Pješaci sada trebaju biti posebno oprezni na Kärntner Straße. Razlog tome je obitelj vrana koja se gnijezdi u hotelu Sacher. Ptiće odgajaju roditelji vrane, a prema tome, oni također brane svoju obitelj.

Šetači stoga ne bi trebali zanemariti zračni prostor. Kako javlja novinarka “Heute” Maria, problem postoji već godinama i do sada se nije promijenio. Neki od stanara čak su ozlijeđeni i krvavo izgrebani. I sama je nekoliko puta bila napadnuta. Od nadležnih konačno traži trajno rješenje.

“Heute” je prije dvije godine izvijestio o problemu. Jedna od dvije vrane oblijetala je otprilike jednom u sat vremena i napadala prolaznike. “Vjerojatno je riječ o instinktivnom činu. Budući da je gnijezdo na samo nekoliko metara, nema opasnosti za potomstvo”, objasnio je Graf.

U Stratzdorfu kod Kremsa u petak oko 10 sati dogodila se prometna nesreća sa smrtnim ishodom na brzoj cesti Stockerauer (S5). Prema informacijama “Heutea”, vozačica Dacia Sandera frontalno se sudarila s poluprikolicom. Automobil je potpuno uništen u sudaru – automobil je jedva bio prepoznatljiv.

Hitna služba Crvenog križa odmah je upozorena i stigla je na lice mjesta za nekoliko minuta. Na mjesto nesreće izašla su i dobrovoljna vatrogasna društva koja su iz olupine izvlačila ozlijeđene osobe.

Sonja Kellner, glasnogovornica Crvenog križa, potvrdila je za “Heute” da je jedna žena preminula od teških ozljeda u nesreći. Liječnik hitne pomoći mogao je samo utvrditi smrt na licu mjesta. Vozač kamiona je s lakšim ozljedama prebačen u bolnicu.

S5 je morao biti potpuno zatvoren za vrijeme trajanja radova čišćenja. Vatrogasci su dizalicom demolirani automobil izvukli iz jarka. Uzrok nesreće trenutno nije poznat, kao ni dob poginule. Policija sada provodi sve daljnje očevide.

Austrija je pala na 32. mjesto u trenutnom indeksu slobode medija Reportera bez granica (ROG). To je dosad najgori rezultat za zemlju, objavila je u petak organizacija. Razlozi su se kretali od dodjele oglasa do političkog utjecaja na imenovanja odbora ORF-a. Pozitivno je spomenut Zakon o pristupu informacijama koji još nije stupio na snagu.

Prije deset godina zemlja je bila na dvanaestom mjestu. Prošle godine Austrija je zauzela 29. mjesto u međunarodnom indeksu slobode medija ove nevladine organizacije. Austrija će 2024. biti u sredini zemalja koje su klasificirane kao “zadovoljavajuće”, iza Moldavije i ispred Mauritanije. Samo se osam zemalja smatra s “dobrom” situacijom. 22. izdanje Indeksa slobode medija pokriva ukupno 180 zemalja svijeta.

Razlozi zaostajanja Austrije su različiti, smatra Fritz Hausjell, predsjednik ROG Austria. Pravosuđe rasvjetljava “vrlo problematične bliske odnose i vjerojatno koruptivne procese između vladajuće stranke ÖVP i nekoliko velikih medija”. Osim toga, pravosuđe trenutačno istražuje ulogu FPÖ-a u mogućoj korupciji u oglašavanju.

Izmjenom Zakona o transparentnosti medija nije zaustavljeno “beskriterijsko dodjeljivanje raskošnih državnih reklama” za kontrolu nekih novinarskih medija. Istodobno bi ÖVP i FPÖ napadali pojedine novinare kao navodne aktiviste, rekao je Hausjell. Osvrnuo se i na fizičke napade na medijske djelatnike.

Hausjell je kritički primijetio da na zaključak Ustavnog suda (VfGH) da je vlada imala prevelik utjecaj na imenovanje odbora ORF-a još nije odgovoreno amandmanom na zakon. Umjesto toga, ÖVP se zalagao za zabranu citiranja istražnih spisa. Raznolikost ponude dnevnih novina smanjila se prošle godine sa 14 na dvanaest naslova jer su republički “Wiener Zeitung” i stranačke novine ÖVP-a “Oberösterreichisches Volksblatt” prestali izlaziti u tiskanom obliku.

Kao pozitivan pomak naveden je Zakon o slobodi pristupa informacijama koji još nije stupio na snagu. Načelno je pozdravljena i raspodjela sredstava za digitalizaciju na postojeće medije, iako dodjela nije bila transparentna.

Kako bi se poboljšala sloboda tiska u zemlji, političari bi mogli osmisliti vladine reklame kao dio financiranja medija i tako podržati i manje medije, rekao je Hausjell za APA-u. Osim toga, predsjednik ROG-a založio se za uspostavu digitalne distribucije novinarskog sadržaja, idealno na europskoj razini.

Zaštita ORF-a od političkog utjecaja bila je i tema prosvjeda s oko 100 sudionika u četvrtak u Beču. Organizacija kampanje “#aufstehn”, Concordia press club i ROG pozvali su ljude na događaj. Zahtijevali su da ministrica medija Susanne Raab (ÖVP) osigura neovisnost ORF-a prije nego što FPÖ može ući u vladu.

Indeks se temelji na pet pokazatelja: politički kontekst, ekonomski kontekst, pravni okvir, socio-kulturni kontekst i sigurnost. Što se tiče sigurnosti, najbolja je bila Austrija s 90,5 bodova (plus 1,3 boda). Što se tiče pravnog okvira, također je zabilježen blagi rast (plus 1,1 bod na 78,5 bodova).

Sociokulturni kontekst bilježi najveći pad od 8,8 bodova (75,3 boda), a slijedi ga politički kontekst s padom od pet bodova (69 bodova). Austrija je najslabije prošla kada je u pitanju ekonomska situacija medija (60,2 boda, minus 1,7 bodova).