Connect with us

Hrvatska

Koji uvjeti vrijede za ulazak u Hrvatsku

Objavljeno

na

Danas je Veliki petak – dan Muke gospodnje te su se mnogi naši čitatelji uputili svojim ‘domovima’. No, prije puta se svakako valja informirati koje mjere trenutačno vrijede za ulazak u RH. Stoga vam Kroativ.at na jednom mjestu donosi sve mjere koje trenutačno vrijede za ulazak u Hrvatsku.

Putnici koji putuju u Republiku Hrvatsku iz jedne od država članica EU/EGP

Putnicima koji dolaze neposredno izdržava i/ili regija članica Europske unije, odnosno država i/ili regija članica schengenskog prostora i država pridruženih schengenskom prostoru,  neovisno o državljanstvu, omogućit će se ulazak u Republiku Hrvatsku bez potrebe predočenja EU digitalne COVID potvrde ili bilo koje druge epidemiološke potvrde (nalaz testa, potvrda o cijepljenju itd.) te bez određivanja samoizolacije.

Navedeni putnici ne trebaju dostavljati najavu putovanja putem stranice Enter Croatia.

Državljani država članica EU/EGP kao i članovi njihove obitelji koji putuju u Republiku Hrvatsku iz trećih zemalja, odnosno onih koje nisu članice EU/EGP

Državljani država članica Europske unije (uključivši i hrvatske državljane), odnosno država članica schengenskog prostora i država pridruženih schengenskom prostoru, kao i članovi njihovih obitelji te državljani trećih zemalja koji su osobe s dugotrajnim boravištem na temelju Direktive Vijeća 2003/109/EZ od 25. studenoga 2003. godine o statusu državljana trećih zemalja s dugotrajnim boravištem i osobe koje imaju pravo boravka temeljem drugih direktiva EU ili nacionalnog prava ili koji imaju nacionalne dugoročne vize, koji dolaze iz trećih zemalja, prilikom ulaska u Republiku Hrvatsku, moraju predočiti važeću i valjanu EU digitalnu COVID potvrdu.

Iznimno, prethodno navedenim putnicima koji još ne posjeduju EU digitalnu COVID potvrdu, omogućit će se ulazak u Republiku Hrvatsku uz:

  • negativan nalaz PCR testa ili brzog antigenskog testa – BAT na SARS-CoV-2, pri čemu BAT test mora biti sa Zajedničke liste brzih antigenskih testova koje međusobno priznaju države članice Europske Unije, koju objavljuje Europska komisija. Kod nalaza BAT testa napravljenog u inozemstvu mora biti vidljiv proizvođač testa i/ili komercijalni naziv testa. U protivnom test se neće prihvatiti kao vjerodostojan za ulazak u Republiku Hrvatsku. Nalaz PCR testa ne smije biti stariji od 72 sata, a BAT testa od 24 sata od trenutka testiranja do dolaska na granični prijelaz;
  • potvrdu ne stariju od 270 dana o primitku dvije doze cjepiva koje se koristi u državama članicama EU  (Pfizer, Moderna, AstaZeneca, Gamaleya, Sinopharm, Novavax) ili cjepiva za koje je Svjetska zdravstvena organizacija odobrila za hitnu primjenu (Serum Institut of India – Covishield, Bharat Biotech – Covaxin, Sinovac –CoronaVac) ako je prošlo 14 dana od primitka druge doze cjepiva ili predočenje potvrde ne starije od 270 dana o primitku jedne doze cjepiva koje se prima u jednoj dozi (Janssen/Johnson&Johnson) ako je prošlo 14 dana od primitka te jedne doze ili predočenje potvrde o primitku booster doze cjepiva;
  • potvrdu o preboljenju COVID-19 i primitku jedne doze cjepiva koje se koristi u državama članicama EU (Pfizer, Moderna, AstraZeneca, Gamaleya, Sinopharm, Novavax, Janssen/Johnson&Johnson) ili cjepiva za koja je Svjetska zdravstvena organizacija odobrila za hitnu primjenu (Serum Institute of India – Covishield, Bharat Biotech – Covaxin, Sinovac – CoronaVac) ako je prošlo 14 dana od primitka te jedne doze unutar 8 mjeseci od početka bolesti, s tim da cijepljenje mora biti provedeno prije manje od 270 dana od dolaska na granični prijelaz; 
  • predočenje pozitivnog PCR ili brzog antigenskog testa, kojim se potvrđuje da se vlasnik oporavio od infekcije virusom SARS-CoV-2, pri čemu je taj test napravljen unazad 180 dana, a stariji od 11 dana od dana dolaska na granični prijelaz ili uz predočenje liječničke potvrde o preboljenju;
  • ili PCR testiranje ili brzo antigensko testiranje – BAT na SARS-CoV-2 odmah po dolasku u Republiku Hrvatsku (o vlastitom trošku), uz obvezu samoizolacije do prispijeća negativnog nalaza. U slučaju nemogućnosti testiranja određuje se mjera samoizolacije u trajanju od sedam (7) dana.

Iznimke od primjene posjedovanja važeće i valjane EU digitalne COVID potvrde ili gore navedenih obveza su:

  • zdravstveni djelatnici, istraživači u zdravstvu i djelatnici u skrbi za starije osobe;
  • pogranični radnici;
  • osoblje u prometnom sektoru;
  • diplomati, osoblje međunarodnih organizacija i osobe koji dolaze uz poziv međunarodnih organizacija i čija je fizička prisutnost potrebna za dobro funkcioniranje tih organizacija, vojno i policijsko osoblje, humanitarni djelatnici i osoblje civilne zaštite pri obavljanju svojih dužnosti;
  • putnici u tranzitu, uz obavezu da napuste Republiku Hrvatsku u roku od 12 sati;
  • osobe koje putuju radi školovanja;
  • osobe koje putuju zbog osobnih/obiteljskih razloga, poslovnih razloga ili koje imaju drugi gospodarski interes, a ne zadržavaju se u Republici Hrvatskoj ili izvan Republike Hrvatske duže od 12 sati.

Osobe koje predstavljaju jednu od prethodno navedenih iznimaka dužne su prilikom ulaska u Republiku Hrvatsku predočiti vjerodostojnu dokumentaciju u svrhu dokazivanja razloga izuzeća od obveze posjedovanja jednog od navedenih testova /određivanja mjere samoizolacije.


Državljani trećih zemalja

Državljanima trećih zemalja, koji nisu članovi obitelji državljana država članica schengenskog prostora i država pridruženih schengenskom prostoru, niti su osobe s dugotrajnim boravištem na temelju Direktive Vijeća 2003/109/EZ od 25. studenoga 2003. godine o statusu državljana trećih zemalja s dugotrajnim boravištem i osobama koje imaju pravo boravka temeljem drugih direktiva EU ili nacionalnog prava ili koje imaju nacionalne dugoročne vize, izuzev osoba iz točke II. ove Odluke, koji dolaze iz trećih zemalja, prilikom ulaska u Republiku Hrvatsku, moraju predočiti važeću i valjanu EU digitalnu COVID potvrdu.

Iznimno, prethodno navedenim putnicima koji ne posjeduju EU digitalnu COVID potvrdu, omogućit će se ulazak u Republiku Hrvatsku uz:

  • negativnog nalaza PCR testa ili brzog antigenskog testa – BAT na SARS-CoV-2, pri čemu BAT test mora biti sa Zajedničke liste brzih antigenskih testova koje međusobno priznaju države članice Europske Unije, koju objavljuje Europska komisija. Kod nalaza BAT testa napravljenog u inozemstvu mora biti vidljiv proizvođač testa i/ili komercijalni naziv testa. U protivnom test se neće prihvatiti kao vjerodostojan za ulazak u Republiku Hrvatsku. Nalaz PCR testa ne smije biti stariji od 72 sata, a BAT testa od 24 sata od trenutka testiranja do dolaska na granični prijelaz;
  • potvrdu ne stariju od 270 dana o primitku dvije doze cjepiva koje se koristi u državama članicama EU  (Pfizer, Moderna, AstaZeneca, Gamaleya, Sinopharm, Novavax) ili cjepiva za koje je Svjetska zdravstvena organizacija odobrila za hitnu primjenu (Serum Institut of India – Covishield, Bharat Biotech – Covaxin, Sinovac – CoronaVac) ako je prošlo 14 dana od primitka druge doze cjepiva ili predočenje potvrde ne starije od 270 dana o primitku jedne doze cjepiva koje se prima u jednoj dozi (Janssen/Johnson&Johnson) ako je prošlo 14 dana od primitka te jedne doze ili predočenje potvrde o primitku booster doze cjepiva;
  • potvrdu o preboljenju COVID-19 i primitku jedne doze cjepiva koje se koristi u državama članicama EU (Pfizer, Moderna, AstraZeneca, Gamaleya, Sinopharm, Novavax, Janssen/Johnson&Johnson) ili cjepiva za koja je Svjetska zdravstvena organizacija odobrila za hitnu primjenu (Serum Institute of India – Covishield, Bharat Biotech – Covaxin, Sinovac – CoronaVac) ako je prošlo 14 dana od primitka te jedne doze, unutar 8 mjeseci od početka bolesti, s tim da cijepljenje mora biti provedeno prije manje od 270 dana od dolaska na granični prijelaz; 
  • pozitivnog PCR ili brzog antigenskog testa, kojim se potvrđuje da se vlasnik oporavio od infekcije virusom SARS-CoV-2, pri čemu je taj test napravljen unazad 180 dana, a stariji od 11 dana od dana dolaska na granični prijelaz ili uz predočenje liječničke potvrde o preboljenu; 
  • ili PCR testiranje ili brzo antigensko testiranje – BAT na SARS-CoV-2 odmah po dolasku u Republiku Hrvatsku (o vlastitom trošku), uz obvezu samoizolacije do prispijeća negativnog nalaza. U slučaju nemogućnosti testiranja određuje se mjera samoizolacije u trajanju od sedam (7) dana.

Iznimke koje se odnose na gore navedena nužna putovanja su:

1.  zdravstveni djelatnici, istraživači u zdravstvu i djelatnici u skrbi za starije osobe;

2.  pogranični radnici;

3.  osoblje u prometnom sektoru;

4.  diplomati, osoblje međunarodnih organizacija i osobe koje primaju poziv međunarodnih organizacija i čija je fizička prisutnost potrebna za dobro funkcioniranje tih organizacija, vojno i policijsko osoblje, humanitarni djelatnici i osoblje civilne zaštite pri obavljanju svojih dužnosti;

5.  putnici u tranzitu, uz obvezu napuštanja Republike Hrvatske u roku od 12 sati od ulaska;

6.  osobe koje putuju radi školovanja;

Putnici koji predstavljaju jednu od prethodno navedenih iznimaka dužni su prilikom ulaska u Republiku Hrvatsku predočiti vjerodostojnu dokumentaciju u svrhu dokazivanja razloga izuzeća od obveze posjedovanja jednog od navedenih testova/određivanja mjere samoizolacije.

Osobe koje putuju u Republiku Hrvatsku zbog humanitarnih razloga povezanih uz pomoć područjima pogođenim potresom

Osobe koje putuju u Republiku u Republiku Hrvatsku zbog humanitarnih razloga povezanih uz pomoć područjima pogođenim potresom (Sisačko – moslavačka županija, Karlovačka županija i Zagrebačka županija) mogu ući u Republiku Hrvatsku temeljem prethodne suglasnosti Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske bez ispunjavanja epidemioloških uvjeta.

Osobe koje putuju u Republiku Hrvatsku zbog humanitarnih razloga povezanih uz rat u Ukrajini

Osobe koje u Republiku Hrvatsku dolaze zbog humanitarnih razloga povezanih s ratom u Ukrajini (raseljavanje/napuštanje Ukrajine) mogu ući bez potrebe predočenja EU digitalne COVID potvrde ili bilo koje druge epidemiološke potvrde (nalaz testa, potvrda o cijepljenju itd.) te bez određivanja samoizolacije.

Opća napomena

Prilikom ulaska u Republiku Hrvatsku, putnik koji ne dolazi neposredno iz država i/ili regija članica Europske unije odnosno država i/ili regija članica schengenskog prostora, mora predočiti EU digitalnu COVID potvrdu ili drugu epidemiološku potvrdu (nalaz testa, potvrda o cijepljenju, potvrda o preboljenju itd., kao što je objašnjeno u ranijem tekstu).

EU digitalna COVID potvrda je potvrda koja se izdaje sukladno Uredbi (EU) 2021/953 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2021. o okviru za izdavanje, provjeru i prihvaćanje interoperabilnih potvrda o cijepljenju, testiranju i preboljenju bolesti COVID-19 (EU digitalna COVID potvrda) radi olakšavanja slobodnog kretanja tijekom pandemije bolesti COVID-19.

Ukoliko je putniku, prilikom obavljanja granične kontrole na ulasku u Republiku Hrvatsku, protekao rok važenja nalaza PCR testa od 72 sata od uzimanja uzorka ili uopće nema PCR test, ili brzog antigenskog testa – BAT na SARS-CoV-2 od 24 sata od uzimanja uzorka, a udovoljava ostalim uvjetima ulaska, dozvolit će mu se ulazak u Republiku Hrvatsku pod uvjetom da odmah obavi PCR ili brzo antigensko – BAT testiranje u Republici Hrvatskoj o vlastitom trošku, uz boravak u samoizolaciji, do prispijeća negativnog nalaza. Ukoliko osoba nije u mogućnosti obaviti jedno od navedenih testiranja, ukupno trajanje samoizolacije iznosi 7 dana.

Brzi antigenski test – BAT naveden je na Zajedničkoj listi brzih antigenskih testova koje međusobno priznaju države članice Europske Unije, a koju objavljuje Europska komisija. Pored testova sa Zajedničke liste brzih antigenskih testova koje međusobno priznaju države članice Europske Unije priznaje se i SARS-COV -2 ANTIGEN TEST KIT kineskog proizvođača SHENZEN ULTRA  – DIAGNOSTIC BIOTEC Co., koji nije na listi odobrenih BAT testova Europske komisije.
Kod nalaza BAT testa napravljenog u inozemstvu mora biti vidljiv proizvođač testa i/ili komercijalni naziv testa te mora biti izdan od strane zdravstvene ustanove/laboratorija i potpisan/potvrđen od strane liječnika. U protivnom test se neće prihvatiti kao vjerodostojan za ulazak u Republiku Hrvatsku.


Uklanjanje mjere samoizolacije (unijete na graničnom prijelazu), a po dobivanju negativnog nalaza PCR testa ili brzog antigenskog testa – BAT:

U takvim slučajevima, putnicima će se na graničnom prijelazu uručiti letak s uputom o postupku po prispijeću negativnog nalaza molekularnog PCR testa ili brzog antigenskog testa – BAT (NE priznaju se serološki testovi).

Na letku će se nalaziti e-mail adresa graničnog prijelaza na kojem mu je putniku određena mjera samoizolacije, a na koju će poslati negativan nalaz jednog od prethodno navedenih testova, dobivenog od strane zdravstvene ustanove u kojoj je obavljeno testiranje, u cilju uklanjanja (brisanja) unijete mjere.

Navedene osobe dužne su se testirati u mjestu boravišta, gdje su im osigurani uvjeti za samoizolaciju te tamo čekati negativan nalaz PCR testa ili brzog antigenskog testa – BAT.

Osobe koje su preboljele COVID-19 unazad 180 dana izuzete su od obveze testiranja i samoizolacije.

Za dokaz da su preboljeli COVID-19 putnici trebaju imati pozitivan nalaz PCR ili brzog antigenskog testa – BAT koji je stariji od 11 dana, ali ne stariji od 180 dana od trenutka uzimanja uzorka ili potvrdu da su preboljeli COVID-19 izdanu od liječnika.

Ako je osoba preboljela COVID-19 i posjeduje EU digitalnu COVID potvrdu ili drugu potvrdu o preboljenoj bolesti (liječničku potvrdu o preboljenju ili pozitivan nalaz PCR ili brzog antigenskog testa – BAT) te se unutar 8 mjeseci nakon preboljenja cijepila najmanje jednom dozom cjepiva, izuzeće od obveze predočenja negativnog PCR ili brzog antigenskog testa ili samoizolacije produžava se do isteka 270 dana od cijepljenja.

Djeca mlađa od 12 godina koja putuju u pratnji roditelja/skrbnika su izuzeta od obveze predočenja negativnog rezultata testa ili samoizolacije ako roditelji/skrbnici posjeduju valjanu i važeću EU digitalnu COVID potvrdu odnosno negativni PCR ili brzi antigenski- BAT test ili posjeduju potvrdu o cijepljenju ili preboljenju bolesti COVID-19.

Od osoba koje posjeduju negativan PCR test ili brzi antigenski test – BAT napravljen u Republici Hrvatskoj zbog kratkotrajnog putovanja u nama susjednu ili neku drugu državu i vraćaju se u Republiku Hrvatsku u roku manjem od 24, odnosno 72 sata od dana izvršenog testiranja, neće se zahtijevati novi PCR test (rok 72 sata) ili brzi antigenski test – BAT (rok 24 sata) iz zemlje u kojoj su kratkotrajno boravili, već će im se ulazak omogućiti uz predočenje testa napravljenog u Republici Hrvatskoj.

Prilikom boravka u Republici Hrvatskoj svi putnici, neovisno o kategoriji i državi iz koje dolaze, dužni su se pridržavati općih i posebnih preporuka i uputa Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Za sve strane putnike koji putuju iz neke od država trećih zemalja, neovisno o državljanstvu, zbog skraćenja procedure na graničnom prijelazu, savjetujemo prethodno ispunjavanje najave putem aplikacije Enter Croatia.

Svim putnicima koji su u tranzitu, a ne dolaze neposredno iz država i/ili regija članica Europske unije odnosno država i/ili regija članica schengenskog prostora, uključujući osoblje u prometnom sektoru, ako ne napuste Republiku Hrvatsku u roku od 12 sati od trenutka ulaska u Republiku Hrvatsku automatizmom se određuje nužna epidemiološka mjera samoizolacije, piše na službenim stranicama Ministarstva unutranjih poslova RH.

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Hrvatska

Usporedio proizvode u Njemačkoj i Hrvatskoj, uslijedio je šok

Objavljeno

na

U jeku bojkota trgovina koju je putem društvenih mreža inicirala potrošačka platforma “Halo, inspektore” te dok Vlada širi paket proizvoda s ograničenim cijenama, trgovce i trgovačke lance ponovno se proziva da su visokim maržama i raznim drugim nepoštenim praksama (poput zaokruživanja cijena naviše u vrijeme prelaska s kune na euro) lansirali cijene u nebo.

Najveću ljutnju potrošača izazivaju znatno niže cijene u susjednim zemljama, pogotovo u onim trgovačkim lancima koji posluju i ondje i ovdje.

Upravo je to jedno od najčešće postavljanih pitanja u posljednje vrijeme: Zašto su kod nas cijene više nego u istom trgovačkom lancu vani?

“I tu je inflacija ostavila svoje posljedice, međutim sve u okvirima do 20 posto poskupljenja. No, treba reći da se ovdje osnovica plaće svake godine korigira sukladno sa stopom godišnje inflacije iz protekle godine, tako da je građani praktički i ne osjete previše”, kazao nam je u uvodu.

I u Njemačkoj, barem u onom dijelu pokrajine Baden-Württemberg gdje on živi, naš nam sugovornik kaže kako u zadnje vrijeme uočava povećani oprez kupaca. 

“Vidljivo je da u zadnje vrijeme kupci malo opreznije biraju dućane i više kupuju po akcijama. Isto tako, prije je bilo normalno da trgovine i parkinzi istih budu krcati svakodnevno u vremenu od 18 do 20 sati u tjednu, dok se zadnjih godina to vidno smanjilo, čak i više nego prepolovilo”, kaže  Goran.

Potom se osvrnuo na trgovačke marže u kojima mnogi u Hrvatskoj vide razlog previsokim cijenama.

“Opće je poznato kako ovdje u Njemačkoj, ali i ostalim uređenim zemljama Europske unije, postoje uredbe i zakon o maržama te ne pada nikome na pamet da to krši. Marže su definirane u postocima – najniža i najviša – po skupinama proizvoda, po dobavljačima, preprodavačima i slično, tako da gotovo sve trgovine imaju iste startne pozicije, a i krajnje cijene u trgovinama se u konačnici mnogo ne razlikuju. Sve to kontrolira država preko porezne uprave i inspektorata. Pitam se zašto u Hrvatskoj ne urede cijene na sličan način. Ne vjerujem da vlastodršci u Hrvatskoj ne znaju navedene podatke iz EU-a”, govori naš sugovornik.

PDV u Njemačkoj, dodaje, dijeli se u dvije skupine.

“Pet posto je na hranu, prehrambene artikle i sve što je vezano za prehranu, i on se u mojem slučaju kod tjedne prosječne kupovine odnosi na 85-90 posto artikala. Drugi porez je 19 posto, a on se odnosi na tehničke stvari, alkoholna pića ili luksuzne proizvode koji nisu nužno neophodni za život”, objašnjava.

Za primjer je naveo cijene nekoliko proizvoda u Njemačkoj. Kaže kako dezodorans u spreju od 150 mililitara poznatijih marki, kakvih je u Hrvatskoj teško naći po cijeni ispod 4 eura, u Njemačkoj košta između 1,99 i 2,99 eura, a na akcijama i manje. A kilogram kave u zrnu, također ovisno o marki proizvođača, košta od 7 do najviše 15 eura. Goran se prisjeća kako je u Hrvatskoj prije desetak godina kilogram takve kave po veleprodajnoj cijeni, dakle bez PDV-a, koštao 165 kuna iliti današnjih 22 eura.

Za čuvene čokolade Milka koje u Njemačkoj ne dolaze pakirane po 80 i 270 grama kao u Hrvatskoj, nego samo od 100 i 300 grama, naš sugovornik ističe da tamo koštaju 1,99 i 3,89 eura te da im je do Nove godine cijena bila 80 centi niža.

“Treba spomenuti kako su ti proizvodi izuzetno kvalitetni, većinom originalnog, najčešće njemačkog porijekla, proizvedeni za zapadno tržište, dok se u Hrvatskoj najčešće prodaju proizvodi proizvedeni u trećim zemljama za istočnoeuropsko tržište. Treba vidjeti zašto čokolada Milka od 300 grama proizvedena u Njemačkoj košta ovdje 3,89 eura, a ona proizvedena u Rumunjskoj ili Bugarskoj u Hrvatskoj košta 4,79 eura”, napominje.

Naveo je još jedan primjer koji je uočio dolazeći u Hrvatsku.

“Kraš Napolitanke od 740 grama u velikim trgovačkim lancima u Hrvatskoj su prije godinu dana duži period koštale 4,29 eura, a na akcijama 3,59 eura. A ja sam ih u jednom malom dućanu na sjeveru Hrvatske u to isto vrijeme kupovao po redovnoj cijeni od 3,50 eura.”

Usput je dao i sljedeći izračun za koji smatra da objašnjava taj nesrazmjer.

Mali trgovac: nabavna cijena 1,40€ + 1,40€ (100% marža) = 2,80€ + 0,70€ (PDV 25%) = 3,50€

Trgovački centri: nabavna cijena 1,40€ + 2,03 € (145% marža) = 3,43€ + 0,86€ (PDV 25%) = 4,29€

“Pritom nisam ukalkulirao da trgovački lanci sigurno dobiju jeftiniju nabavnu cijenu zbog brojnosti i količine narudžbe pa njihova marža otprilike iznosi negdje oko 170 posto. Neshvatljivo mi je i nelogično da netko od trgovaca zaradi više na proizvodu od onoga tko ga je proizveo”, kaže.

Smatra da država ima aparate kao što su Državni inspektorat i Porezna uprava, da cijene stavi pod kontrolu, samo ako za to postoji volja.

Potaknut započetim bojkotom trgovina u Hrvatskoj za N1 javio se jedan čitatelj iz Njemačke – predstavio se kao Goran – koji već desetak godina živi u jednom mjestu pokraj Stuttgarta. Usporedio je tamošnju inflaciju i njene posljedice s ovom u Hrvatskoj.

Nastavi čitati

Hrvatska

U Hrvatskoj danas opći bojkot svega:” Ne kupujemo ništa”

Objavljeno

na

By

U Hrvatskoj je jučer počeo najavljeni tjedni bojkot trgovačkih lanaca Lidla, Eurospina i dm-a te triju proizvoda – Coca Cole i drugih gaziranih pića, vode u bocama i deterdženata za posuđe – na poziv platforme Halo, inspektore.

Danas je opći bojkot svega. Platforma Halo, inspektore, koja bojkote organizira, poziva potrošače da danas ne kupuju ništa nigdje.

“Jednodnevni bojkot. Svega. DANAS NE KUPUJEMO NIŠTA. Ni fizički ni online. Ne plaćamo ništa”, napisali su.

Rano jutros su se oglasili na Facebook stranici Halo, inspektore. 

“DANAS OPĆI BOJKOT!

Divljanje s cijenama postalo je profiterstvo na grbi potrošača koji je ostao nezaštićen na vjetrometini pohlepe i neosjetljivosti. I rekli smo: dosta je”, napisali su.

“Nakon prvog bojkota hrvatskih potrošača 24. 1. 2025. pokazali smo da POTROŠAČ IMA MOĆ. Bili smo jedinstveni u zahtjevu: zaustavite divljanje cijena na hrvatskom tržištu!

Trgovci su taj petak izgubili – novac, a to je jedino što ih je moglo pokrenuti. Odjednom je u roku dva-tri dana moguće sniziti cijenu za stotine proizvoda. I najavljuju se daljnja sniženja. Znači – može se. Ima prostora”, pišu.

Nastavi čitati

Hrvatska

U Hrvatskoj se nastavlja bojkot, građni pozvani na bojkot tri velika lanca

Objavljeno

na

Na konferenciji za medije Facebook grupe “Halo, inspektore“ iza koje stoji Europski centar izvrsnosti potrošača odlučeno je kako se nastavlja bojkot koji je počeo prošli petak kada se uspješno motiviralo građane da cijeli dan ne kupuju u trgovinama. Prema izvještajima Porezne uprave, pad broja izdanih fiskalnih računa iznosio je preko 35 posto što je dovelo do toga da trgovine taj dan zjape prazne.

“Ovo su organizirani potrošači, a mi smo samo samo kanal“, rekao je na početku Josip Klemen, savjetnik potrošačke platforme koja je pokrenula spomenutu Facebook grupu. Pozivaju u petak, 31. siječnja, na opći bojkot potrošnje bez obzira radi li se o trgovinama, bankama ili benzinskim postajama. Od četvrtka najavljuju organizirani bojkot po tri trgovačka lanca i tri proizvoda. U prvom tjednu pozivaju na bojkot Lidla, Eurospina i DM-a. Tri proizvoda za koja su se odlučili su Coca Cola i srodna gazirana pića, flaširana voda i deterdženti.

Kod posljednje spomenutog posebno ističu kako su nezadovoljni smanjenjem količine proizvoda, a rastom cijene istog. Obratili su se i djelatnicima spomenutih lanaca: “Pozivamo blagajnice, vozače, sve radnike u trgovačkim centrima da nam se pridruže. Usporite taj dan rad – ako ste na blagajni, usporite svoj rad. Mirnim prosvjedom i usporenim radom pokažite da ste uz nas. Ne želimo ugroziti vaša primanja. Ovo je poruka svima koji nisu poduzeli apsolutno ništa. Vjerujemo da možemo dočekati promjene i to je ono što želimo reći. Idemo u petak doslovno zaustaviti Hrvatsku – idemo reći ne, dosta nam je poskupljenja, želimo bolji život”, rekao je Kelemen.

Na pitanje zašto su se odlučili baš za ta tri lanca, Klemen je poručio kako su to odabrali potrošači jer su uočili da su cijene u tim trgovinama bitno skuplje u odnosu na susjedne zemlje.

Nastavi čitati
LM