, to im ne igra veliku ulogu. Energenti u ukupnim troškovima sudjeluju manje od 1 posto te ih njihova cijena ne zabrinjava. Puno je važnije da ne kasne, tvrdi Mate Rimac.
Malo su pomicali rokove izgradnje kampusa u Svetoj Nedelji zbog rasta cijena građevinskog materijala i nemogućnosti nabave. Sam kampus bi trebao biti gotov za godinu dana, a opremanje će trajati dodatnih 12 mjeseci.
Za izlazak na burzu ne postoje konkretni planovi, kompanija mora za to biti stabilnija i “predvidljiva”, tvrdi mate Rimac. Hoće li to biti za tri ili pet godina, ne želi nagađati, ali kaže da se razmišlja u tim okvirima.
Investitori su jako zadovoljni
Ovaj investicijski krug je bio iznimno uspješan, o čemu dovoljno govori iznos od 500 milijuna eura. Navodno je bilo pet puta više interesa nego što je Rimac Grupa namjeravala uzeti investicija.
Porscheu je ovo četvrti put da investira u Rimčeve kompanije, što je, prema njegovim tvrdnjama, rijetkost jer se velike kompanije u većini slučajeva razočaraju nakon investiranja u male tvrtke. Sudeći prema izjavama, i novi investitori su zadovoljni.
“Svjedočimo brzom rastu potražnje za elektrifikacijom u industriji koja se suočava sa značajnim izazovima u prilagodbi tehnološkim promjenama. Rimac se brzo etablirao kao vodeći EV tehnološki partner globalnoj automobilskoj industriji u tranziciji prema električnoj budućnosti. Sretni smo što možemo podržati Matu i njegov tim u daljnjem uspjehu i podizanju Rimca na novu razinu”, rekao je Jimi Macdonald, investitor za SoftBank.
Ulaganje poznatih svjetskih kompanija u visokotehnološku proizvodnju je u bilo kojem trenutku dobra vijest za Hrvatsku, posebno u nadolazećoj teškoj svjetskoj gospodarskoj situaciji. Proizvodnja u Hrvatskoj za izvoz u ostatak EU ima prostora za rast jer tek 65 posto vrijednosti uvoza proizvoda Hrvatska pokriva svojim izvozom, piše Index.hr.

Ekonomija
Kriza drma Austriju, najveća stagnacija još od Drugog svjetskog rata

Najnovije brojke su na stolu: proračunski deficit Austrije iznosi 3,3%, unatoč vladinom paketu štednje vrijednom 6,4 milijarde eura. Zbog toga Austriji prijeti postupak EU zbog prekomjernog deficita, upozoravaju ekonomski stručnjaci iz WIFO-a i IHS-a.
Treća godina recesije
Austrijsko gospodarstvo nastavlja padati – treću godinu zaredom, što je najduže razdoblje ekonomske stagnacije od Drugog svjetskog rata. WIFO predviđa pad BDP-a od 0,3%, dok IHS očekuje -0,2% u 2025. godini. U prethodnoj prognozi iz prosinca 2024. godine ekonomisti su još očekivali blagi rast, no sada je jasno da se recesija nastavlja.
Deficit daleko iznad granice EU
Bez rasta gospodarstva, padaju i državni prihodi. Unatoč mjerama štednje, WIFO predviđa da će proračunski deficit u 2025. iznositi 3,3%, a u 2026. čak 3,5% – znatno iznad dopuštenog praga EU od 3%. Austrijska narodna banka (OeNB) prognozira još lošiju situaciju, s deficitom od 3,8% u 2025.
Da vlada nije donijela paket štednje, deficit bi prema WIFO-u dosegao čak 4,2%.
Postupak EU zbog prekomjernog deficita?
S obzirom na to da štednja nije dovoljna da spusti deficit ispod 3%, Austriji prijeti postupak EU zbog prekomjernog deficita. Trenutno se osam zemalja EU suočava s takvim postupkom, uključujući Francusku, Belgiju i Italiju.
Da bi izbjegla sankcije EU, Austrija bi trebala dodatno uštedjeti između 4 i 6 milijardi eura. No, još stroži režim štednje mogao bi dodatno oslabiti ekonomiju i smanjiti porezne prihode, stvarajući začarani krug.
Moguće izuzeće vojnih troškova
Situacija je dodatno komplicirana time što EU razmatra izuzeće vojnih troškova iz proračunskog deficita, s obzirom na geopolitičku krizu i povećanje obrambenih ulaganja u Europi.
Ako bi Austrija mogla izuzeti 0,3% BDP-a, koliko iznose troškovi obrane, njezin bi se deficit spustio na 3% – točno na granicu dopuštenu pravilima EU. Time bi se možda izbjeglo pokretanje postupka.
Političke reakcije: Je li EU postupak doista problem?
Austrijski ministar financija iz redova SPÖ-a, Markus Marterbauer, poručio je da EU postupak ne bi bio katastrofa. Slično razmišljaju i ÖVP i NEOS, iako se još nadaju njegovom izbjegavanju.
Dok se vlada suočava s teškim odlukama, jedno je sigurno – Austrija će morati pronaći nove izvore prihoda ili dodatno smanjiti rashode ako želi stabilizirati svoje javne financije.
Ekonomija
Austrija je u recesiji, WIFO predlaže štednju u građevinskom i socijalnom sektoru

Austrijsko gospodarstvo suočava se s trećom uzastopnom recesijom, a prema trenutnim prognozama Wirtschaftsforschungsinstitut (WIFO) očekuje pad BDP-a od 0,3 posto, dok Institut za visoke studije (IHS) predviđa minus od 0,2 posto. Stručnjaci upozoravaju da će i grad Beč morati štedjeti, osobito na velikim infrastrukturnim projektima.
Strukturna kriza i rastući deficit
Prema riječima šefa WIFO-a, Gabriela Felbermayra, austrijsko gospodarstvo nije samo u cikličkoj krizi, već se suočava sa strukturnim problemima koji su „domaće, a ne uvezene prirode“. Uz slabe ekonomske izglede, proračunski deficit ove i iduće godine premašit će dopuštenih 3 posto BDP-a, a porezni prihodi su pod pritiskom zbog usporene gospodarske aktivnosti.
Beč se također suočava s velikim financijskim izazovima – u gradskoj blagajni za 2025. predviđa se proračunski manjak od 3,8 milijardi eura, što je trećinu više nego što se prvotno planiralo.
Štednja u građevinskom i socijalnom sektoru
Jedna od ključnih mjera štednje mogla bi biti odgoda ili smanjenje građevinskih projekata, poput proširenja mreže podzemne željeznice u Beču, smatra Felbermayr. Također, ističe da je Beč izdašniji u socijalnim davanjima u usporedbi s drugim saveznim pokrajinama, te da bi i na tom području moglo doći do prilagodbi.
Stručnjakinja za financije općina, Karoline Mitterer iz Centra za istraživanje uprave, smatra da je nužno zajedničko djelovanje savezne vlade, pokrajina i općina. Prvi rezovi mogli bi se dogoditi u sektoru sporta, kulture i subvencija, pri čemu će se pažljivo procjenjivati njihov društveni značaj.
Plan štednje Beča za 2025.
Unatoč pozivima na štednju, gradonačelnik Beča, Michael Ludwig, istaknuo je da je Beč u 2024. bio jedina austrijska pokrajina s gospodarskim rastom. Za 2025. godinu planira uštedjeti 500 milijuna eura, dok istovremeno nastoji zadržati investicije koje jačaju gospodarstvo i stabiliziraju tržište rada.
Koji će projekti biti odgođeni ili smanjeni još nije odlučeno, no prijedlozi iz različitih resora već su u razmatranju.
Ekonomija
BP planira prodati svoju mrežu benzinskih postaja u Austriji

Britanska naftna kompanija BP planira prodati svoju mrežu benzinskih postaja u Austriji do kraja ove godine. Kako je danas objavio BP, više od 260 lokacija, uključujući električne punionice, poslovanje s flotnim vozilima povezano s BP Austrija te udjele u upravljačkom društvu terminala u Linzu, trebali bi dobiti novog vlasnika do kraja trećeg kvartala 2025.
Dio benzinskih postaja trenutno vode zakupci sa svojim osobljem, dok su neke dio partnerskog modela distribucije brenda, izjavila je glasnogovornica BP-a za Austrijsku novinsku agenciju (APA). Ova prodaja dio je globalnog programa dezinvestiranja BP-a, vrijednog 20 milijardi američkih dolara (oko 18,54 milijarde eura). Sličan proces odvija se i u Nizozemskoj.
Završetak prodaje predviđen za kraj 2025.
Proces prodaje je već započeo, a do kraja trećeg kvartala 2025. BP planira objaviti ime potencijalnog kupca. Zaključenje transakcije očekuje se krajem 2025. godine, uz uvjet da regulatorna tijela odobre prodaju.
„Tijekom proteklih godina proširili smo poslovanje i postali drugi najveći lanac benzinskih postaja s vodećim brendovima u Austriji“, izjavio je predsjednik uprave BP Europa SE, Patrick Wendeler. Prema njegovim riječima, cilj prodaje je omogućiti novom vlasniku da nastavi uspješan razvoj poslovanja.
You must be logged in to post a comment Login