Connect with us

Austrija

Nastavak rasta: Austrija ima gotovo devet milijuna stanovnika

Objavljeno

na

Početkom ove godine u Austriji je živjelo 32.282 ljudi više nego početkom 2020. godine.

Prema podacima Statistik Austrija u Austriji je 1. siječnja živjelo 8.933.346 ljudi, što je za 32.282 ljudi (plus 0,36 posto) više nego početkom 2020. godine. To je ipak manji rast nego što je zabilježen godinu ranije kada je rast iznosio 42.289 ljudi (plus 0,48 posto). Od ukupnog broja stanovnika stranci čine 17.1 posto stanovništva.

“Austrija nastavlja rasti”, rekao je generalni direktor Statistik Austrija Tobias Thomas. Prema predviđanjima Austrija bi devet milijuna stanovnika mogla doseći u sljedećih nekoliko godina.

„Trenutačno najjači rast bilježimo u istočnoj Austriji – oko Beča, ali i u Gradišću te Vorarlbergu.” Prema Thomasu, za rast stanovništva najzaslužniji su isključivo ljudi s neaustrijskim državljanstvom. „Bez njih Austrija ne bi rasla u 2020., već bi populacija bila manja za 0,17 posto.”

S plusom od 0,54 posto, Gradišće je 2020. zabilježilo najveći postotak povećanja stanovništva od svih saveznih država, a to se posljednji put dogodilo 2008. godine. Povećanja u Beču (plus 0,52 posto) i Vorarlbergu (plus 0,51 posto) također su bila znatno iznad nacionalnog prosjeka. Donja Austrija i Salzburg (plus po 0,40 posto) i Gornja Austrija (plus 0,37 posto) rangirali su se samo malo iznad prosječnog porasta stanovništva u cijeloj zemlji. Povećanje broja stanovnika bilo je nešto niže u Tirolu (plus 0,33 posto) i Koruškoj (plus 0,17 posto), dok je u Štajerskoj ono skoro pa stagniralo (plus 0,06 posto).

Prema preliminarnim rezultatima, u Austriji je 1. siječnja 2021. godine živjelo ukupno 1.531.262 osobe sa stranim državljanstvom. Udio stranih državljana u ukupnom stanovništvu porastao je sa 16,7 posto 1. siječnja 2020. na 17,1 posto 1. siječnja 2021. Tijekom 2020. godine broj stranih državljana povećao se za 45.039 ljudi (plus 3,03 posto), dok je istodobno smanjen broj austrijskih državljana (minus 12.757 ljudi ili minus 0,17 posto).

Građani Europske unije činili su više od četiri petine povećanja broja stranih državljana. Oko 18 posto bili su državljani trećih zemalja. Povećanje je bilo posebno snažno među njemačkim (plus 8.774 ljudi) i rumunjskim građanima (plus 8.329).

Foto: Snimka zaslona / Statistik Austria

Broj Hrvata koji žive u Austriji povećao se za 6,47 posto. Dok je početkom 2020. u Austriji živjelo 83.596 hrvatskih državljana, njihov broje se povećao na 89.002 na početku 2021. godine.

Zanimljivost podataka koje je predstavila Statistik Austria je i da se broj građana sa srpskim državljanstvom povećao za jednu osobu. Sa 122.115 na 122.116. Broj državljana Bosne i Hercegovine koji žive u Austriji povećao se za 432, sa 96.583 na 97.015 (0,45 posto). Zanimljivo je i da se broj turskih državljana koji žive u Austriji smanjio za 56 ljudi.



Advertisement

Austrija

Karner: Samo 250 od 100.000 Sirijaca se vratilo u domovinu

Objavljeno

na

Na današnjem zasjedanju Odbora za ljudska prava i pučkog pravobranitelja, austrijski ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner (OVP) izjavio je da razmatra mogućnost prisilnog vraćanja migranata. Ova tema je pokrenuta na upit zastupnika FPÖ-a Reinholda Maiera, a povod za raspravu bio je podatak da se, unatoč promjenama vlasti u Siriji, dosad vratilo tek 250 od 100.000 sirijskih izbjeglica.

Karner je naglasio da svaki slučaj mora biti pojedinačno procijenjen, budući da sigurnosna situacija nije jednaka za sve etničke i vjerske skupine. Prema dostupnim podacima, tijekom 2023. i 2024. godine, dobrovoljno je napustilo Austriju oko 160 Sirijaca.

“Za nekoliko tjedana” trebao bi biti objavljen izvještaj o sigurnosnoj situaciji u Siriji. Austrija u vezi s tim pitanjem blisko surađuje s njemačkim vlastima.

Karner je prošlog tjedna planirao putovanje u Siriju zajedno s njemačkom ministricom unutarnjih poslova Nancy Faeser, no putovanje je otkazano zbog “konkretnih upozorenja o terorističkoj prijetnji”. Ministarstvo unutarnjih poslova priopćilo je da bi potencijalna opasnost za delegacije i sigurnosne snage bila prevelika te da su austrijske i njemačke vlasti zajednički donijele odluku o otkazivanju putovanja.

Nastavi čitati

Austrija

Spašen Ivica Kostelić, u Austriji ga zatrpala lavina

Objavljeno

na

By

Bivši hrvatski skijaš Ivica Kostelić ponovno se našao u situaciji opasnoj po život. U Obertauernu u Austriji odnijela ga je lavina i zatrpala. Uslijedila je akcija spašavanja u kojoj su Kostelić i skijaš koji je bio s njim uspješno spašeni, piše 24.ur.

Podignut je i spasilački helikopter. Jedan od skijaša uspio se sam izvući, dok su drugog morali otkopavati ispod snijega. Kostelić je trenutno u Obertauernu sa suprugom Elin i četvero djece.

Nastavi čitati

Austrija

Austrija zbog deficita uvodi velike promjene kod AMS-a?!

Objavljeno

na

By

Proračunska situacija u Austriji postaje sve alarmantnija. Zbog toga se šef AMS-a Johannes Kopf sada zalaže za ukidanje modela prijevremenog umirovljenja.

U ponedjeljak je postalo jasno da je proračunski deficit Austrije još veći nego što se ranije mislilo. Prema podacima Statistik Austria, državni dug je prošle godine porastao na visokih 394,1 milijardu eura.

Vlada uvodi prve mjere za smanjenje deficita

Austrijska vlada već je najavila prve mjere kako bi spriječila pokretanje postupka prekomjernog deficita od strane Europske unije. Tako je, primjerice, model obrazovnog dopusta ukinut 1. travnja, a u srijedu je predstavljen novi model kao njegova zamjena.

“Opravdano je znatno smanjenje”

U srijedu je šef AMS-a Johannes Kopf otišao korak dalje te se založio za ukidanje modela prijevremenog umirovljenja. Ovaj model do sada su mogli koristiti svi koji su bili pet godina pred mirovinu i postigli dogovor sa svojim poslodavcem. “Model je izuzetno privlačan za radnike, ali je previše skup”, izjavio je 52-godišnjak za list “Krone”.

Proračunske nesuglasice: “Ne možemo si više to priuštiti”

Posebno za AMS, prijevremena mirovina je veliki financijski teret, budući da se u slučaju kontinuirane prijevremene mirovine 90 posto troškova pokriva iz fonda osiguranja za nezaposlene. “Austrijski model je, s obzirom na proračunsku situaciju, preskup. Smatram da bi bilo opravdano znatno ga smanjiti”, jasan je Kopf.

Vlada planira prelazak na djelomičnu mirovinu

I u vladinom programu predviđena je zamjena postojećeg sustava novim modelom djelomične mirovine. Dok su prema dosadašnjim pravilima zaposlenici radili samo pola radnog vremena, ali primali tri četvrtine plaće i punu mirovinsku naknadu, ubuduće bi trebala biti moguća smanjena radna satnica od 62. ili 63. godine života, pri čemu bi zaposlenici djelomično već primali mirovinu.

Prema Kopfu, ovaj bi koncept bio znatno jeftiniji za državu, jer bi se sredstva crpila iz mirovinskog osiguranja, a ne više iz osiguranja za nezaposlene.

Nastavi čitati
LM