Ekonomija
Austrija: Sve više tvrtki proglašava bankrot
Broj insolventnosti tvrtki ponovno je porastao u prvom tromjesečju tekuće godine. Na to najviše utječe istek korona pomoći. Povećao se i broj osobnih bankrota, a očekuje se i daljnje povećanje s obzirom na tekuće krize.
Nakon prestanka državne pomoći tvrtkama i privatnim licima zbog koronavirusa, stečajevi u Austriji vraćaju se na razinu prije pandemije. U prva tri mjeseca 2022. broj stečajeva se više nego udvostručio na 1055, pokazuju konačni podaci iz Creditreforma u petak. Uz pomoć za prevladavanje koronavirusa, broj insolventnosti je pao na razinu ranih 1990-ih, a time i na nizak nivo.
Ukupan broj osobnih stečajeva također je povećan za oko 22 posto na 2.301 postupak. To je uglavnom zbog reforme stečajnog i ovršnog zakona donesene u srpnju 2021., što je dovelo do preokreta trenda. Prema Creditreformu, brže opcije otpisa duga naišle su na sve veće prihvaćanje.
Za 2022. kao cjelinu, generalni direktor Creditreforma Gerhard Weinhofer očekuje povratak na razinu prije pandemije na od oko 5.000 insolventnih tvrtki. Weinhofer pretpostavlja da će broj privatnih stečajeva porasti na više od 9.000.
Velike i srednje tvrtke do sada su se bolje nosile s problemima zbog veće vlasničke baze, manje tvrtke često nemaju financijsku snagu, ljudske resurse niti mogućnost prenijeti veće nabavne cijene na krajnje kupce te su dakle više u opasnosti od insolventnosti.
Ostaje za vidjeti kakve će učinke daljnji tijek ukrajinskog rata imati na opći gospodarski razvoj, kao i na digitalizaciju i klimatske promjene na tržištu rada, a time i na nelikvidnost, navodi Weinhofer.
Najveći rast insolventnosti poduzeća u prvom tromjesečju zabilježili su Tirol (plus 309,5 posto), Donja Austrija (plus 196 posto) i Vorarlberg (plus 182 posto). Najviša razina nelikvidnosti bila je u glavnom gradu savezne države Beč s gotovo četiri stečaja na 1.000 poduzeća, a najniža u Vorarlbergu s manje od dva na 1.000 poduzeća. Tri od 1.000 tvrtki u Austriji morale su podnijeti zahtjev za stečaj.
Najviše su porasle nelikvidnosti u sektoru prometa s porastom od 156,5 posto, a zatim u turizmu s rastom od 132 posto. Najviše stečajnih prijava zabilježili su građevinarstvo (192), trgovina (178) i usluge (166). Najveća relativna nelikvidnost je također u građevinarstvu s oko osam na 1.000 tvrtki u sektoru.
Više od trećine svih privatnih stečajeva dogodilo se u Beču. Šest od 10.000 odraslih u Beču moralo je podnijeti zahtjev za bankrot. To znači da je vjerojatnost da će građani Beča biti u opasnosti od insolventnosti dvostruko veća od prosjeka, jer je u Austriji samo nešto više od troje od 10.000 odraslih bilo nelikvidno, piše ORF.
Ekonomija
Kriza drma Austriju, najveća stagnacija još od Drugog svjetskog rata
Najnovije brojke su na stolu: proračunski deficit Austrije iznosi 3,3%, unatoč vladinom paketu štednje vrijednom 6,4 milijarde eura. Zbog toga Austriji prijeti postupak EU zbog prekomjernog deficita, upozoravaju ekonomski stručnjaci iz WIFO-a i IHS-a.
Treća godina recesije
Austrijsko gospodarstvo nastavlja padati – treću godinu zaredom, što je najduže razdoblje ekonomske stagnacije od Drugog svjetskog rata. WIFO predviđa pad BDP-a od 0,3%, dok IHS očekuje -0,2% u 2025. godini. U prethodnoj prognozi iz prosinca 2024. godine ekonomisti su još očekivali blagi rast, no sada je jasno da se recesija nastavlja.
Deficit daleko iznad granice EU
Bez rasta gospodarstva, padaju i državni prihodi. Unatoč mjerama štednje, WIFO predviđa da će proračunski deficit u 2025. iznositi 3,3%, a u 2026. čak 3,5% – znatno iznad dopuštenog praga EU od 3%. Austrijska narodna banka (OeNB) prognozira još lošiju situaciju, s deficitom od 3,8% u 2025.
Da vlada nije donijela paket štednje, deficit bi prema WIFO-u dosegao čak 4,2%.
Postupak EU zbog prekomjernog deficita?
S obzirom na to da štednja nije dovoljna da spusti deficit ispod 3%, Austriji prijeti postupak EU zbog prekomjernog deficita. Trenutno se osam zemalja EU suočava s takvim postupkom, uključujući Francusku, Belgiju i Italiju.
Da bi izbjegla sankcije EU, Austrija bi trebala dodatno uštedjeti između 4 i 6 milijardi eura. No, još stroži režim štednje mogao bi dodatno oslabiti ekonomiju i smanjiti porezne prihode, stvarajući začarani krug.
Moguće izuzeće vojnih troškova
Situacija je dodatno komplicirana time što EU razmatra izuzeće vojnih troškova iz proračunskog deficita, s obzirom na geopolitičku krizu i povećanje obrambenih ulaganja u Europi.
Ako bi Austrija mogla izuzeti 0,3% BDP-a, koliko iznose troškovi obrane, njezin bi se deficit spustio na 3% – točno na granicu dopuštenu pravilima EU. Time bi se možda izbjeglo pokretanje postupka.
Političke reakcije: Je li EU postupak doista problem?
Austrijski ministar financija iz redova SPÖ-a, Markus Marterbauer, poručio je da EU postupak ne bi bio katastrofa. Slično razmišljaju i ÖVP i NEOS, iako se još nadaju njegovom izbjegavanju.
Dok se vlada suočava s teškim odlukama, jedno je sigurno – Austrija će morati pronaći nove izvore prihoda ili dodatno smanjiti rashode ako želi stabilizirati svoje javne financije.
Ekonomija
Austrija je u recesiji, WIFO predlaže štednju u građevinskom i socijalnom sektoru
Austrijsko gospodarstvo suočava se s trećom uzastopnom recesijom, a prema trenutnim prognozama Wirtschaftsforschungsinstitut (WIFO) očekuje pad BDP-a od 0,3 posto, dok Institut za visoke studije (IHS) predviđa minus od 0,2 posto. Stručnjaci upozoravaju da će i grad Beč morati štedjeti, osobito na velikim infrastrukturnim projektima.
Strukturna kriza i rastući deficit
Prema riječima šefa WIFO-a, Gabriela Felbermayra, austrijsko gospodarstvo nije samo u cikličkoj krizi, već se suočava sa strukturnim problemima koji su „domaće, a ne uvezene prirode“. Uz slabe ekonomske izglede, proračunski deficit ove i iduće godine premašit će dopuštenih 3 posto BDP-a, a porezni prihodi su pod pritiskom zbog usporene gospodarske aktivnosti.
Beč se također suočava s velikim financijskim izazovima – u gradskoj blagajni za 2025. predviđa se proračunski manjak od 3,8 milijardi eura, što je trećinu više nego što se prvotno planiralo.
Štednja u građevinskom i socijalnom sektoru
Jedna od ključnih mjera štednje mogla bi biti odgoda ili smanjenje građevinskih projekata, poput proširenja mreže podzemne željeznice u Beču, smatra Felbermayr. Također, ističe da je Beč izdašniji u socijalnim davanjima u usporedbi s drugim saveznim pokrajinama, te da bi i na tom području moglo doći do prilagodbi.
Stručnjakinja za financije općina, Karoline Mitterer iz Centra za istraživanje uprave, smatra da je nužno zajedničko djelovanje savezne vlade, pokrajina i općina. Prvi rezovi mogli bi se dogoditi u sektoru sporta, kulture i subvencija, pri čemu će se pažljivo procjenjivati njihov društveni značaj.
Plan štednje Beča za 2025.
Unatoč pozivima na štednju, gradonačelnik Beča, Michael Ludwig, istaknuo je da je Beč u 2024. bio jedina austrijska pokrajina s gospodarskim rastom. Za 2025. godinu planira uštedjeti 500 milijuna eura, dok istovremeno nastoji zadržati investicije koje jačaju gospodarstvo i stabiliziraju tržište rada.
Koji će projekti biti odgođeni ili smanjeni još nije odlučeno, no prijedlozi iz različitih resora već su u razmatranju.
Ekonomija
BP planira prodati svoju mrežu benzinskih postaja u Austriji
Britanska naftna kompanija BP planira prodati svoju mrežu benzinskih postaja u Austriji do kraja ove godine. Kako je danas objavio BP, više od 260 lokacija, uključujući električne punionice, poslovanje s flotnim vozilima povezano s BP Austrija te udjele u upravljačkom društvu terminala u Linzu, trebali bi dobiti novog vlasnika do kraja trećeg kvartala 2025.
Dio benzinskih postaja trenutno vode zakupci sa svojim osobljem, dok su neke dio partnerskog modela distribucije brenda, izjavila je glasnogovornica BP-a za Austrijsku novinsku agenciju (APA). Ova prodaja dio je globalnog programa dezinvestiranja BP-a, vrijednog 20 milijardi američkih dolara (oko 18,54 milijarde eura). Sličan proces odvija se i u Nizozemskoj.
Završetak prodaje predviđen za kraj 2025.
Proces prodaje je već započeo, a do kraja trećeg kvartala 2025. BP planira objaviti ime potencijalnog kupca. Zaključenje transakcije očekuje se krajem 2025. godine, uz uvjet da regulatorna tijela odobre prodaju.
„Tijekom proteklih godina proširili smo poslovanje i postali drugi najveći lanac benzinskih postaja s vodećim brendovima u Austriji“, izjavio je predsjednik uprave BP Europa SE, Patrick Wendeler. Prema njegovim riječima, cilj prodaje je omogućiti novom vlasniku da nastavi uspješan razvoj poslovanja.
You must be logged in to post a comment Login