Austrija
Sve više ljudi u Austriji radi na određeno vrijeme; To posebno pogađa mlađu populaciju
Tvrtke u Austriji ponovno se sve više oslanjaju na rad na određeno vrijeme. Činjenica da je trajanje radnog odnosa sve kraće može postati problem, posebno za mlade punoljetne osobe. Stručnjaci upozoravaju na spiralu kratkotrajnog zapošljavanja i nezaposlenosti – s neizbježnim nedostacima u kasnijem profesionalnom životu.
Prema podacima Radničke komore (AK) Austrije, svako treće radno mjesto u Austriji je privremeni posao, dok prosječna dužina radnog odnosa istovremeno pada. U razgovoru za ORF.at, Thomas Grammelhofer, stručnjak za privremeni rad u sindikatu PRO-GE, upozorava da to može posebno mladim odraslim osobama otežati početak karijere.
U veljači je oko 30.500 od oko 119.000 slobodnih radnih mjesta prijavljenih austrijskom zavodu za zapošljavanje (AMS) bilo privremeni poslovi. Lider je Štajerska, gdje je AMS-u prijavljeno 17.796 slobodnih radnih mjesta, od čega je 6.375 radnih mjesta na određeno vrijeme, a to je udio od oko 35 posto. Iza toga je Gornja Austrija, gdje su oko 10.000 od oko 30.000 slobodnih radnih mjesta ponudile agencije za privremeni rad.
Pod privremenim radom podrazumijeva se radni odnos u kojem je zaposlenik zaposlen kod agencije za privremeni rad (zajmodavca kadrova) koja ga privremeno posuđuje drugim tvrtkama. Sektori koji se tradicionalno oslanjaju na privremeni rad su proizvodnja i tehnologija, no posljednjih godina dodana je i trgovina. Međutim, praktički nema industrije koja ne koristi privremeni rad, kaže Grammelhofer.
Pokrivanje radnih vrhunaca u vlastitoj tvrtki privremenim radom je “svrha i originalna ideja privremenog rada”, kaže Grammelhofer. Bilo bi problematično ako tvrtke koriste privremeni rad kako bi zaobišle standardne radne odnose. “Korištenjem privremenog rada, tvrtke prenose rizik da nemaju dovoljno narudžbi na zaposlenike”, kaže Grammelhofer.
Također treba zamijetiti da neke tvrtke prvenstveno koriste agencije za privremeni rad za traženje osoblja. Prema Karlheinzu Snobeu, šefu štajerske službe za tržište rada, privremeni radnici ne bi bili pod troškovima osoblja u tvrtkama, već pod materijalnim troškovima: “Sat po radniku tada košta malo više, ali tvrtke štede druge skupe troškove zapošljavanja”, rekao je Snobe u intervjuu za ORF Styria.
Grammelhofer vidi još jedan trend kao problematičan: prosječno trajanje zaposlenja je također palo. Prema AK Gornjoj Austriji, prosječno trajanje privremenog zaposlenja u promatranom razdoblju od srpnja 2020. do lipnja 2021. bilo je 190 umjesto 232 dana u cijeloj Austriji. To je 42 dana kraće nego u usporednom razdoblju od srpnja 2019. do lipnja 2020. Jedan od razloga za to je nestabilni gospodarski razvoj uzrokovan pandemijom koronavirusa.
Prema Grammelhoferu, samo oko 14 do 15 posto radnika koji su bili unajmljeni bi tvrtka preuzela nakon završetka razdoblja najma. Za zaposlenike postoji opasnost od upadanja u začarani krug nezaposlenosti i kratkotrajnog zapošljavanja, kaže Andreas Stangl iz AK Oberösterreich.
Budući da privremeni rad nudi osobito mladim radnicima priliku da zarade novac na kratko vrijeme, oni su posebno izloženi riziku da upadnu u ovu spiralu, rekao je Stangl za ORF.at. Neizvjesnost, egzistencijalni strahovi i brige za budućnost mogu biti rezultat. Engleska studija Instituta za istraživanje javnih politika (IPPR) pokazala je još 2017. da mlađi punoljetnici koji su zaposleni na nepuno radno vrijeme i na određeno vrijeme imaju lošije mentalno zdravlje i lošiju dobrobit od samozaposlenih osoba u svojoj dobnoj skupini. Kao uzrok navode se čimbenici kao što je nesiguran posao, koji se može povezati s privremenim radom, a to može uzrokovati stres i pritisak.
Rezultat mogu biti i lošije mogućnosti zapošljavanja. “Vidimo da zaposlenici imaju praznine u životopisima s kojima ne mogu ništa učiniti”, kaže Grammelhofer. No, stručnjak također ističe da privremeni rad može biti odskočna daska za izlazak iz nezaposlenosti.
Prema Grammelhoferu, mlade osobe trebaju održive izglede za posao kako bi mogli steći uporište na tržištu rada te da ne bi upali u ovu spiralu. Cilj je uložiti u obuku mladih osoba da bi ih nakon isteka privremenog zaposlenja osposobili za vlastiti posao. Time se ne samo što suzbija prevladavajući nedostatak kvalificiranih radnika, već i štiti mlade osobe od nezaposlenosti.
Austrija
Evo u kojoj se pokrajini najviše zarađuje u Austriji
Prosječan prihod u Austriji ove je godine oko 2.500 eura neto mjesečno ili 50.633 eura bruto godišnje. No, to se jasno razlikuje po saveznim državama.
Prema izvješću o plaćama ili studiji, također postoje jasne razlike u srednjem dohotku po saveznoj državi:
Bruto srednji dohodak po saveznoj državi:
Beč: 56.980 eura
Vorarlberg: 53.667 eura
Salzburg: 53.200 eura
Gradišće: 50.750 eura
Gornja Austrija: 49.667 eura
Donja Austrija: 49.000 eura
Styria: 49.000 eura
Tirol: 47.000 eura
Koruška: 46.667 euraAustrija
Ako u Austriji zarađujete ovaj iznos onda ste u samom vrhu po zaradi
Prosječan prihod u Austriji ove je godine oko 2.500 eura neto mjesečno ili 50.633 eura bruto godišnje. Ali s kojom se plaćom zapravo računate kao osoba koja najviše zarađuje u ovoj zemlji?
S kojom se plaćom u Austriji zapravo smatrate osobama s najvećim ili niskim primanjima? Nove studije i izračuni pokazuju koliko u prosjeku morate zarađivati da biste bili među najvećim zarađivačima u 2024. godini.
Prema izvješću o plaćama Stepstonea za 2024., prosječni prihod za stalno zaposlenog ove godine je 50.633 eura bruto. To odgovara mjesečnom neto prihodu od 2495 eura – nešto manje od 2500 eura. Medijan znači da je polovica prihoda iznad, a druga polovica ispod.
S neto plaćom od 2.500 eura mjesečno već ste jedan od onih koji najviše zarađuju u Austriji. Međutim, osoba koja najviše ili najviše zarađuje dobiva znatno više. To uključuje i vas ako pripadate četvrtini s najvećim prihodom. Prema sadašnjim brojkama, to bi bio slučaj samo s bruto godišnjim prihodom od 66.333 eura. Neto to odgovara otprilike 3.050 eura mjesečno.
S godišnjim bruto prihodom od 66.333 eura već ste po definiciji jedan od “najboljih ili onih koji najviše zarađuju”, no to vas zapravo ne čini “bogatima”. Austrijska statistika pokazuje da samo deset posto zaposlenih ljudi u Austriji ostvaruje neto prihod veći od 48.000 eura godišnje.
Smatra se da imate niske prihode ako je vaš prihod u donjoj četvrtini tablice prihoda. Osobe s niskim primanjima uključuju sve one koji ostvaruju prihod ispod praga rizika od siromaštva. Ovaj prag rizika od siromaštva trenutno iznosi 1392 eura mjesečno. Ljudi koji zarađuju manje od tog iznosa po definiciji su “u opasnosti od siromaštva”, izvještava Poverty Conference.
Austrija
ASFINAG ima nove poruke za vozače na austrijskim cestama
ASFINAG želi koristiti poruke pune ljubavi na putokazima iznad glave i znakovima kako bi se usredotočio na teme kao što su držanje udaljenosti, skretanje pažnje i brzina. Poruke su prikazane duž autocesta i brzih cesta.
ASFINAG se u svojim informativnim kampanjama oslanja na duhovite poruke o sigurnosti na cestama. U Vorarlbergu se kratke poruke, poput “Nemate svjetla, ne vidimo vas”, “Netko vas čeka, dođite sigurno” ili “Sada ste mobilni i bez telefona” mogu vidjeti na četiri lokacije. . Nije cilj vozače opomenuti podignutim prstom, već im se obratiti dobronamjernim porukama, kaže Petra Mödlhammer, iz ASFINAG-a.
Informativna kampanja pokreće se iz sjedišta u Beču, unaprijed je programirana i, suprotno nekim očekivanjima, ne upisuje je u računalo zaposlenik ASFINAG-a ovisno o danu. Samo poruke za Valentinovo ili, kao što je bio slučaj prošlog vikenda, Majčin dan objavljuju se samo za dotične dane.
Unatoč činjenici da, prema anketi instituta za istraživanje javnog mnijenja IFES, gotovo 90 posto Austrijanaca svoje ponašanje u vožnji opisuje kao “svjesno sigurnosti”, stvarnost na autocestama i brzim cestama često pokazuje drugačiju sliku, kaže Mödlhammer.
Loše ponašanje poput ometanja, umora i nedovoljne sigurnosne udaljenosti česti su uzroci nesreća.
ASFINAG stoga koristi opcije prikaza teksta na autocestama kako bi duhovito skrenuo pozornost vozača na njihovo ponašanje. Tekstualni prikazi programirani su tako da važne aktualne informacije uvijek imaju prioritet. U slučaju nesreća, zastoja u prometu, zatvaranja ili upozorenja vozača u krivom smjeru, ove se poruke prve pojavljuju.
You must be logged in to post a comment Login