Ekonomija
Građevinarstvo: Snažan porast cijena materijala dovest će do porasta cijene radova, ali i stanova
Građevinski sektor snažan je pokretač austrijske, hrvatske, ali i europske ekonomije. Iznimka dakle nisu, ni Bosna i Hercegovina i Srbija. Iako je dojam da je za vrijeme pandemije koronavirusa građevinski sektor ponajmanje pogođen mjerama, problemi ga nisu zaobišli. Pandemija koronavirusa uzrokovala je snažan porast cijena građevinskih materijala.
Istina, cijene građevinskih materijala imale su konstantan blagi rast posljednjih godina, ali posljednjih pet mjeseci cijene materijala porasle su drastično. Prema riječima stručnjaka, jasno je da će zbog navedenih poskupljenja rasti i cijene građevinskih radova, a posljedično i cijene stanova.
Zašto rastu cijene građevinskih materijala
Poremećaji na tržištu građevinskih materijala ponajviše se vezuju za pojavu pandemije koronavirusa koja je posljedično djelovala na poskupljenje građevinskog materijala. Krenemo li prvo od proizvođača građevinskih materijala saznat ćemo da je jedan od osnovnih razloga za povećanje cijena povećanje troškova proizvodnje na koje direktno utječe povećanje cijena sirovine. Kako rastu cijene sirovina, linearno rastu i cijene gotovih proizvoda.
Drugi razlog za rast cijena veže se za rast cijena nafte koja je jedna od osnovnih sirovina za proizvodnju građevinskih materijala. Primjerice, bitumen kojim se izoliraju mostovi, vijadukti, aerodromi i krovovi te se upotrebljava i za proizvodnju asfalta, dobiva se frakcijskom destilacijom nafte. Isto tako, nafta je jedna od osnovnih sirovina za proizvodnju stiropora čija cijena snažno raste. Sve je to dovelo do linearnog porasta i cijene ostalih građevinskih materijala, ali i cijene radova.
No, iz svega ne treba isključiti ni geopolitičku sliku. Na porast cijena utjecale su i promjene odnosa SAD-a, Europske unije i Kine. Osim što su veliki proizvođači, velike sile su i veliki potrošači građevinskog materijala. Na probleme je ukazivao i Njemački ekonomski institut koji je početkom godine upozoravao na moguću nestašicu robe iz Kine, te da će cijene rasti i zbog porasta troškova prijevoza.
Što to konkretno znači? Kontejneri iz Kine dolaze puni, a vraćaju se prazni jer robe koja se iz Europe izvozi za Kinu nema dovoljno. To je dovelo ne samo do povećanja cijena materijala, nego i do nestašice određenih materijala. Najgore je u SAD-u, gdje pojedini dijelovi za završni proizvod kasne i po nekoliko mjeseci.
Najbolji primjer je porast cijena kontejnerskog prijevoza od Kine do Europe. Primjerice, prije krize cijena prijevoza po kontejneru bila od 3500 do 4000 eura (ovisno o kineskoj luci), a sada se cijene penju i do 9000 eura. Isto tako, zbog velikog manjka otpadnog željeza, koji je sirovina za proizvodnju betonskog željeza došlo je i do snažnog rasta cijene željeza.
Da sumiram, osnovni razlozi za poskupljenja građevinskog materijala su rast cijena sirovina zbog manjka proizvodnje, rast cijena nafte, kao sirovine i goriva za transport, neplanirani remonti tvornica po svijetu i zatvaranje zbog pandemije, te rast potražnje zbog povećanog opsega gradnje. Ono što zabrinjava je činjenica da stručnjaci ne mogu dati pouzdano procjenu do kada će trajati rast cijena, ali upozoravaju da trenutni rast cijena nije i konačni.
Rast cijena građevinskog materijala u Austriji i Hrvatskoj
Rast cijena građevinskih materijala nije zaobišao ni Austriju, a poslovično agilni austrijski građevinski sektor ima sve većih problema s rastom cijena građevinskih materijala, ali i sa sve manjom dostupnošću određenih materijala. Građevinskim tvrtkama to stvara sve veći problem, a kod mnogih postoji bojazan da neke građevinske projekte možda neće završiti u predviđenim rokovima.
“Cijene građevinskih materijala u konstantnom su porastu, primjerice cijene građevinskog stiropora i željeza porasle su za oko 30 posto”, rekao nam je Mirko Tokić, voditelj prodaje u Sochoru, jednoj od najvećih austrijskih trgovina građevinskog materijala.
S njim se slažu i vlasnici građevinskih tvrtki. “Rast cijena predstavlja problem, no mi zapravo strahujemo od nestanka građevinskog materijala koji nam već sada stvara ozbiljne probleme”, rekao nam je Andrej Lucić vlasnik poznate građevinske tvrtke BD Gruppe, koja trenutno ima više od 20 velikih projekata.
No, nemaju samo austrijski građevinari takve probleme. Iste brige muče i tvrtke u Hrvatskoj. Sličan porast cijena bilježi i Hrvatska, a cijene građevinskih materijala porasle su između pet i 25 posto. Ponajviše su porasle cijene bitumena, stiropora i željeza – čak i do 30 posto. Neočekivani rast i poprilično nesigurno tržište utjecat će i na cijene nekretnina koje će – ako se nastavi rast cijena materijala – imati uzlazni trend.
Cijene u Bosni i Hercegovini i Srbiji rastu još i više
Situacija na europskom i svjetskom tržištu odražava se i na manja tržišta, između ostalog i na BiH i Srbiju. Stručnjaci iz BiH složni su da zbog rasta cijena sirovina, linearno rastu i cijene gotovih proizvoda. Rast se kreće od pet pa čak do 55 posto, u ovisnosti od vrste proizvoda. Najveći rast bilježi se kod proizvoda čija je osnovna sirovina nafta i naftni derivati, kao i čelik, objašnjava Mile Petrović, tajnik Udruge građevinarstva i industrije građevinskog materijala pri Gospodarskoj komori RS. Fasadni program poskupio 55 posto, željezo, čelik, armatura, lim i cijevi 40 posto, bitumen 20 posto, a ljepila, kreč i cement do 10 posto.
Cijene građevinskog materija u Srbiji porasle su u prosjeku za oko 30 posto, a pojedini proizvodi poput čelika i oko 55 posto. Najviše je porasla cijena stiropora čije je povećanje cijena u jednom trenutku bilo i za 80 posto više. Skuplji su i termoizolacijski materiji, armature, oplate, fasadne mrežice i ostali građevinski proizvodi.
Stručnjaci su oprezni u procjenama do kada bi moglo trajati povećanje cijena, a nema jasnih naznaka ni kada bi kriza mogla biti okončana. Nesigurne procjene stvaraju probleme sektoru građevinarstva, koje bi nakon krize, bar u Austriji – trebalo biti kamen pokretač ekonomije. Investicija ne bi trebalo nedostajati, a sada su oprezni i investitori.
- Mladi Srbin u Austriji pokušao podmiti policajce
- Žena za kojom se tragalo u Austriji pronađena mrtva
- Na A10 u Austriji kaos, u velikoj gužvi cestu blokirali i klima prosvjednici
- Austriji sve više nedostaje radnika
- Billa zbog zdravstvenog rizika povlači ovaj proizvod
Ekonomija
Austriji sve više nedostaje radnika
Revizorski sud analizirao je stanje u vezi s nedostatkom kvalificiranih radnika u Austriji i Europi. Stoga je sada potrebna opća strategija.
U svom “Popisu nedostatka kvalificiranih radnika” Revizorski sud (RH) preporučuje izradu sveobuhvatne strategije. Prema RH, bilo bi moguće “bolje promicati željeno useljavanje kvalificiranih radnika iz trećih zemalja s Crveno-bijelo-crvenom iskaznicom (RWR Card)”. Kako bi se to postiglo, sustav je potrebno pojednostaviti i učiniti fleksibilnijim, istaknula je Margit Kraker, predsjednica Revizorskog suda.
Pojasnila je da je RH dobio uvid u cjelokupnu situaciju oko nedostatka kvalificiranih radnika. Izgledi za budućnost su otrežnjujući. Zbog “demografskog razvoja, dostupnost radnika u Austriji, kao i u cijeloj EU, smanjit će se tijekom sljedećih deset godina”. To znači da će u Austriji biti još manje radnika nego što ih ima sada. “Srednjoročno i dugoročno, očekuje se da će se nedostatak kvalificiranih radnika pogoršati”, rekao je Kraker u priopćenju za javnost, prenosi kroativ.at.
Kraker kao važnu prilagodbu vidi daljnji razvoj crveno-bijelo-crvene karte i razvoj ukupne strategije. ÖVP vidi potencijal za privlačenje više kvalificiranih radnika “stvaranjem novog posebnog pravila za turističke djelatnike iz država Zapadnog Balkana”.
SPÖ vidi priliku za poboljšanje uvjeta boljom integracijom tražitelja azila na tržište rada. Ali neće biti inicijative federalne vlade da se to učini. AMS čini malo ili ništa kako bi kvalificirao i motivirao migrante u Austriji za tržište rada. “Savezna vlada se fokusira samo na dovođenje sve više i više ‘ljudi iz daleka’ u zemlju. S obzirom na rastuće brojke nezaposlenosti, to je potpuno pogrešan pristup”, rekla je Dagmar Belakowitsch (FPÖ).
Međutim, situacija je i dalje napeta. Ministar rada Martin Kocher nedavno je razvio paket vrijedan 75 milijuna eura koji je trebao osigurati bolju integraciju migranata iz Sirije, Iraka i Afganistana na tržište rada.
Austrija
Inflacija na najnižoj razini još od rujna 2021
Inflacija u Austriji nastavlja slabiti. U travnju je stopa inflacije iznosila 3,5 posto na godišnjoj razini, pa je pala na najnižu razinu od rujna 2021. Najznačajniji pokretač inflacije bio je rast cijena u restoranima i hotelima (plus 7,6 posto).
Prvi put od početka naglog rasta potrošačkih cijena 2021., cijene plina imale su “značajan prigušujući učinak” na inflaciju, objavio je danas Statistički ured Austrije.
“Parant-aranžmani su također značajno pridonijeli padu inflacije u travnju, umjesto da su imali snažan učinak na povećanje cijena kao u prethodnih dvanaest mjeseci”, rekao je generalni direktor austrijske statistike Tobias Thomas u izjavi za javnost.
No, poskupljenja u ugostiteljstvu “i dalje su iznad prosjeka”, a poskupljenja na benzinskim postajama “čak su i porasla”.
Razina cijena mikro košarice, koja je namijenjena dnevnim kupnjama, a uglavnom sadrži prehrambene artikle te dnevne novine i kavu u kafiću, u travnju je na godišnjoj razini porasla za 4,3 posto. Razina cijena mini košarice – tjedne kupnje koja uključuje hranu, usluge i gorivo – porasla je na godišnjoj razini za 4,9 posto.
Austrija
Ako u Austriji zarađujete ovaj iznos onda ste u samom vrhu po zaradi
Prosječan prihod u Austriji ove je godine oko 2.500 eura neto mjesečno ili 50.633 eura bruto godišnje. Ali s kojom se plaćom zapravo računate kao osoba koja najviše zarađuje u ovoj zemlji?
S kojom se plaćom u Austriji zapravo smatrate osobama s najvećim ili niskim primanjima? Nove studije i izračuni pokazuju koliko u prosjeku morate zarađivati da biste bili među najvećim zarađivačima u 2024. godini.
Prema izvješću o plaćama Stepstonea za 2024., prosječni prihod za stalno zaposlenog ove godine je 50.633 eura bruto. To odgovara mjesečnom neto prihodu od 2495 eura – nešto manje od 2500 eura. Medijan znači da je polovica prihoda iznad, a druga polovica ispod.
S neto plaćom od 2.500 eura mjesečno već ste jedan od onih koji najviše zarađuju u Austriji. Međutim, osoba koja najviše ili najviše zarađuje dobiva znatno više. To uključuje i vas ako pripadate četvrtini s najvećim prihodom. Prema sadašnjim brojkama, to bi bio slučaj samo s bruto godišnjim prihodom od 66.333 eura. Neto to odgovara otprilike 3.050 eura mjesečno.
S godišnjim bruto prihodom od 66.333 eura već ste po definiciji jedan od “najboljih ili onih koji najviše zarađuju”, no to vas zapravo ne čini “bogatima”. Austrijska statistika pokazuje da samo deset posto zaposlenih ljudi u Austriji ostvaruje neto prihod veći od 48.000 eura godišnje.
Smatra se da imate niske prihode ako je vaš prihod u donjoj četvrtini tablice prihoda. Osobe s niskim primanjima uključuju sve one koji ostvaruju prihod ispod praga rizika od siromaštva. Ovaj prag rizika od siromaštva trenutno iznosi 1392 eura mjesečno. Ljudi koji zarađuju manje od tog iznosa po definiciji su “u opasnosti od siromaštva”, izvještava Poverty Conference.
You must be logged in to post a comment Login