Connect with us

Ekonomija

Niz zemalja u Europi ograničava prodaju ulja. Slijedi li nestašica?

Objavljeno

na

Kao što je pandemija prouzročila nestašicu osnovnih namirnica, tako je ruska invazija na Ukrajinu poremetila strateški važne zalihe hrane, podižući cijene osnovnih namirnica poput jestivog ulja u supermarketima diljem svijeta.

Prije rata Ukrajina je bila najveći svjetski izvoznik suncokretovog ulja. Sukob je sada paralizirao žetvu i ostavio mnoge zemlje s ograničenim zalihama jestivog ulja i rastućim cijenama, pogoršavajući prehrambenu krizu na istoku Afrike i dovodeći do ograničenja izvoza u Indoneziji.

“Lanci opskrbe, koje je već prekinuo covid-19, zakomplicirani su ratom u Ukrajini jer on uzrokuje nestašicu suncokretovog ulja i povisuje cijenu zamjenskih ulja”, poručuje Kate Halliwell, glavna znanstvena direktorica Federacije hrane i pića, organizacije koja predstavlja najveći britanski proizvodni sektor.

Zemlje ograničavaju kupnju ulja
“Proizvođači čine sve što mogu kako bi smanjili troškove, ali neke će neizbježno morati prenijeti na potrošače”, dodaje.

Lanci supermarketa u Španjolskoj, Grčkoj, Turskoj, Belgiji i drugim zemljama koji su ograničili kupnju jestivog ulja opisuju taj potez kao mjeru predostrožnosti zbog povećane potražnje.

U Tescu, velikom britanskom lancu, kupci mogu kupiti do tri boce jestivog ulja, “tako da svatko može dobiti ono što mu je potrebno”, stoji u letku objavljenom na polici.

Ruska invazija opustošila je ukrajinske gradove, domove, bolnice i škole, ali i poljoprivredu, sprečavajući žetvu i uništavajući usjeve u regiji koja je poznata kao “žitnica Europe”.

Sjetva, proizvodnja i trgovina su se smanjili, a cijene roba naglo su porasle, objavila je ovog mjeseca Svjetska trgovinska organizacija. Agencija Ujedinjenih naroda za hranu izvijestila je o oštrom porastu cijena biljnih ulja pod utjecajem rata i dugotrajne suše u državama poput Brazila i Argentine, prenosi tportal.

Proizvođači zamjenjuju suncokretovo ulje repičinim
Vlasnici prerađivačkih tvrtki u Britaniji oklijevaju prenijeti troškove na kupce, utrkujući se u pronalaženju alternativnih ulja kako cijene rastu. Britanske agencije za standarde hrane prošlog mjeseca izvijestile su da proizvođači zamjenjuju suncokretovo ulje repičinim uljem takvom brzinom da neki nisu stigli promijeniti svoje etikete.

o je potaknulo Emily Miles, izvršnu direktoricu Agencije za standarde hrane, koja pokriva Englesku, Wales i Sjevernu Irsku, da izda umirujuću obavijest potrošačima o tome da je rizik od alergije na repičino ulje ‘vrlo nizak’.

‘Prehrambene tvrtke izvještavaju da će zalihe suncokretovog ulja u Velikoj Britaniji vjerojatno nestati za nekoliko tjedana, a neke tvrtke već imaju ozbiljne poteškoće’, stoji u priopćenju agencije.

Tvrtke su se također pokušale prilagoditi onome što je dostupno, preformulirajući recepte s palminim ili sojinim uljem.

I druge zemlje suočene su s problemima u opskrbi. Glavna izvozna tržišta Ukrajine prošle godine uključivala su Indiju, Kinu, Bliski istok i Sjevernu Afriku te Europsku uniju, prema američkom ministarstvu poljoprivrede.

Rema 1000, norveški lanac supermarketa, razmatra povratak na prodaju palminog ulja, koje je prethodno zabranio iz ekoloških razloga, a njegova danska podružnica ograničila je kupnju na tri boce ulja.

No taj pristup mogao bi biti pogoršan indonezijskom zabranom izvoza palminog ulja, globalnim nestašicama uzrokovanim vremenskim prilikama i zategnutošću na tržištu zbog rata, izjavila je grupa analitičara industrije Oil World u izvješću u srijedu.

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Ekonomija

40 posto građana Austrije može zamisliti da radi u mirovini

Objavljeno

na

Mnogi ljudi jedva čekaju dugo očekivani kraj svog radnog vijeka. Očito ima ljudi koji žele ili su sposobni raditi i nakon 65. godine.

Pokazuje to izvješće Silver Workers Report koje je izradio institut za istraživanje tržišta Marktagent u ime platforme za zapošljavanje Xing. U ožujku je ispitano 520 Austrijanaca u dobi od 50 do 75 godina.

Sukladno tome, gotovo četvero od deset ispitanih može zamisliti rad u dobi za mirovinu. Desetina kaže da zapravo žele završiti svoj profesionalni život kasnije nego je propisano.

No, 41 posto, većina, ipak želi otići u starosnu mirovinu. Glavni razlozi tome su vrijeme s obitelji, godišnji odmor, ali i fizičke tegobe. Čak 37 posto sudionika ankete voljelo bi prije dati otkaz na posl

Motivacija za rad nakon umirovljenja ne proizlazi samo iz financijskih interesa. 54 posto ispitanih izjavilo je da uživa u poslu. Više od polovice također cijeni ljudski kontakt putem radnog mjesta.

Među onima koji mogu nastaviti raditi i u mirovini razlozi su različiti. No, oko 35 posto ljudi koji mogu zamisliti da rade u starosti razmišljaju o protoku novca – čak i ako ne ovise o njemu. Prema odgovorima, to je ključni razlog za nastavak rada posebice muškaraca. 30 posto nastavilo bi raditi svoj posao ako bi to bilo financijski potrebno.

Nastavi čitati

Ekonomija

Austriji sve više nedostaje radnika

Objavljeno

na

By

Revizorski sud analizirao je stanje u vezi s nedostatkom kvalificiranih radnika u Austriji i Europi. Stoga je sada potrebna opća strategija.

U svom “Popisu nedostatka kvalificiranih radnika” Revizorski sud (RH) preporučuje izradu sveobuhvatne strategije. Prema RH, bilo bi moguće “bolje promicati željeno useljavanje kvalificiranih radnika iz trećih zemalja s Crveno-bijelo-crvenom iskaznicom (RWR Card)”. Kako bi se to postiglo, sustav je potrebno pojednostaviti i učiniti fleksibilnijim, istaknula je Margit Kraker, predsjednica Revizorskog suda.

Pojasnila je da je RH dobio uvid u cjelokupnu situaciju oko nedostatka kvalificiranih radnika. Izgledi za budućnost su otrežnjujući. Zbog “demografskog razvoja, dostupnost radnika u Austriji, kao i u cijeloj EU, smanjit će se tijekom sljedećih deset godina”. To znači da će u Austriji biti još manje radnika nego što ih ima sada. “Srednjoročno i dugoročno, očekuje se da će se nedostatak kvalificiranih radnika pogoršati”, rekao je Kraker u priopćenju za javnost, prenosi kroativ.at.

Kraker kao važnu prilagodbu vidi daljnji razvoj crveno-bijelo-crvene karte i razvoj ukupne strategije. ÖVP vidi potencijal za privlačenje više kvalificiranih radnika “stvaranjem novog posebnog pravila za turističke djelatnike iz država Zapadnog Balkana”.

SPÖ vidi priliku za poboljšanje uvjeta boljom integracijom tražitelja azila na tržište rada. Ali neće biti inicijative federalne vlade da se to učini. AMS čini malo ili ništa kako bi kvalificirao i motivirao migrante u Austriji za tržište rada. “Savezna vlada se fokusira samo na dovođenje sve više i više ‘ljudi iz daleka’ u zemlju. S obzirom na rastuće brojke nezaposlenosti, to je potpuno pogrešan pristup”, rekla je Dagmar Belakowitsch (FPÖ).

Međutim, situacija je i dalje napeta. Ministar rada Martin Kocher nedavno je razvio paket vrijedan 75 milijuna eura koji je trebao osigurati bolju integraciju migranata iz Sirije, Iraka i Afganistana na tržište rada.

Nastavi čitati

Austrija

Inflacija na najnižoj razini još od rujna 2021

Objavljeno

na

Inflacija u Austriji nastavlja slabiti. U travnju je stopa inflacije iznosila 3,5 posto na godišnjoj razini, pa je pala na najnižu razinu od rujna 2021. Najznačajniji pokretač inflacije bio je rast cijena u restoranima i hotelima (plus 7,6 posto).

Prvi put od početka naglog rasta potrošačkih cijena 2021., cijene plina imale su “značajan prigušujući učinak” na inflaciju, objavio je danas Statistički ured Austrije.

“Parant-aranžmani su također značajno pridonijeli padu inflacije u travnju, umjesto da su imali snažan učinak na povećanje cijena kao u prethodnih dvanaest mjeseci”, rekao je generalni direktor austrijske statistike Tobias Thomas u izjavi za javnost.

No, poskupljenja u ugostiteljstvu “i dalje su iznad prosjeka”, a poskupljenja na benzinskim postajama “čak su i porasla”.

Razina cijena mikro košarice, koja je namijenjena dnevnim kupnjama, a uglavnom sadrži prehrambene artikle te dnevne novine i kavu u kafiću, u travnju je na godišnjoj razini porasla za 4,3 posto. Razina cijena mini košarice – tjedne kupnje koja uključuje hranu, usluge i gorivo – porasla je na godišnjoj razini za 4,9 posto.

Nastavi čitati
LM